2 Predavanje Kineska fonetika Kineski jezik Slogovi i

2. Predavanje Kineska fonetika

Kineski jezik • Slogovi i tonovi Kineski jezik ima dvije posebnosti – slogovi-riječi su općenito otvoreni ili imaju nazalne završetke na –n dotično –ng, a mogu imati neki od pet različitih tonova: ravni, uzlazni, silazno uzlazni, silazni i neutralni. Slogovi se redovito sastoje od početka – suglasničkoga dijela i dočetka –samoglasničkoga dijela (uključujući dvoglase, troglase). Slog ne mora imati suglasnički dio. Ukupno ima 21 početak: bo, po, mo, fo. . i 36 dočetaka: a, o, e, i, u, ü, ia, ie ….

Tonovi • Svaki slog može u načelu imati i različite tonove. Ukupno ima nešto preko 1200 mogućih slogova računajući ih s pripadnim tonovima.

Značenja i tonovi Vidimo da su tonovi bitni za značenje riječi. Po tome je kineski veoma melodičan i sluhovno veoma osjetljiv jezik. Ima mnoštvo primjera poput ovih:

Sastavnice znakova Kineski znakovi općenito su sastavljeni od dviju sastavnica – označitelja (radikal) i ozvučitelja (fonetik). Prvi ga svrstava u neku od (klasično 214) kategorija, a drugi naznačuje približni izgovor:

Primjer zajedničkoga ozvučitelja

Pojednostavnjeni znakovi Znakovi su se razvijali kroz više od četiri tisuće godina, od početnih slikovnih do sadašnjih standardnih, u različitim stilovima. U NR Kini se u 60 -tim i 70 -tim godinama prošloga stoljeća uvelo nove pojednostavnjene, skraćene znakove, za koje je tipično da imaju manji broj crtica – poteza od tradicionalnih, potpunih znakova. Navodimo primjere:

Tonovi • • • 1. ton – ravni ton 2. ton – uzlazni ton 3. ton – silazno-uzlazni ton 4. ton – silazni ton Nenaglašeni (neutralni) ton

Izgovor slogova • Kineski izgovorni slogovi sastoje se općenito od dva dijela • početaka (ma ih 21) i dočetaka (ima ih 36). • dočetak može i sam biti samostalan slog • Pri tom početci odgovaraju suglasnicima, a dočetci su samoglasnici, dvoglasnici (na pr. ai, ei, ao, uo), troglasnici (na pr. iao, iou, uai, uei), te prednje (n) i stražnje (ng) nazalizirani dočetci (na pr. ang, eng, ong, iang). • Izgovor kineskih slogova zapisuje se sustavom pin yin (slaganje glasova).

Početci, suglasnici se izgovaraju ovako: • • • b p m f d t n l g k h j q x z c s zh ch sh r bo po mo fo - usneni de te ne le - zubni ge ke he - grleni ji qi xi - prednje nepčani zi ci si - šuštavi zhi chi shi ri - stražnje nepčani

• pri tom su m, f , n, l, h, s izgovorom slični hrvatskim glasovima, • b, d, g, također, ali nisu zvučni nego "poluzvučni – na granici bezvučnoga i zvučnoga. • p, t, k, su bezvučni, ali su haknuti, aspirirani, s pojačanom strujom zraka –kao ph, th. kh

• • • Slično, ostalima odgovaraju hrvatski glasovi: j—đ, ali poluzvučan z— dz, ali poluzvučan zh—dž, ali poluzvučan i stražnji q—ć, ali haknut ćh c—c ali haknut ch ch—č, ali haknut čh i stražnji sh mekani š, ali stražnji x – ś , mekani š r – stražnji, zvuči između r i ž.

Dočetci su: • a o e i u • pr. bā pó dé mǐ fù ü ai ei ao ou lǘ kāi gěi dào tóu • e se izgovara kao o s ustima namještenim za e • ü se izgovara kao i s ustima namještenim za u • glas ü se iza j, q, x piše bez točkica dakle kao ju(=jü), qu(=qü), xu(=xü) • ako su bez početaka piše se yi za i, wu za u, yu za ü

• an en ang eng ong • pr. nán mén gāng lěng dòng • ia ie iao i(o)u ian in iang iong • pr. jiā bié liǎo niú jiàn xīn jiǎng píng qióng • ako su bez početaka piše se y za i, dakle: yā yé yào yǒu yǎn yīn yàng yíng yòng

• ua uo ueng • pr. huā zuó uai u(e)i uan u(e)n uang kuài shuǐ chuán lùn shuāng • ako su bez početaka piše se w za u • dakle: wā wǒ wài wéi wán wèn wàng wēng

• üe üan • pr. lüè xuǎn ün jūn • ako su bez početaka piše se yu za ü, • dakle: yuè yuán yūn • er • pr. érzi zhèr (=zhe er) nǎr (=na er) nàr