USKLAIVANJE VISOKOKOLSKOG SESTRINSKOG OBRAZOVANJA SA PROMJENAMA U SESTRINSTVU

USKLAĐIVANJE VISOKOŠKOLSKOG SESTRINSKOG OBRAZOVANJA SA PROMJENAMA U SESTRINSTVU Snježana Čukljek

• promjene u sestrinstvu i promjene u obrazovanju medicinskih sestara • čimbenici koji utječu na obrazovanje • novi trendovi u obrazovanju medicinskih sestra • promjene koje smo proveli • promjene koje predstoje

Posljednjih desetak godina … • • trogodišnje visokoškolsko sestrinsko obrazovanje povećan broj viših medicinskih sestara usvojen Zakon o sestrinstvu osnovana Hrvatska komora medicinskih sestra uvedene licence, propisano trajno usavršavanje specijalistički diplomski stručni studiji prepoznate nove uloge medicinskih sestra

PROMJENE promjene u sestrinstvu promjene u sustavu zdravstvene zaštite promjene u sustavu obrazovanja

BOLONJSKA DEKLARACIJA • Bolonjska deklaracija naglasila je potrebu za osnaživanjem intelektualne, društvene, znanstvene i tehnološke dimenzije društva, stvaranjem Europe znanja. • Naglašava se potreba da obrazovanje u Europi bude usporedivo i prepoznatljivo.

USKLAĐIVANJE SA CILJEVIMA BOLONJSKE DEKLARACIJE Prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih stupnjeva, te uvođenje dodatka diplomi Prihvaćanje sustava osnovanog na dva obrazovna ciklusa – preddiplomskog i diplomskog Uvođenje usporedivog bodovnog sustava kao što je ECTS sustav Promicanje mobilnosti nastavnika i studenata, te istraživačkog i administrativnog osoblja Promicanje europske suradnje u razvoju kvalitete, te usporedivih kriterija i metodologije za procjenu kvalitete Promicanje europske dimenzije u razvoju nastavnih programa i međuinstitucionalne suradnje i integriranih programa

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obrazovanje na dodiplomskim stručnim studijima izvodi kroz dvije do tri godine (120 -180 ECTS bodova) završetkom studija u trajanju od najmanje od 180 ECTS bodova stječe se naziv prvostupnika struke po završetku preddiplomskog studija može se nastaviti studij na specijalističkom diplomskom stručnom studiju koji može trajati jednu do dvije godine završetkom specijalističkog studija stječe se naziv diplomirana medicinska sestra DOPUSNICA

Dodiplomsko sestrinsko obrazovanje • direktive 77/452/EEC, 77/453/EEC, 2005/36 EC ▫ područja učenja - sestrinstvo, bazične i društvene znanosti ▫ teorijska i klinička nastava u trajanju od najmanje 4600 sati učenja odnosno 180 ECTS bodova • demografske osobitosti populacije • društveni utjecaji • razvoj sestrinske profesije

Nastavni sadržaji Očekivanja pacijenata Populacija Promocija zdravlja, prevencija bolesti Pobolijevanje i uzroci smrti Kvaliteta života kompleksnost i inovacije u liječenju Složenost zdravstvene skrbi/njege Etička pitanja Istraživanja u sestrinstvu

Menadžment u sestrinstvu Javno zdravstvo Psihijatrijsko sestrinstvo Kliničko sestrinstvo Zdr. njega u jedinici intenzivnog liječenja

Nastavni programi Temelje se na opterećenju studenta, a ne nastavnika Važni su rezultati učenja, a ne isključivo sadržaji podučavanja Metode podučavanja sa studentom u središtu nastavnog procesa Pripremaju studente za cjeloživotno učenje, zapošljavanje i samozapošljavanje

Opterećenje studenta KOLEGIJ P S V UKUPNO SAMOSTALAN RAD STUDENTA OSNOVE ZDRAVSTVENE NJEGE 45 30 90 165 132 UKUPNI SATI UČENJA ECTS 297 11 semestar 30 bodova ak. god. 60 bodova 1 ECTS bod = 27 sati učenja 4860

KOMPETENCIJE Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. Kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju za svaku razinu obrazovanja.

