7 st dolazak Hrvata na dananje prostore prihvaanje

7. st. − dolazak Hrvata na današnje prostore prihvaćanje kršćanstva, time i latinskog jezika i latinice nastanak i razvoj pismenosti u okrilju Crkve širenje pismenosti i na svjetovna područja života najstariji sačuvani spomenici: Natpis kneza Trpimira Natpis kneza Branimira dokaz da su latinica i latinski jezik bili u službenoj upotrebi

Rižinice kraj Solina, 9. st. pismo: latinica jezik: latinski odlomak s natpisom Pro duce Trepim(ero) otkriven u 19. st. , po nađenim ulomcima rekonstruiran veći natpis: Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu Ø Trpimir − knez Primorske Hrvatske od 845. do 864. g. − utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića Ø

Šopot kraj Benkovca, 9. st. pismo: latinica jezik: latinski Branimiro comite dux Croatorum cogitavit… (Branimir vojvoda knez Hrvata naumi…) prva pojava hrvatskog imena na kamenom spomeniku Ø Branimir − knez Primorske Hrvatske od 879. do 892. g.

Sveta braća, Solunska braća, Slavenski apostoli sinovi bizantskog zapovjednika Leona rođeni u Solunu (grad Tesaloniki u Grčkoj) Solun je od kraja 6. st. bio okružen Slavenima braća su uz grčki govorila i slavenski jezik → 862. g. moravski knez Rastislav šalje Carigradu molbu da Moravskoj pošalje biskupa i svećenike koji će na slavenskom jeziku propovijedati kršćanstvo − odabrani Ćiril i Metod da bi misija bila uspješna, Ćiril je za Slavene sastavio posebno pismo − (oblu) glagoljicu i preveo najnužnije knjige

9. st. − u hrvatske krajeve dolaze učenici Ćirila i Metoda, donose knjige pisane općeslavenskim jezikom i glagoljicom Hrvati prihvaćaju taj jezik i pismo (jer im je bio bliži i razumljiviji od latinskoga) općeslavenski → unošenje sve više značajki hrvatskih narodnih govora → starohrvatski s obilježjima hrv. narječja glagoljica → hrvatska varijanta: uglata glagoljica

razvijena u Istri, Hrvatskom primorju i Kvarneru s otocima preko Like, Krbave i Pounja širi se do zadarskoga područja glagoljički spomenici: Misal kneza Novaka Hrvojev misal Najstarija hrvatskoglagoljska početnica

pismo: glagoljica jezik: starohrvatski rukopisna knjiga napisao ga i iluminirao krbavski knez Novak Disislavić (dvorski vitez hrv. ugar. Kralja Ludovika I. Anžuvinca) čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču zabilježeni prvi stihovi na hrv. jeziku

pismo: glagoljica (uglata) jezik: starohrvatski rukopisna liturgijska knjiga napisan za bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića najbogatiji i najljepše urešen hrvatskoglagoljski rukopis čuva se u knjižnici Topkapi saraja u Istanbulu

HRVOJEV MISAL

tiskana u Veneciji pismo: glagoljica jezik: starohrvatski 6 listova (11 tiskanih stranica) čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sadržaj: pobožni zaziv glagoljska slova u uobičajenom poretku 20 drvoreza, slike 12 -orice apostola

NAJSTARIJA HRVATSKOGLAGOLJSKA POČETNICA

12. st. − Hrvati preuzimaju ćirilicu hrvatska inačica: hrvatska ćirilica, bosančica najraširenija u južnim hrvatskim krajevima (okolica Splita, Dubrovnik, Brač) i u Bosni najstariji sačuvani spomenici: Povaljski prag Povaljska listina nazivi: ĆIRILICA − pismo su u 9. st. osmislili Ćirilovi (Konstantinovi) učenici i u čast svome učitelju nazvali ga ćirilicom BOSANČICA − rabila se u južnim hrv. krajevima i Bosni; to je hrvatsko narodno pismo!

