Usklaivanje obiteljskih obveza i plaenog rada u Hrvatskoj

Usklađivanje obiteljskih obveza i plaćenog rada u Hrvatskoj Provedba i učinak instrumenata na nacionalnoj i lokalnoj razini

Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda (GIA) B. a. B. e. – Budi aktivna. Budi emancipiran. Fakultet političkih znanosti – Sveučilište u Zagrebu VIMIO, Vukovar Legalina, Gračac Grad Zagreb 1. Istraživanje i procjena utjecaja roda svih politika koje utječu na pristup žena tržištu rada 2. Jačanje kapaciteta za donošenje rodno osviještenih politika (gender mainstreaming) 3. Praćenje i zagovaranje u lokalnim zajednicama 4. Prijenos znanja i primjera dobre prakse 5. Vidljivost – produkcija medijskih sadržaja www. zenenatrzisturada. hr

Istraživanje provedbe i učinka tih instrumenata i mjera Analiza nacionalnih dokumenata kojima se uokviruju mjere za usklađivanje radnog i obiteljskog života i službenih podataka o korištenju tih mjera. Analiza dokumenta i anketa s gradovima i općinama o aktivnostima koje poduzimaju kako bi roditeljima pomogli da što uspješnije usklade plaćeni rad i obiteljske obaveze. • Od veljače do lipnja 2015. kvalitativno kodirano 30 dokumenata i statistički analizirani brojni službeni podaci i postojeće baze podataka. • Od svibnja do listopada 2015. na upitnik odgovorilo 300 jedinica lokalne samouprave (54% od 556). Među njima 84 grada (66% od 127 gradova) i 216 općina (50% od 428 općina). Anketa s građanima o načinu na koji usklađuju svoje radne i obiteljske obveze i potpori koju u tome dobivaju. • Tijekom prosinca 2015. zahvaćen je nacionalno reprezentativni uzorak od 1260 kućanstava. Intervjui s nacionalnim akterima i akterima lokalnih zajednica (lokalna samouprava, ravnatelji i zaposlenici predškolskih, socijalnih ustanova, koordinatori udruga, roditelji. . . ) • Od listopada do prosinca 2015. provedeno preko 80 intervjua u Zagrebu, Varaždinu, Slavonskom Brodu i Bukovlju, Zadru i Gračacu, te Metkoviću. Istraživanje vodio Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s kolegama sa Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Istraživački tim: Dobrotić, Ivana; Kekez Koštro, Anka; Henjak, Andrija; Munta, Mario; Varga, Melita Studenti istraživači: Kontić; Petra; Ljubanović, Dijana; Pavlović-Senčić, Mateja; Turudić, Simona; Tranfić, Ivan; Zrno, Antonija; Valečić, Monika

Usklađivanje obiteljskog života i plaćenog rada - javne politike Obiteljska politika Politika rodne ravnopravnosti Politika socijalne skrbi Obrazovna politika Usklađivanje obiteljskih obveza i plaćenog rada Mirovinska politika Politika prema starijim osobama Politika prema OSI Porezna politika Politika tržišta rada

Usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života: instrumenti i mjere Roditeljski dopust uz zaštitu radnog mjesta Fleksibilno radno vrijeme (posebice kada je uz potporu države) i drugi radni uvjeti Zaštita na radnom mjestu Porezne olakšice za ovisne članove obitelji Naknade usmjerene obiteljima • Za okvir i provedbu nadležna nacionalna razina vlasti • Nacionalni okvir i poticaji • Za okvir i njegovu provedbu ključna nacionalna razina vlasti • Za okvir i provedbu ključna nacionalna razina vlasti • Okvir i sredstva daju sve razine vlasti Predškolske i školske usluge • Nacionalna razina propisuje standarde, lokalna daje okvir i sredstva Podupiranje alternativnih oblika brige i podrška roditeljstvu • Nacionalna razina propisuje okvir, lokalna ima značajnu ulogu u operacionalizaciji tog okvira i financiranju • Nacionalna razina propisuje okvir i daje sredstva, lokalna sudjeluje u financiranju Usluge za ovisne članove obitelji Poticaji rodnoj ravnopravnosti • Važno djelovanje svih razina vlasti Izvor: Dobrotić, Ivana (2012) Dejavniki politik usklajevanja plačanega dela in družinskih obveznosti v posocialističnih državah. Ljubljana: Fakultet za družbene vede

