Fonetika i fonologija Doc dr sc Violeta Moretti
![Fonetika i fonologija Doc. dr. sc. Violeta Moretti Fonetika i fonologija Doc. dr. sc. Violeta Moretti](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-1.jpg)
![1. FONETIKA • jezikoslovna disciplina koja se bavi glasovima – deskriptivan pristup (=opisno) – 1. FONETIKA • jezikoslovna disciplina koja se bavi glasovima – deskriptivan pristup (=opisno) –](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-2.jpg)
![• u sklopu primijenjene lingvistike – specijalizirane grane fonetike, npr. forenzička fonetika i • u sklopu primijenjene lingvistike – specijalizirane grane fonetike, npr. forenzička fonetika i](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-3.jpg)
![Primjer iz proučavanja artikulacije PODJELA GLASOVA S OBZIROM NA: • aktivnost glasnica – pa Primjer iz proučavanja artikulacije PODJELA GLASOVA S OBZIROM NA: • aktivnost glasnica – pa](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-4.jpg)
![2. FONOLOGIJA • jezikoslovna disciplina koja se bavi sustavima glasova u jezicima i načinima 2. FONOLOGIJA • jezikoslovna disciplina koja se bavi sustavima glasova u jezicima i načinima](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-5.jpg)
![RAZLIKOVNA ULOGA FONEMA U JEZIKU PRIMJER • glas /c/ obično se izgovara kao [c], RAZLIKOVNA ULOGA FONEMA U JEZIKU PRIMJER • glas /c/ obično se izgovara kao [c],](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-6.jpg)
![KOMPLEMENTARNA DISTRIBUCIJA • promjene alofona ne dovode do promjene riječi, već do njih dolazi KOMPLEMENTARNA DISTRIBUCIJA • promjene alofona ne dovode do promjene riječi, već do njih dolazi](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-7.jpg)
![• Isti glas može biti fonem u jednom jeziku, a tek alofon u • Isti glas može biti fonem u jednom jeziku, a tek alofon u](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-8.jpg)
![FONETSKA NEUTRALIZACIJA • isti glas može u istom jeziku biti i fonem i alofon, FONETSKA NEUTRALIZACIJA • isti glas može u istom jeziku biti i fonem i alofon,](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-9.jpg)
![Fonologija proučava i opisuje: a. sustave glasova u pojedinom jeziku/dijalektu (koji glasovi postoje, kakvi Fonologija proučava i opisuje: a. sustave glasova u pojedinom jeziku/dijalektu (koji glasovi postoje, kakvi](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-10.jpg)
![b. automatska pravila koja upravljaju izgovorom glasova (npr. jednačenja po mj. tvorbe i sl. b. automatska pravila koja upravljaju izgovorom glasova (npr. jednačenja po mj. tvorbe i sl.](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-11.jpg)
![d. fonotaktiku (kako se sve glasovi mogu kombinirati u pojedinom jeziku) PRIMJER – u d. fonotaktiku (kako se sve glasovi mogu kombinirati u pojedinom jeziku) PRIMJER – u](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-12.jpg)
![e. razlikovna obilježja fonema (značajke koje se temelje na izgovoru glasova, a po kojima e. razlikovna obilježja fonema (značajke koje se temelje na izgovoru glasova, a po kojima](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-13.jpg)
![f. slogove (kakvi su slogovi u pojedinom jeziku i pojave povezane s njima) g. f. slogove (kakvi su slogovi u pojedinom jeziku i pojave povezane s njima) g.](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-14.jpg)
![](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-15.jpg)
![](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-16.jpg)
- Slides: 16
![Fonetika i fonologija Doc dr sc Violeta Moretti Fonetika i fonologija Doc. dr. sc. Violeta Moretti](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-1.jpg)
Fonetika i fonologija Doc. dr. sc. Violeta Moretti
![1 FONETIKA jezikoslovna disciplina koja se bavi glasovima deskriptivan pristup opisno 1. FONETIKA • jezikoslovna disciplina koja se bavi glasovima – deskriptivan pristup (=opisno) –](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-2.jpg)
