Uspon Europe Uspon Europe 11 13 st nekoliko

Uspon Europe

Uspon Europe – 11. -13. st. – nekoliko razloga: 1. nestaje ideja o svršetku svijeta 2. razvoj sela i poljoprivrede 3. razvoj gradova Škole Sveučilišta Arhitektura Trgovina i obrt

Strah od godine 1000. Približavanje godine 1000. U književnosti i društvu Motiv STRAHA OD SUDNJEG DANA (Dies Irae) 967. -1033. – sastavljen čitav niz spisa i dokumenata Očekuje se smak svijeta Dolazak Antikrista

Petar Damian (1007. -1072. ) De die mortis Strah i zabrinutost od suočavanja sa smrti Raul Glaber (redovnik, †oko 1044. ) – u raznim spisima iskazuje zabrinutost zbog dolaska milenijske godine

Strah od godine 1033. Nakon što je prošla godina 1000. – strah od godine 1033. A nakon 1033. postupni prolazak ideje o smaku svijeta i okretanje prema unaprijeđenju kvalitete života

Srednjovjekovno vlastelinstvo Prikaz tipičnog srednjovjekovnog vlastelinstva

Selo Razvoj poljoprivredne proizvodnje – 11. st. Posebno krajem 11. i početkom 12. st. Prestaju provale naroda s istoka (Mađari), sjevera (Normani), juga (Saraceni)

Nove “tehnike” 11. st. sve intenzivnija uporaba konja, umjesto volova: Zbog okretnosti i brzine za prijenos tereta (vuča kola i sl. ) Plug – unaprijeđeniji (teži) Za dublje oranje Za “težu” zemlju Razvoj tropoljnog sustava obrade zemljišta Dva se posjeda iskorištavaju, dok treći skuplja minerale, i iskorištava se nakon godinu - dvije

Posljedice: Više hrane Demografski rast Uglavnom kontinuiran: 10. st. -1348. 1000. -1200. stanovništvo se udvostručilo Uspon trgovine i gradova: srednjovjekovna urbana revolucija Ekonomski i intelektualni rast

Naselja Rani srednji vijek – gradovi preživjeli jedino u Italiji Zapadna Europa: Uspon piramidalno strukturiranog društva doveo je do razvoja jednog specifičnog vida naselja: Castrum ili burg = kaštel, odnosno utvrda To su “tvrdi” (utvrđeni) “gradovi” pod upravom plemstva Iz kojih se kontrolira (vojno, društveno i ekonomski) okolni prostor (posjedi, kmetovi, crkvene institucije)

Pogled s Bribirske Glavice

11. -13. st. Razvija se niz “pravih” gradova, odnosno urbanih naselja iz kojih će nastati današnji moderni gradovi To su naselja koja nisu na uzvišenjima i nisu pod upravom plemstva Imaju gradsku upravu Urbanu infrastrukturu

Carcassone (Francuska)

Urbana revolucija Gradovi se uzdižu u blizini plemićkih utvrda – radi sigurnosti U blizini onih područja koja proizvode najviše hrane U blizini točaka gdje se sastaju trgovci, odnosno ljudi koji razmjenjuju dobra Oko riječnih tokova U blizini sajmišnih centara U blizini samostana

Izniman rast stanovništva: U 13. st. Pariz – oko 150 000 Firenza 100, 000 London – 40, 000

Uspon gradova U Italiji i Flandriji – 11. -12. st. Nastanak i razvoj komuna Komuna = grad + okolni teritorij (podređeni teritorij) S gradskom samoupravom neovisnom od zemljoposjednika ili Crkve Svojevrsni gradovi-države – vrhunac razvoja u 14. -15. st.

Komune potiču razvoj: Trgovine Obrta Stvaranje trgovačkih veza Društvenu mobilnost Manufakture 11. -13. st. zbog trgovačkih veza s Istokom Kao najjače nameću se Venecija i Genoa

Flandrija – razvoj gradova: Bruges, Ghent i Ypres 13. stoljeće stvorena Hanzeatska liga na čelu s: Londonom, Brugesom, Novgorodom, Gdanjskom i Bergenom Trgovina Manufaktura (tekstil) Ribolov i trgovina na Sjevernom moru

Trgovačke rute Talijanski centri – spajaju Istok i Zapad Sjeverna ruta: Skandinavija, Engleska, Francuska, Flandrija Istočna Europa: uzduž riječnih putova od Baltičkog Mora do Crnog Mora i Konstantinopolisa

Razvoj trgovine nakon 1050. : Prodaja žita – proizvodi se za prodaju, a ne isključivo za vlastite potrebe Tekstil, vino, luksuzna roba (npr. svila, začini): prodaja na udaljenim tržištima – dolazi do snažnije interakcije udaljenih krajeva Europe i svijeta Sve su snažnije trgovačke veze između Europe i Arapa; Zapada i Bizanta

Stvara se prvo rudimentarno tržište Stvaraju se ekonomska udruženja Razvija se novčana privreda Ideja o pohrani viška novca (u 13. -14. stoljeća prerasta u banke) Održavanje sajmova – razvoj trgovišta

Stanovništvo grada – novi društveni sloj koji se ne uklapa u trodijelnu shemu zapadnog društva Stanovnici gradova

Stanovnici grada – novi društveni sloj Stanovnici gradova – nisu uklopljeni u klasičnu ‘feudalnu’, tj. piramidalno strukturiranu društvenu shemu Oni su radnici, ali s vlastitom upravom, a ne podložnici vezani zakletvom odanosti kralju ili plemstvu Umjesto vjernosti i homagiuma – njihov život je usredotočen na tržište Imaju vlastita sudišta i nisu podložni sudovanju plemstva Umjesto autarhične proizvodnje – gilde obrazuju majstore koji će raditi za potrebe tržišta