pismo: ćirilica jezik: hrvatsko-staroslavenski Povlja na otoku Braču − spomenik s nadvratnika (praga) opatije sv. Ivana Krstitelja čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu ZAPIS: majstor Radonja na starokršćanskoj krstionici izradio je opatijska vrata, a knez Brečko podario je samostanu zemljišne posjede na otoku

pismo: ćirilica jezik: hrvatski (mješavina čakavskog i staroslavenskog) Povlja na otoku Braču posjedovna isprava benediktinskog samostana čuva se u župnom uredu u Pučišćima na Braču

pismo: ćirilica jezik: starohrvatski najznačajniji hrv. ćirilični pravni spomenik 116 članaka pravne odredbe slobodne općine Poljica (blizu Splita) čuva se u Arhivu HAZU

u početku − latinicom su zapisivani tekstovi na latinskom j. 14. st. − upotreba latinice kao hrvatskog pisma prilagodba latinice glasovnom sustavu hrvatskoga jezika: č, ć, dž, đ, lj, nj, š, ž težnja da se uspostavi odnos jedan glas − jedan znak ujednačavanje slovopisa − tek u 19. st.

napisan u Zadru jezik: hrvatski pismo: latinica govori o primanju časnih sestara u samostansku zajednicu originalni naslov: Red i zakon od primglenia na cin dobroga cignenia sestar nascih reda suetoga odza nasega dominicha

povijesni izvori − ostaci iz prošlosti vrste povijesnih izvora: materijalni, zvukovni, slikovni, pisani, usmena predaja prvi spomenici na hrvatskom jeziku − rani srednji vijek najstariji zapisi i tekstovi: klesani u kamenu (Bašćanska ploča) rukopisno zapisivani (Vinodolski zakonik, Povaljska listina, Šibenska molitva) tiskani (Misal po zakonu rimskoga dvora)

jedan od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika hrv. pismenosti pismo: (uglata) glagoljica jezik: hrvatski dio oltarne pregrade u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku darovnica hrv. kralja Zvonimira → darovao zemljište Crkvi danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU)

tekst su napisala dva redovnika: opat DRŽIHA − govori kako je kralj Zvonimir benediktincima darovao zemljište opat DOBROVIT − svjedoči da je sa svoje devetero braće (benediktinaca) izgradio crkvicu na tom zemljištu „dragi kamen hrvatske pismenosti” povijesna važnost: prvi put na hrvatskom jeziku zabilježeno narodno i vladarevo ime (Z’V’NIMIR KRAL’ HR’VAT’SK’I) jezična važnost: prvi cjeloviti tekst koji pokazuje da je hrvatski jezik službene upotrebe prvi književno organiziran tekst − njime počinje hrv. književnost

najstariji zakonski spomenik pismo: glagoljica jezik: starohrvatski (čakavština) zbornik običajnog prava vinodolskih općina tekst nije sačuvan u izvorniku (slika: prijepis iz 16. st. )

pismo: ćirilica jezik: hrvatski (mješavina čakavskog i staroslavenskog) Povlja na otoku Braču posjedovna isprava benediktinskog samostana čuva se u župnom uredu u Pučišćima na Braču

drugi naziv: Gospina pohvala pismo: latinica jezik: starohrvatski prvi pjesnički tekst u hrv. književnosti pisana u prozi, dijelovi se rimuju početni stihovi: O blažena, o prislavna, o presvitla svrhu svih blaženih, Bogom živim uzvišena, vsimi božjimi dari urešena. O prislavna prije vsega vika, Bogom živim zbrana, o umiljena divo Marije.

Johannes Gutenberg prva tiskana knjiga: Biblija (Mainz, 1455. ) − latinski jezik tiskanje knjiga → brže i jeftinije knjiga dostupnija većem broju korisnika prve tiskane knjige − inkunabule HRVATSKE TISKARE: kraj 15. i poč. 16. st. Kosinj, Senj, Rijeka

prva hrvatska tiskana knjiga (PRVOTISAK) pismo: glagoljica jezik: hrvatski točno mjesto tiskanja nepoznato (Kosinj? ) misal = knjiga iz koje se čita misa

Kako se naziva znanost koja se bavi jezikom? Ako te muči neka jezična nedoumica, gdje ćeš potražiti njezino rješenje?