1. FONETIKA • jezikoslovna disciplina koja se bavi glasovima – deskriptivan pristup (=opisno) – bavi se: načinom izgovora (artikulacijom), opažanjem (percepcijom) i fizičkim svojstvima glasova a. ARTIKULACIJSKA f. – bavi se izgovorom glasova (govorni organi, njihova funkcija itd. ) b. AUDITORNA – bavi se opažanjem (percepcijom) glasova (organi sluha, kognitivni procesi prepoznavanju glasova itd. ) c. AKUSTIČKA – bavi se akustikom govora (zvučni valovi pri izgovoru glasova, amplitude, frekvencija, duljina vala itd. , tj. glasnoća, visina, trajanje glasa i drugo)
![u sklopu primijenjene lingvistike specijalizirane grane fonetike npr forenzička fonetika i • u sklopu primijenjene lingvistike – specijalizirane grane fonetike, npr. forenzička fonetika i](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-3.jpg)
• u sklopu primijenjene lingvistike – specijalizirane grane fonetike, npr. forenzička fonetika i sl. • mjerenja instrumentima, eksperimenti itd. • npr. proučavanje artikulacije (izgovora) glasova omogućuje njihovu klasifikaciju prema raznim kriterijima
![Primjer iz proučavanja artikulacije PODJELA GLASOVA S OBZIROM NA aktivnost glasnica pa Primjer iz proučavanja artikulacije PODJELA GLASOVA S OBZIROM NA: • aktivnost glasnica – pa](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-4.jpg)
Primjer iz proučavanja artikulacije PODJELA GLASOVA S OBZIROM NA: • aktivnost glasnica – pa se npr. šumnici/opstruenti dijele na • ZVUČNI: b, d, g, z, ž (=glasnice titraju) • BEZVUČNI: p, t, k, s, š, h • mjesto u govornom traktu na kojem nastaju – usneni (labijalni): p, b i m – zubni (dentalni): t, d, n, l, r, z – mekonepčani (velarni): k, g, h itd. • položaj jezika – visoki: u, i – niski: a itd. • Takve su klasifikacije bitne za fonološka proučavanja i teorije.
![2 FONOLOGIJA jezikoslovna disciplina koja se bavi sustavima glasova u jezicima i načinima 2. FONOLOGIJA • jezikoslovna disciplina koja se bavi sustavima glasova u jezicima i načinima](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-5.jpg)
2. FONOLOGIJA • jezikoslovna disciplina koja se bavi sustavima glasova u jezicima i načinima na koje glasovi funkcioniraju u pojedinim jezicima • teorijska razmatranja • svaki jezik ima određen broj fonema (razlikovnih glasova), koji se u govoru ne ostvaruju uvijek na isti način, već ovise o fonološkoj okolini (okolnim glasovima, naglasku i sl. ). • Glasovi koji se doista izgovaraju zapravo su razni alofoni pojedinih fonema.
![RAZLIKOVNA ULOGA FONEMA U JEZIKU PRIMJER glas c obično se izgovara kao c RAZLIKOVNA ULOGA FONEMA U JEZIKU PRIMJER • glas /c/ obično se izgovara kao [c],](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-6.jpg)
RAZLIKOVNA ULOGA FONEMA U JEZIKU PRIMJER • glas /c/ obično se izgovara kao [c], ali pred zvučnim šumnicima izgovara se kao [dz] • i [c] i [dz] alofoni su fonema /c/ Zamjena fonema dovodi do promjene riječi, npr. oci, ali oni, ori. . . ili se dobije besmislena riječ, npr. opi, oži. .
![KOMPLEMENTARNA DISTRIBUCIJA promjene alofona ne dovode do promjene riječi već do njih dolazi KOMPLEMENTARNA DISTRIBUCIJA • promjene alofona ne dovode do promjene riječi, već do njih dolazi](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-7.jpg)
KOMPLEMENTARNA DISTRIBUCIJA • promjene alofona ne dovode do promjene riječi, već do njih dolazi pod utjecajem okoline, npr. – otac jede [otac jede] : otac bi jeo [otadz bi jeo] – c se jednači prema b po zvučnosti – dakle, pred zvučnim šumnicima može biti samo dz, a drugdje je c = takva se distribucija naziva komplementarnom distribucijom
![Isti glas može biti fonem u jednom jeziku a tek alofon u • Isti glas može biti fonem u jednom jeziku, a tek alofon u](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-8.jpg)
• Isti glas može biti fonem u jednom jeziku, a tek alofon u drugom – npr. dz je bio fonem u staroslavenskom, a i danas je u nekim hrv. govorima, te u talijanskom itd.