Roditeljski dopusti i radno vrijeme Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14) Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja i Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta (NN 93/14) Roditelj ima pravo na rodiljni dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena (zbog pojačane njege djeteta ili skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju), stanku za dojenje djeteta, dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili koja doji dijete, slobodan radni dan za prenatalni pregled, dopust za brigu o djetetu s težim smetnjama u razvoju i mirovanje radnog odnosa do treće godine života. Naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta (28/45 dana prije poroda do navršenih 6 mjeseci djeteta) iznosi 100 posto plaće (bez gornjeg ograničenja iznosa). Po završetku rodiljinog, roditeljski dopust može se koristiti četiri mjeseca po roditelju, pri čemu su dva neprenosiva. Naknada iznosi 80% prethodne plaće za 6, odnosno 8 mjeseci (ukoliko oba koriste), uz gornju granicu od 80% proračunske osnovice. Ako se nakon isteka tog razdoblja dopust koristi do treće godine života djeteta, gornja granica iznosa naknade je 50% proračunske osnovice. Kako bi se fleksibiliziralo radno vrijeme, planom je predviđena je aktivnost informiranja poslodavaca o mogućnostima korištenja fleksibilnog radnog vremena, rada kod i od kuće itd. Zakon predviđa mogućnost dodjele potpora za očuvanje radnih mjesta kroz (1) skraćivanje radnog vremena radnika i (2) potpora poslodavcu za razdoblje u obrazovanja i osposobljavanja radnika izvan radnog mjesta. Poslodavac je po završetku potpore dužan zadržati radnika u trajanju od najmanje polovice razdoblja korištenja potpore, osim ako nastupe izvanredne okolnosti.

Što kažu građani o fleksibilnosti svog radnog vremena? Kako se određuje Vaše radno vrijeme? 80, 0% 70, 0% 60, 0% 50, 0% 40, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 30, 0% 20, 0% 10, 0% Poslodavac određuje U potpunosti samostalno Prilagodbe su moguće do Odabirem između određujem neke granice nekoliko fiksnih shema Izvor: Europska istraživanja o radnim uvjetima 2010 (EWCS 2010)

Zaštita na radnom mjestu Poslodavac je dužan suzdržati se pri selekcijskom odabiru za radno mjesto, ali i tijekom radnog odnosa od traženja podataka koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (čl. 25. 1). To vrijedi i za pitanja o trudnoći koje poslodavac ne smije uputiti niti tražiti nekog drugog da pita, osim ako pitanje nije vezano uz zahtjev za određenim pravom predviđenim zakonom (čl. 30. 2). Zakon o radu (NN 93/14) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće niti zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu s nepovoljnijim uvjetima (čl. 30. 1), a trudnici, ženi koja je rodila i koja doji, poslodavac mora ponuditi obavljanje drugih poslova, ako postojeći mogu naštetiti njenom ili djetetovu zdravlju i životu (čl. 31). Razdoblje rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta i rada s polovicom radnog vremena radi pojačane brige za dijete, dopusta trudnice ili majke koja doji te dopusta ili rada s polovicom radnog vremena radi brige djeteta s težim smetnjama u razvoju smatraju se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu (čl. 32). Zabranjuje se otkaz radnog odnosa za vrijeme trudnoće i u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili korištenja rodiljnih/roditeljskih i inih prava (čl. 34). Radnik/ca nakon povratna na radno mjesto ima pravo obavljati poslove koje je radio/la prije korištenja zakonskih prava temeljem rođenja djeteta i trudnoće, a ukoliko to nije moguće, radnik/ca ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje zbog promjene u tehnici ili načinu rada (čl. 36). Radnicima na nepuno radno vrijeme moraju biti omogućeni jednaki uvjeti rada kao i onima angažiranim na puno radno vrijeme (čl. 63). Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca moraju izričito pristati na prekovremeni rad pisanom izjavom (čl. 65. 6) kao i na rad u nejednakom rasporedu radnog vremena (čl. 68). Ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, uključujući prekovremeni rad (čl. 65).