JEZIKOSLOVLJE ili LINGVISTIKA v znanost koja proučava jezik v jezikoslovci stvaraju jezične priručnike kojima opisuju STANDARDNI, KNJIŽEVNI JEZIK v JEZIČNI PRIRUČNICI: Ø rječnici svaki od priručnika Ø gramatike obrađuje poseban dio Ø pravopisi jezika, tj. određen Ø jezični skup pravila savjetnici

RJEČNIK v v abecedni popis riječi ili izraza jednog (ili više) jezika uz objašnjenja njihove upotrebe i značenja VRSTE RJEČNIKA: Ø jednojezični / dvojezični / višejezični Ø rječnik stranih riječi Ø etimologijski (podrijetlo i nastanak riječi) Ø frazeološki (značenje jezičnih fraza) Ø stručni (vezan uz određenu struku; npr. medicinski, pravni) Ø razlikovni (razlike između jezika)

http: //hjp. znanje. hr/index. php? show=search

GRAMATIKA (SLOVNICA) v jezični sustav i njegove zakonitosti v primjeri: Ø glasovi Ø vrste i podjele glasova riječi Ø deklinacija Ø služba Ø vrste imenica riječi u rečenici rečenica

PRAVOPIS v skup pravila koja određuju način pisanja nekog jezika v ima 2 osnovna dijela: 1) pravopisna pravila Ø pisanje glasova (č/ć, ije/je), veliko i malo početno slovo, sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi, pisanje riječi iz stranih jezika, kraćenje riječi… 2) pravopisni rječnik Ø popis riječi s kojima je povezan kakav pravopisni problem

http: //pravopis. hr/

JEZIČNI SAVJETNIK v savjetuje što je i zbog čega u jeziku (ne)pravilno v primjeri koji se mogu pronaći u jezičnom savjetniku: Ø bit će / biti će Ø brodom / s brodom Ø donesen / donesen Ø jedanputa / jedanput Ø gdje / kamo / kuda Ø 20. prosinac / 20. prosinca

JEZIČNA LITERATURA I MREŽNE STRANICE v https: //lekturica. word press. com/2019/03/13 /jezicna-literatura/

Na kojem se hrvatskom području najprije počela razvijati hrvatska književnost? Zašto? Kojim su jezikom pisana ranija književna djela?

RAZVITAK HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI v hrvatski v 16. v autori: Menčetić, Držić, Vetranović čakavska književnost − Split, Hvar, Zadar Ø v st. , priobalje: štokavska književnost − Dubrovnik Ø v narodni govori – od samih početaka hrv. knjiž. autori: Marulić, Lucić, Hektorović, Zoranić kajkavska književnost − krajem 16. st.

Petar Zoranić Marko Marulić Hanibal Lucić Petar Hektorović Šiško Menčetić Marin Držić Mavro Vetranović

Znaš li tko je na novčanici od 500 kuna? Zašto?

Marko Marulić (Split, 1450. – 1524. ) v Otac Hrvatske Književnosti v spjev JUDITA − označava početak hrvatske književnosti v Judita je napisana 1501. , a tiskana 22. 4. 1521. v 22. 4. − Dan hrvatske knjige

POJAVA PRVIH JEZIKOSLOVNIH KNJIGA v plodna v dodir v sve književna djelatnost sa stranim književnostima i znanostima veće bavljenje hrvatskim jezikom kao sustavom v kraj 16. i početak 17. st. − pojava prvih važnijih jezikoslovnih knjiga

U kojem bi se jezičnom priručniku mogla naći ovakva stranica?