![FONETSKA NEUTRALIZACIJA isti glas može u istom jeziku biti i fonem i alofon FONETSKA NEUTRALIZACIJA • isti glas može u istom jeziku biti i fonem i alofon,](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-9.jpg)
FONETSKA NEUTRALIZACIJA • isti glas može u istom jeziku biti i fonem i alofon, ovisno o uvjetima, npr. • u hrvatskom k i g su različiti fonemi (usporedi kad : gad) • ali g može biti i alofon fonema k i obratno, zbog jednačenja po zvučnosti: Bog te pita [bokte pita], kuk ga boli [kugga boli] • to se naziva fonetskom neutralizacijom (=dva različita fonema zvuče isto u odr. uvjetima, iako govornici znaju da su dva razl. fonema u pitanju)
![Fonologija proučava i opisuje a sustave glasova u pojedinom jezikudijalektu koji glasovi postoje kakvi Fonologija proučava i opisuje: a. sustave glasova u pojedinom jeziku/dijalektu (koji glasovi postoje, kakvi](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-10.jpg)
Fonologija proučava i opisuje: a. sustave glasova u pojedinom jeziku/dijalektu (koji glasovi postoje, kakvi su i u kojem su međusobnom odnosu) PRIMJER – u hrv. postoje dva zubna frikativa: s i z – u nekim varijantama španjolskog samo jedan: s – u engleskom četiri: s, z, θ i ð (potonja dva se pišu th) itd. – Također, s i z čine par s obzirom na zvučnost (tj. izmjenjuju se u jednačenju po zvučnosti), a tako i θ i ð u engleskom.
![b automatska pravila koja upravljaju izgovorom glasova npr jednačenja po mj tvorbe i sl b. automatska pravila koja upravljaju izgovorom glasova (npr. jednačenja po mj. tvorbe i sl.](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-11.jpg)
b. automatska pravila koja upravljaju izgovorom glasova (npr. jednačenja po mj. tvorbe i sl. ) PRIMJER • u hrv. se s i z mijenjaju u š i ž ispred č, ć, dž i sl. – bez džepa [beždžepa], uvoz čaja [uvoščaja] – a u engleskom i ispred j: miss you [mɪšjə]; a tako i d i t tu prelaze u palatale: meet you [mičjə] itd. c. fonološke alternacije (mijenjanje nekih glasova u druge u odr. uvjetima) • - npr. palatalizacija – hrvatski: vuk, vuče, vučić – talijanskom: amico [amiko], amici [amiči]
![d fonotaktiku kako se sve glasovi mogu kombinirati u pojedinom jeziku PRIMJER u d. fonotaktiku (kako se sve glasovi mogu kombinirati u pojedinom jeziku) PRIMJER – u](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-12.jpg)
d. fonotaktiku (kako se sve glasovi mogu kombinirati u pojedinom jeziku) PRIMJER – u hrv. riječ može početi nizovima str i zdr (strah, zdrav), ali ne sa lž ili vš – u tal. i eng. riječi ne mogu početi nizom zdr, ali mogu na str – u španj. ne mogu ni na str – u češkom pak ima riječi što počinju i na lž, vš (lžíce 'žlica', všude 'svuda‘)
![e razlikovna obilježja fonema značajke koje se temelje na izgovoru glasova a po kojima e. razlikovna obilježja fonema (značajke koje se temelje na izgovoru glasova, a po kojima](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-13.jpg)
e. razlikovna obilježja fonema (značajke koje se temelje na izgovoru glasova, a po kojima se neki glas ili skupina glasova razlikuje od ostalih) PRIMJERI • zvučnost (proizlazi iz titranja glasnica) razlikuje npr. t od d • nosnost (proizlazi iz otvorenosti prolaza prema nosnoj šupljini) – razlikuje npr. m od b • u st. slav. , poljskom, franc. i o od ǫ, – npr. francuski beau [bo] 'lijep' : bon [bǫ] 'dobar'. . .
![f slogove kakvi su slogovi u pojedinom jeziku i pojave povezane s njima g f. slogove (kakvi su slogovi u pojedinom jeziku i pojave povezane s njima) g.](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-14.jpg)
f. slogove (kakvi su slogovi u pojedinom jeziku i pojave povezane s njima) g. naglasne pojave i intonaciju h. povijesni razvoj i promjene svega dosad navedenog, itd.
![](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-15.jpg)
![](https://slidetodoc.com/presentation_image_h2/65670420f5b0f5d3c1523476489e4bc0/image-16.jpg)
Franco moretti
Primjer alofona
Pouvoir prezent
Aglutinativni jezici
Violeta moretti
Violeta moretti
Jane eyre bildungsroman
Franco moretti
Bildungsroman concept
Scuola elementare punta marina
Franco moretti
Delphine moretti
Franco moretti
Nnn znacenje
Nejmenší jednotka lidské řeči
Nutq tovushlarining ma'no farqlash vazifasi
Fonetika vyznam