Što kažu građani o zaštiti zaposlenja? ANKETA KUĆANSTAVA

Poslodavac me prilikom razgovora za posao pitao o planovima za zasnivanje obitelji 100, 0% 90, 0% 80, 0% 70, 0% 60, 0% Muški ispitanik 50, 0% Ženska ispitanica 40, 0% 30, 0% 20, 0% 10, 0% Nikad Jednom Nekoliko puta Ne želim odgovoriti Nije primjenjivo

Poslodavac me prilikom razgovora za posao pitao o broju i dobi djece 90, 0% 80, 0% 70, 0% 60, 0% 50, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 40, 0% 30, 0% 20, 0% 10, 0% Nikad Jednom Nekoliko puta Ne želim odgovoriti Nije primjenjivo

Dječji doplatak Zakon o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12) Dječji doplatak se zakonom definira kao novčano primanje roditelja radi potpore uzdržavanja i odgoja djece (čl. 1) te se uplaćuje djetetu do kraja redovitog srednjoškolskog obrazovanja, a najduže do navršetka 19 godina života ili 27 godina u slučaju težeg oštećenja zdravlja. Uvjet za stjecanje doplatka je da ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50 posto proračunske osnovice (50% od 3326, 00 kuna) i da korisnik živi s djetetom (čl. 16). Ovisno o dohotku, doplatak može varirati između 199, 56 kuna i 299, 34 kuna. Korisnik odnosno roditelj za treće i četvrto dijete dobiva po 500, 00 kuna (čl. 18).

Financijska pomoć za brigu o novorođenom djetetu Gradovi i općine određuju i isplaćuju jednokratnu naknadu za novorođeno dijete Na nacionalnoj razini roditelj ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođenče u iznosu od 70 posto proračunske osnovice (2. 328, 20 kn). ŽUPANIJA PROSJEČAN IZNOS NAKANDE Zagrebačka 1857, 22 Krapinsko-zagorska 1461, 11 Sisačko-moslavačka 1307, 69 Karlovačka 1485, 29 Ličko-senjska 1685, 71 Varaždinska 1320, 59 Koprivničko-križevačka 1598, 94 Bjelovarsko-bilogorska 1145, 00 Primorsko-goranska 2922, 68 Virovitičko-podravska 1027, 50 Požeško-slavonska 1500, 00 Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska 1366, 68 2958, 33 1300, 00 Dubrovačko-neretvanska 6208, 25 Šibensko-kninska 2231, 25 Vukovarsko-srijemska 1805, 26 Splitsko-dalmatinska 2984, 38 Istarska 2083, 33 Međimurska 1773, 30 Grad Zagreb 1800, 00

Predškolski odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj se primjenjuje na djecu od navršenih 6 mjeseci do polaska u školu (čl. 3). Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13) Radno vrijeme vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja (čl. 16. 2. ). Prednost pri upisu u vrtić u vlasništvu države, regionalne ili lokalne vlasti imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu (čl. 20). Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu (čl. 23. a). Jedinice lokalne i regionalne samouprave izdvajaju subvencije za predškolski odgoj prema mjerilima utvrđenim od strane predstavničkog tijela županije (čl. 49. 1. -2. ).

Pokrivenost vrtićima i jaslicama po županijama Odnos zaposlenih žena i muškaraca i ukupna pokrivenost vrtićima po županijama Grad Zagreb Istarska 80, 0 Primorsko-goranska 70, 0 Ukupna pokrivenost vrtićima Prosjek Splitsko dalmatinska Šibensko kninska Dubrovačko-neretvanska Zagrebačka Varaždinska Zadarska Međimurska R 2 = 0, 7922 60, 0 50, 0 40, 0 30, 0 20, 0 10, 0 Karlovačka 0, 0 0, 650 Koprivničko-križevačka Ličko-senjska 0, 750 0, 850 0, 950 Odnos zaposlenih žena i muškaraca 1, 050 Sisačko-moslovačka Bjelovarsko-bilogorska Osječko baranjska Krapinsko zagorska Veća pokrivenost vrtićima povezana je s većom zaposlenošću žena. Vukovarsko srijemska Požeško-slavonska Virovitičko-podravska Brodsko-posavska 0, 0 10, 0 20, 0 30, 0 Pokrivenost jaslicama 40, 0 50, 0 60, 0 70, 0 80, 0 90, 0 100, 0 Pokrivenost vrtićima Izvor: Matković, T. and Dobrotić, I. (2013), ‘Promjene u obuhvatu programima predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj’, Revija za socijalnu politiku 20(1): 65– 73. 1, 150