PRVI TISKANI RJEČNIK v autor: Faust Vrančić (1551. − 1617. ), kraljevski savjetnik i svećenik v prvi Ø višejezični rječnik Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga *dalmatinski = hrvatski (čakavština) Ø tiskan 1595. u Veneciji

U kojem bi se jezičnom priručniku mogla naći ovakva stranica?

PRVA HRVATSKA GRAMATIKA v autor: Bartol Kašić (1575. − 1650. ), pisac i jezikoslovac, isusovac v Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige * ilirski = hrvatski (štokavska ikavica) v tiskana v 1604. u Rimu Kašić je gramatiku napisao za potrebe Akademije ilirskoga jezika u Rimu po naredbi poglavara isusovačkog reda

Pod čijom su vlašću bili Hrvati početkom 19. stoljeća? Što je hrvatski narodni preporod?

Hrvatska u 1. pol. 19. st.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD, djelo Vlahe Bukovca (svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta)

HRVATSKI NARODNI PREPOROD ili ILIRSKI POKRET v nacionalni, kulturni i politički pokret u Hrvatskoj od 1835. do 1848. g. v pokret hrvatskog građanstva, intelektualaca i dijela plemstva za: Ø ujedinjenje Ø uvođenje Ø buđenje hrvatskih zemalja hrvatskog kao službenog jezika nacionalne svijesti

HRVATSKI NARODNI PREPOROD ili ILIRSKI POKRET v vođa pokreta: LJUDEVIT GAJ v važni preporoditelji: Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović, Dimitrije Demeter v njihove je ideje u Saboru zastupao grof Janko Drašković

TEŽNJA ZA JEDINSTVENIM KNJIŽEVNIM JEZIKOM v TRI OSNOVNE ZADAĆE: 1) jezično sjedinjenje kajkavskog SZ sa štokavskom književno-jezičnom većinom 2) ujednačenje grafije − gotovo je svaka regionalna tradicija imala svoj način slovopisa, što je otežavalo izgrađivanju jednoga književnog jezika 3) osigurati hrvatskomu jeziku položaj u javnim službama (državnim službama, školama, tisku i dr. ) * škole − njemački i latinski jezik Sabor − latinski jezik hrvatski jezik − nije u novinama i časopisima ni u javnim službama

Kako je pisana hrvatska latinica? Je li imala sva slova kao i danas?

UJEDNAČAVANJE GRAFIJE v grafija/slovopis = pismo nekog jezika uređeno prema potrebama tog jezika v Ljudevit Gaj − 2 važna djela u kojima nastoji ujednačiti hrvatsku grafiju: 1) knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (1830. ) 2) rasprava Pravopisz (1835. )

UJEDNAČAVANJE GRAFIJE vu Kratkoj osnovi Gaj iznosi problem pisanja nekih glasova koji su se bilježili na različite načine v npr. vu v ch, sh = š raspravi Pravopisz donosi konačna slovna rješenja: Ø č, ć, ž, š, lj, nj (upotrebljavamo ih i danas) Ø dvoslovi dj, gj (đ) Ø ě (tzv. rogato e) − stari jat (ije/je/e/i) GAJICA − latinično pismo koje je potrebama hrvatskoga jezika prilagodio Lj. Gaj

Na kojem se narječju temelji standardni hrvatski jezik?

ŠTOKAVSKO NARJEČJE KAO OSNOVICA ZAJEDNIČKOGA JEZIKA v knjige i časopisi pisani su na štokavskom narječju v štokavsko narječje odabrano zbog tradicije i prostorne rasprostranjenosti v najznačajniji književni časopis: DANICA 1835. Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka Ø 1836. Danica ilirska Ø u početku kajk. i štok. tekstovi, kasnije samo štokavski Ø od 10. broja (1835. ) objavljuje se novom Gajevom grafijom Ø

Kako glasi naziv hrvatske himne? Tko ju je napisao, a tko uglazbio?