ISHODI (REZULTATI) UČENJA • tvrdnje o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati (demonstrirati) nakon završetka procesa učenja • trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni • omogućuju mjerljivost i vidljivost kompetencija (postizanjem ishoda učenja stječu se kompetencije)

ISHODI (REZULTATI) UČENJA 2 • opći ishodi učenja – u skladu sa akademskom razinom • specifični ishodi učenja – vezani uz određeno područje Prema ishodima učenja studenti spoznaju što se od njih očekuje, može se graduirati razina očekivanja, pripremaju se metode podučavanja, ali i metode praćenja napretka studenata i ocjenjivanje učinka.

OCJENJIVANJE u direktnoj vezi sa ishodima učenja treba biti pouzdano, transparentno i pravično u autentičnim realnim situacijama kada se radi o usvajanju praktičnih vještina

• alati potrebni za mjerenje i procjenu kompetencija • klinički edukatori - procjenjuju usvojenost tehničkih i interpersonalnih vještina kod studenata sestrinstva • knjižice trajnog praćenja napredovanja studenta

• Pri određivanju ključnih kompetencija potrebno je uzeti u obzir mišljenje svih ključnih sudionika u obrazovnom i radnom procesu ▫ edukatora ▫ završenih studenata ▫ poslodavaca, pacijenata/klijenata

ANKETA opća kultura strani jezik dijetetika informatika psihologija timski rad/ organizacija anatomija medicinska znanja/liječenje zdravstvena njega komunikacijske vještine 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Metode podučavanja student u centru zbivanja više samostalnog rad studenta, više kritičkog i stvaralačkog mišljenja, rješavanje problema, više vođenja u smjeru upotrebe znanja u novim situacijama, manje klasičnog podučavanja seminarska nastava, pisani radovi, vlastite analize i istraživanja u odnosu na nastavu ex katedra pristup nastavnika studentu mijenja se i trebao bi biti osobniji

Uloga studenta mijenja se i postaje odgovornija kako u procesu učenja, ali i u razvijanju novih kompetencija i uloga.

PRIPREMA STUDENTA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE, ZAPOŠLJAVANJE I SAMOZAPOŠLJAVANJE • Cjeloživotno učenje – sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca (EU Lisabon Council 2000)

Vrste cjeloživotnog obrazovanja formalno profesionalno obrazovanje (trajni profesionalni razvoj) formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije) neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti) informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti) (EU Lisabon Council 2000)

KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE komunikacija na materinjem jeziku komunikacija na stranom jeziku kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici informatička kompetencija umijeće organiziranja i uređivanja vlastitog učenja (znati kako učiti) međuljudska, društvena i građanska kompetencija poduzetništvo kulturološko izražavanje (glazba, mediji, tjelesna kultura i očuvanje zdravlja, književnost, umjetnost) (EU Lisabon Council 2000)

Što smo učinili Uskladili program sa direktivama i preporukama Osuvremenili i proširili nastavne sadržaje Pokrenuli specijalističke studije Izrada nastavnih programa operacijskog sestrinstva i primaljstva primjena metoda podučavanja koje zahtijevaju aktivni rad studenata, razvoj kritičkog mišljenja i pripremu za cjeloživotno učenje.

Što nam predstoji • • • izrada standarda sestrinske prakse usklađivanje popisa ključnih i dodatnih kompetencija razvoj naprednih razina obrazovanja pokretanje specijalističkih studija implementacija provedenih i predstojećih promjena daljnje povećanje broja visokoškolsko obrazovanih medicinskih sestara, prepoznavanje i uvažavanje njihovih uloga

Zaključak • Na suvremeno visokoškolsko obrazovanje značajno utječe brz društveni razvoj, tehnologizacija društva, informatizacija, promijenjeni radni procesi. Osim navedenog na obrazovanje medicinskih sestara utječu i reforma zdravstva, demografske promjene – starenje populacije, promjene u pobolu populacije, veća razina znanja pacijenata i veća očekivanja pacijenta od zdravstvenog osoblja.

• Zdravstvena njega postaje složenija, i usmjerava se na kvalitetu života pacijenata. Na promjene utječe i napredak u sestrinskim i medicinskim znanostima, te uvođenje prakse utemeljene na dokazima. Kako bi studenti koji završavaju studije bili osposobljeni za rad u ovakvim uvjetima obrazovanje mora pratiti i predvoditi promjene.