Prosječne cijene vrtića i izdvajanja s obzirom na veličinu jedinica i regije • Prosječna ekonomska cijena cjelodnevnog redovitog vrtićkog programa = 1575 kn • Prosječan iznos od ekonomske cijene koji sufinancira grad/općina = 1029 kn • Prosječan iznos koji plaćaju roditelji = 546 kn 2500, 00 2000, 00 1500, 00 1000, 00 500, 00 pć ćin ač eb gr Za Sla vo ni ja ka o op op ija ac lm Da in e e e ćin e op ćin Ist ra -P r im Sje or ve je ro pć ćin op ar nt Ce ač eb gr Za in e e vi ra ka g ja g ni vo Sla ija ac lm Da Ekonomska cijena cjelodnevnog redovitog vrtićkog programa do do ra ad gr je or im -P r Ist ra vi i ov vi rg ve Sje gr ar nt ra ad do ov i e ćin i ov ad Gr Op Ce Ve ći gr a do v i 0, 00 Iznos od te cijene sufinancira grad/općina Iznos koji plaćaju roditelji

Ekonomska cijena vrtića: razlike u iznosima i utjecaj na pokrivenost vrtićima Kretanje ekonomske cijene cjelodnevnog redovitog vrtićkog programa n= 165 Odnos ekonomske cijene vrtića i pokrivenost vrtićima ekonomska cijena vrtića 30% 25% 20% 15% 2800, 00 2600, 00 2400, 00 2200, 00 2000, 00 1800, 00 1600, 00 1400, 00 1200, 00 1000, 00 R 2 = 0, 4419 0, 7 10% 5% 0% < 1000 kn 1001 -1200 kn 1201 -1400 kn 1401 -1600 kn 1601 -1800 kn 1801 -2000 kn 2001 -2200 kn 2201 -2400 kn Općine Gradovi > 2401 kn 10, 7 20, 7 30, 7 40, 7 pokrivenost vrtićima 50, 7 60, 7 70, 7 80, 7

Financiranje ekonomske cijene od lokalne samouprave: kretanje iznosa i utjecaj na pokrivenost vrtićima iznos financiranja od lokalne sapouprave Kretanje iznosa kojeg od ekonomske cijena vrtića pokriva općina/grad n= 162 30% 25% 20% 15% 10% 5% kn n 01 18 > -1 01 60 -1 80 0 k 0 k n n 01 16 1 14 01 Gradovi 12 Općine 00 1 - -1 40 00 12 10 180 0 k kn kn 00 0 k 80 160 < 60 0 k n n 0 0% Odnos visine financiranja cijene vrtića od lokalne samouprave i pokrivenost vrtićima 1800, 00 1600, 00 1400, 00 1200, 00 1000, 00 800, 00 600, 00 400, 00 200, 00 R 2 = 0, 3813 0, 0 10, 0 20, 0 30, 0 40, 0 50, 0 pokrivenost vrtićima 60, 0 70, 0 80, 0

Cijena vrtića koju plaćaju roditelji: kretanje iznosa i pokrivenost vrtićima Kretanje iznosa kojeg od ekonomske cijene vrtića plaćaju roditelji (n= 173) 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% 0 < 400 kn 401 -500 kn 501 -600 kn 601 -700 kn Općine Gradovi 701 -800 kn 801 -900 kn 901 -1000 kn >1001