Horvatska domovina v autor: Antun Mihanović v objavljena u 10. broju časopisa Danica 14. ožujka 1835. g. v uglazbio v danas ju Josip Runjanin hrvatska himna Lijepa naša domovino

Horvatov sloga i zjedinjenje https: //www. youtube. com/watch? v=Hbc 05 K 93_a. I v najpoznatija v napisao v prvi budnica HNP-a ju je Ljudevit Gaj 1832. g. put tiskana u Danici 1835. g. v uglazbio ju Ferdo Livadić v BUDNICE − pjesme koje su Hrvate poticale na iskazivanje domoljublja i isticanje važnosti hrvatskog jezika v DAVORIJE − borbenije pjesme, pjevale su se uz glazbu * budnica − od glagola buditi; davorija − od imena Davor (praslavenski bog rata)

POSTIGNUĆA HNP-a v ostvarena su tri važna cilja: 1) Hrvati imaju jedan književni jezik 2) prihvaćena je jedinstvena latinična grafija 3) uzdignut je položaj hrvatskoga jezika

POSTIGNUĆA HNP-a v 2. 5. 1843. − Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi govor na hrvatskom jeziku v 1847. − otvoren Narodni dom (središnja kulturna ustanova) v 23. 10. 1847. − hrvatski jezik proglašen službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije v 1848. − otvorena katedra za hrvatski jezik na zagrebačkoj Akademiji (prvi profesor Vjekoslav Babukić)

Kojim je sve državama pripadala krajem 19. i tijekom 20. st. ? Koji je jezik bio službeni u Hrvatskoj?

AUSTROUGARSKA MONARHIJA o o o 19. /20. st. političke prilike → utječu na razvitak hrvatskoga jezika u 20. st. 1847. − hrvatski službeni jezik u Saboru pritisak na Hrvate da priznaju mađarski kao materinski jezik Hrvati prihvaćaju zajedništvo sa srpskim jezikom

KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA o o 1918. − Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca → Kraljevina Jugoslavija težnja jezičnom jedinstvu službeni jezik: srpsko-hrvatsko-slovenački → srpsko-hrvatski u praksi − srpski (školstvo, sudstvo, državna uprava, vojska, policija)

BANOVINA HRVATSKA I NDH o o o 1939. − 1941. → Banovina Hrvatska poboljšanje položaja hrvatskog jezika u školstvu i državnoj upravi 1941. − 1945. → Nezavisna Država Hrvatska veći otpor utjecaju srpskog jezika na hrvatski osnovan Hrvatski državni ured za jezik → zadatak: briga o hrv. jeziku, ukidanje srbizama

Kakav je bio status hrvatskoga jezika u SFRJ? Kakav je bio odnos hrvatskih intelektualaca prema jeziku? Što su poduzeli?

HRVATSKI JEZIK U SFRJ o o 1945. → FNRJ → SFRJ hrvatski jezik ravnopravan sa srpskim, slovenskim i makedonskim u upotrebi prevladava srpski težnja: stvoriti jedinstven standardni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca

NOVOSADSKI DOGOVOR o o o 1954. sastanak hrvatskih i srpskih jezikoslovaca i književnika odluka: službeni je jedan jezik s dva načina izgovora (hrvatskosrpski ili srpskohrvatski), ćirilica i latinica ravnopravna su pisma

JEZIČNI PRIRUČNICI o o 1960. − Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika /Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika 1967. − Rječnik hs/sh književnog jezika

DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOGA JEZIKA o o o 17. ožujka 1967. potpisnici: hrvatski jezikoslovci, književnici i kulturni djelatnici Deklaracijom su upozorili na neprimjeren odnos prema hrvatskome jeziku

Ulomak iz Deklaracije Pravo svakoga od naših naroda jest da čuva sve atribute svoga nacionalnoga postojanja. (…) Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom.

HRVATSKI PRAVOPIS o o o 1970. autori: Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš londonac

Gdje je propisano da je hrvatski jezik službeni u Republici Hrvatskoj?

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE o o ČL. 12. U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.