Analiza povezanosti cijena i pokrivenosti vrtićima pokazuje da je kvaliteta važna: Naše istraživanje pokazuje da su razlike među jedinicama lokalne samouprave najveće baš po pitanju ekonomske cijene, a cijena koji plaćaju roditelji ipak je nešto usuglašenija, pri čemu ipak postoji vidna razlika između gradova i općina. Najveći utjecaj na pokrivenost vrtićima ekonomska cijena, koja označava ukupni trošak po djetetu. Ekonomska cijena ovisi o visini troškova rada i života u nekoj zajednici, no u suštini nam govori o visini ulaganja jedinice lokalne samouprave u stručnjake i osoblje, prostor, didaktičku opremu, prehranu i druge elemente kvalitete. Ulaganje u navedene elemente odražava se na prilagodbu programa potrebama radno aktivnih roditelja i njihove djece. Ulaganje u kvalitetu i prilagođenost potrebama djece je očito znatno niže među općinama no u gradovima, a zamjetne su i razlike među županijama.

Dostupnost i vremensko trajanje vrtićkog programa Poludnevni boravak (n = 82 grada i 221 općina) Dežurstva Liste čekanja 100% 90% 80% 35% 47% 47% 53% 70% 53% 60% 50% 23% 40% 30% 65% 43% 45% 46% 20% 45% 30% 11% 9% 0% 0% Gradovi Općine Postoje Gradovi Ne postoje Općine Nema vrtičkog programa Gradovi Općine

Organizacija osnovnoškolske nastave Broj smjena u osnovnim školama Mogućnost produženog boravka u školama 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Gradovi Jedna smjena Općine Dvije smjene Kombinacija 0% Gradovi PBŠ Općine PBŠ Postoji Ne postoji

Alternativna briga o djeci i ovisnim članovima obitelji Obavljati usluge dadilja mogu obrtnici tj. zaposlenici obrta, a sukladno propisima Europske unije, ta je mogućnost u RH otvorena i osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje dadiljanja iz Europskog gospodarskog prostora (čl. 6. 4). Za obavljanje djelatnosti dadilje potrebno je steći stručnu osposobljenost programom osposobljavanja, no istu obvezu nemaju osobe sa završenim studijem predškolskog odgoja (čl. 22). Zakon o dadiljama (NN 37/13) Propisuje se maksimum od 6 djece u dobi do 14 godina koja se smiju istodobno opsluživati u stambenom/poslovnom prostoru odnosno 12 djece ako je zaposlena i pomoćna dadilja, dok se u stambenom prostoru roditelja smije čuvati jedno ili više djece tog roditelja (čl. 15. 1 -2). Dadilja smije skrbiti o najviše jednom djetetu mlađem od godinu dana te jednom djetetu s teškoćama u razvoju (čl. 15. 5 -8). Jedinice lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju djelatnosti dadilja na području svoje jedinice (čl. 37. 1). Alternativna briga o starijim članovima obitelji podupire se kroz usluge ''pripomoći u kući'' i '' dnevnog boravka'' (izvaninstitucionalne usluge) i ''smještaja'' za starije osobe. Pripomoć u kući omogućuje se starijim osobama kojima centar za socijalnu skrb procijeni potrebu za pripomoći, uključujući kada bračni drug, roditelj ili djeca nisu u mogućnosti pomoći joj (čl. 80). Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, Uslugu pružaju Domovi socijalne skrbi, centri za pomoć u kući, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi i to besplatno ili u 50% iznosa ako korisnik ima prosječni mjesečni prihod između 300 i 400 posto (2400 - 3200 kn). Boravak može obuhvaćati poludnevni (4 -6 sati) ili cjelodnevni boravak (6 -10 sati) i osigurava zadovoljavanje životnih potreba (čl. 86).

Alternativna briga o djeci i ovisnim članovima obitelji: praksa Sufinanciranje djelatnosti dadilja (n= 279) Sufinanciranje pomoći u kući i dnevnih centara za starije osobe ( N= 300) 100% 90% 100% 80% 90% 70% 80% 60% 70% 87% 97% 50% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 0% Gradovi Općine Da Ne 76% 58% Gradovi Općine Da Ne

Poticaji rodnoj ravnopravnosti Mjere Nacionalne politike ravnopravnosti spolova usmjerene: (1) smanjenju nezaposlenosti i otklanjanju diskriminacije žena na tržištu rada (2) poticanju ženskog poduzetništva (3) uspostavi ravnoteže između plaćenog rada i obiteljskih obaveza (1) javne objave podataka o položaju žena na tržištu rada temeljem učinaka provedbe Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja (2) poticanje jedinica regionalne i lokalne samouprave u provedbi nacionalnih planova zapošljavanja i razvoja poduzetništva (3) prikupljanje i objedinjavanje pokazatelja razlika među spolovima u sustavu socijalne sigurnosti i na tržištu rada (4) osposobljavanje za traženje, odabir i dobivanje zaposlenja putem prekvalifikacija i samozapošljavanja (tečajevi, seminari, programi obrazovanja) (5) promicanje zapošljavanja žena u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (6) osnaživanje ženskog poduzetništva i promicanja istog putem medijskih, informativnih i obrazovnih kampanja, organizacijske, financijske, prostorne i druge pomoći (7) poticanje ženskog poduzetništva na županijskoj i lokalnoj razini (8) poticanje jednake raspodjele kućanskih i obiteljskih poslova i ravnopravnosti roditeljske skrbi (9) organizacija odgoja i obrazovanja djece u trgovačkim društvima i poslovnim organizacijama (10) podizanje svijesti svih dionika o važnosti jednakih plaća za rad (11) unapređenje statističkih pokazatelja o jazu u plaćama muškaraca i žena.

Što kažu građani o rodnoj ravnopravnosti? ANKETA KUĆANSTAVA

Stavovi: karijera žene treba biti jednako važna kao i karijera supruga 60, 0% 50, 0% 40, 0% 30, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 20, 0% 10, 0% Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem Slažem se U potpunosti se slažem

Stavovi: žena treba snositi veću odgovornost za brigu o djeci 40, 0% 35, 0% 30, 0% 25, 0% 20, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 15, 0% 10, 0% 5, 0% 0, 0% Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem Slažem se U potpunosti se slažem

Stavovi: žena i muškarac trebaju ravnopravno dijeliti kućanske poslove 50, 0% 45, 0% 40, 0% 35, 0% 30, 0% 25, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 20, 0% 15, 0% 10, 0% 5, 0% 0, 0% Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem Slažem se U potpunosti se slažem

Podjela kućanskih poslova u praksi: kuhanje 50, 0% 45, 0% 40, 0% 35, 0% 30, 0% 25, 0% Muški ispitanik Ženska ispitanica 20, 0% 15, 0% 10, 0% 5, 0% 0, 0% Uvijek samo ja Češće ja Podjednako Češće partner/ica Uvijek samo partner/ica Netko drugi

Podjela kućanskih poslova u praksi: čišćenje stana ili kuće 45, 0% 40, 0% 35, 0% 30, 0% 25, 0% Muški ispitanik 20, 0% Ženska ispitanica 15, 0% 10, 0% 5, 0% 0, 0% Uvijek samo ja Češće ja Podjednako Češće partner/ica Uvijek samo partner/ica Netko drugi

Podjela kućanskih poslova u praksi: pranje rublja ili glačanje 70, 0% 60, 0% 50, 0% 40, 0% Muški ispitanik 30, 0% Ženska ispitanica 20, 0% 10, 0% Uvijek samo ja Češće ja Podjednako Češće partner/ica Uvijek samo partner/ica Netko drugi Nitko

Na kraju, kako građani procjenjuju odnos svojih privatnih i poslovnih obveza? ANKETA KUĆANSTAVA

Čemu dajete prednost pri odabiru između obiteljskih i poslovnih obaveza? 35, 0% 30, 0% 25, 0% 20, 0% Muški ispitanik 15, 0% Ženska ispitanica 10, 0% 5, 0% 0, 0% Gotovo uvijek obitelji Češće obitelji Uspijevam pronaći balans Češće poslu Gotovo uvijek poslu Nisam se našao/la u takvoj situaciji

Vaše preporuke i/ili komentari? Ovaj projekt financira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B. a. B. e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije.