Uloga hrvatskih katolikih misija u iseljenitvu Ljetni semestar

Uloga hrvatskih katoličkih misija u iseljeništvu Ljetni semestar 2019/2020. Hrvatska pastva u Austriji 1. Povijesni pregled: Hrvati u Austriji 2. Aktualno stanje 3. Izazovi budućnosti

Doc. dr. sc. Andreja Sršen i dr. sc. Tomislav Markić Uloga hrvatskih katoličkih misija u iseljeništvu Hrvatska pastva u Austriji 14. prosinca 2017. 1. Uvod: Hrvati u Austriji 2. Aktualno stanje HIP-a u Austriji 3. Izazovi budućnosti

Gradišće – Burgenland • Gradišćanski Hrvati doseljavaju u XVI. stoljeću na prostore današnje Austrije (Burgenland), Mađarske i Slovačke • Tridesetak župa u kojima se i danas govori hrvatski jezik

Hrvati u Austriji • Među sobom po imenu i dijalektu razlikuju se: • Štoji, nastanjeni na krajnjem jugu gradišćanskog područja u selima Pinkovac (Güttenbach), Nova Gora (Neuberg) i Stinjaki (Stinatz). • Vlahi, žive sjevernije od Štoja u selima Hrvatski Cikljin (Spitzzicken; govori se štokavski), Bandol (Weiden bei Rechnitz), Podgorje (Podgoria; govori se štokavski), Stari Hodaš (Althodis), Sabara (Zuberbach), Čemba (Schandorf), Vincjet (Dürnbach), Ključarevac (Allersdorf), Čajta (Schachendorf), Rorigljin-Širokani (Rauhriegel. Allersgraben). Dio govornika su južnočakavci, a dio spada u šćakavsku ikavicu. • Dolinci su središnja skupina sjeverno od Vlaha i južno od Poljanaca. Njihova sela su Bajngrob (Weingraben), Kalištrof (Kaisersdorf), Dolnja Pulja (Unterpullendorf), Frakanava (Frankenau), Šuševo (Nebersdorf), Filež (Nikitsch), Gerištof (Kroatisch Geresdorf), Mučindrof (Großmutschen), Pervane (Kleinmutschen), Veliki Borištof (Großwarasdorf), Mali Borištof (Kleinwarasdorf), Longitolj (Langental) i Mjenovo (Kroatisch Minihof). • Poljanci, četvrta skupina živi u krajevima istočno od grada Mattersburg, zapadno od Nežiderskog jezera u selima Pajngrt (Baumgarten), Rasporak (Draßburg), Otava (Antau), Cogrštof (Zagersdorf), Klimpuh (Klingenbach), Cindrof (Siegendorf), Prodrštof (Wulkaprodersdorf), Trajštof (Trausdorf), Uzlop (Oslip), Vorištan (Hornstein), Štikapron (Steinbrunn) i Celindof (Zillingtal). • Haci, su najsjevernija peta skupina koji žive sjeveroistočno od Nežiderskog jezera. Glavna su im sela Pandrof (Parndorf), Novo Selo (Neudorf bei Parndorf) i Bijelo Selo (Pama).

Hrvati u Austriji • Stoljeća zajedničke prošlosti: Hrvati na Cetinu 1527. biraju za svoga kralja Ferdinanda I. Habsburgovca, pod uvjetom da pomogne obranu Hrvatske i poštuje sve njene stare pravice i slobodu. Austro-ugarska monarhija traje do 1918. godine. • Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je 1. siječnja 2017. živjelo 73. 328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo. • Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140. 000 Hrvata. Od tog broja, oko 30. 000 su gradišćanski Hrvati dok su ostali Hrvati useljenici od polovine XX. stoljeća. • Zakon o državljanstvu ne dopušta dvojno državljanstvo, osim u rijetkim iznimnim situacijama. • Liberalizacija tržišta rada za hrvatske državljane od 1. srpnja 2020.

Hrvatska pastva u Austriji • Poratne izbjeglice nakon II. Svjetskog rata: tragedija Bleiburga i križnih putova • Duhovnu skrb o izbjeglicama preuzeli su hrvatski svećenici koji su se nakon rata i sami zatekli u Austriji. Među njima na osobit način valja spomenuti vlč. Vilima Cecelju, dr. fra Mirka Čovića i fra Sabina Stefana. • Vlč. Vilim Cecelja – utjelovljena hrvatska caritas

Hrvatska pastva u Austriji • službeni datum početka dušobrižništva katolika Hrvata u Austriji uzima se 1. 3. 1948. kada je Salzburška nadbiskupija dekretom imenovala vlč. Juru Vrdoljaka „als Seelsorger der katholischen Kroaten in Österreich mit dem Amtsitz in Salzburg“. Pastoralna briga za izbjeglice trajat će do sredine 1960. • Početak ekonomske emigracije: početkom šezdesetih • 1965. godine sklopljen međudržavni ugovor između Austrije i bivše Jugoslavije koji je i pravno regulirao ovu problematiku • Prve hrvatske radnike dočekali su hrvatski svećenici koji su poslije 1945. ostali u Austriji • Početak organiziranog, koordiniranog pastoralnog rada u Republici Austriji započeo je 1971. kada je Biskupska konferencija ondašnje Jugoslavije odredila fra Efrema Kujundžića naddušobrižnikom hrvatskih svećenika u Austriji i svojim delegatom

Hrvatska pastva u Austriji • Razdoblje Domovinskog rata: • Veliki broj prognanika i izbjeglica • Humanitarni rad u misijama • Angažman na priznanju RH • Današnje stanje: • 8 hrvatskih katoličkih misija koje su smještene u biskupijska središta: Wien, Linz, Graz, Salzburg, St. Pölten, Klagenfurt, Innsbruck i Feldkirch. • 14 svećenika (2 biskupijska i 12 franjevaca), 1 trajni đakon, 4 časne sestre, 4 pastoralna suradnika. • Od 8 misija njih 6 imaju status „Missio cum cura animarum“ tj. status „personalne župe“ s vlastitim vođenjem matičnih knjiga (Feldkirch, Innsbruck, Graz, Wien, Salzburg, Linz) dok su preostale 2 misije (Klagenfurt i St. Pölten) u rangu „samostalnih kapelanija“, bez vlastitih matica. • Dvije misije imaju „svoje“ crkve (Beč i Klagenfurt), 2 misije jako dobro rješenje crkava (Salzburg i Graz), dok su ostale 4 „podstanari“. • Misna slavlja, susreti i okupljanja naših vjernika održavaju se i u 50 -tak filijala.

Hrvatska pastva u Austriji • HKM St. Pölten • oko 3000 vjernika • mise se održavaju na 6 mjesta: St. Pölten, Tulln, Rohrbach an der Gölsen, Amstetten, Weyer i Krems • Božićnim blagoslovom obuhvaćeno je oko 430 obitelji • U listopadu 1971. tadašnji ordinarij biskupije St. Pölten biskup Franz Žak dupustio je namještenje stalnog svećenika za hrvatske radnike u svojoj biskupiji te je prvi dušobrižnik hrvatskih radnika sa službenim dekretom bio p. Mansvet Toplek. • Tijekom 16 godina, od 1983. do 1999. misiju vodi fra Zlatko Špehar, koji se na osobit način posvetio zbrinjavanju brojnih izbjeglica tijekom domovinskog rata, pomaganju svima onima koji su na području misije pronašli svoje utočište. Tih 90 -tih godina broj vjernika se u misiji utrostručio. • Aktualni voditelj je fra Ilija Mijatović, delegat za Austriju

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Innsbruck • Premda je HKM Innsbruck službeno utemeljena 1967. godine, prvi tragovi rada hrvatskih dušibrižnika na području biskupije Innsbruck datiraju iz godine 1946. kada je hercegovački franjevac fra Branko Dragičević počeo okupljati ratne izbjeglice • Žarište pastoralnog djelovanja nalazilo se u poznatom teološkom veleučilištu Canisianum na kojem su studije završili mnogobrojni naši svećenici. • Za prvog službenog dušobrižnika hrvatskih radnika u biskupiji Innsbruck imenovan je vlč. Marijan Kopić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije tako da HKM Innsbruck službeno postoji od 1. rujna 1967. te upravo ove godine slavi 50. obljetnicu svoga postojanja. • Misiju je 2010. godine preuzeo vlč. Mario Oršolić, a 2019. mons. Luka Kesedžić. Na području misije živi i radi oko 8000 Hrvata katolika. Mise se danas slave u Innsbrucku, Hallu, Jenbachu, Mayerhofenu i Reuttu. 80% vjernika je porijeklom iz Bi. H koji najviše i posjećuju crkvu. • http: //www. hkm-innsbruck. at/naslovnica/

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Feldkirch • U jesen 1969. godine u Voralberg dolazi prvi dušobrižnik za Hrvate vlč. Nikola Matošević. Od tada je moguć intenzivniji - religiozni, socijalni i kulturni rad. • Godine 1986. dušobrižništvo preuzima vlč. Juraj Kostelac, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, koji misiju vodi do danas, a pastoralna suradnica postaje gđa. prof. Eleonora Kamenjarin. • Prema sadašnjim podacima na području misije živi oko 3000 Hrvata katolika. Svete mise se održavaju u mjestima: Feldkirch, Dornbirn, Bludenz. U misiji se redovito odvija vjeronauk za krizmanike i prvopričesnike, pouka za djecu i mlade, neke prigodne aktivnosti u Adventu i Korizmi, uz Majčin dan, blagdan sv. Nikole, uz početak i završetak školske godine. • Od osnutka do danas u misiji je kršteno 1120 djece, vjenčanih parova 214, krizmanih 520, umrlih 45. • 20. listopada 2019. Misija je proslavila 50. obljetnicu: https: //ika. hkm. hr/novosti/proslavljena-50 -obljetnica-hrvatske-katolickemisije-u-feldkirchu/

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Klagenfurt • dušobrižničko djelovanje za Hrvate, na području današnje Hrvatske katoličke misije Klagenfurt započelo je još krajem II. svjetskog rata, u svibnju 1945. godine. • Među tadašnjim izbjeglicama našli su se sarajevski nadbiskup dr. Ivan Šarić, sa svojim tajnikom Antunom Zecom i banjalučki biskup Josip Garić sa svojim tajnikom Krunom Brkićem. Njih je u svoj biskupski dvor primio tadašnji klagenfurtski biskup Josef Köstner. • Od 1952. godine svu duhovnu skrb za Hrvate katolike u Koruškoj preuzima vlč. Vilim Cecelja koji je iz Salzburga dolazio među njih svake posljednje nedjelje u mjesecu. • I nakon službenog osnutka Misije vlč. Vilim Cecelja je i nadalje redovito dolazio i slavio svetu misu u kapeli na groblju u Unterloibachu za Majčin dan i za Svi Svete te je na Blajburškom polju molio za stradale nakon II. svjetskog rata. • Misiju danas vodi fra Pavo Dominković, bosanski franjevac.

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Graz • Službeno postoji i djeluje od 1. lipnja 1967. Ustanovio ju je msgr. Josef Schoiswohl, biskup u Grazu, na zalaganje zagrebačkog nadbiskupa kardinala msgr. dr. Franje Šepera. Od 1978. je personalna župa. Odmah poslije rata na tom je području djelovao dominikanac Emanuel Kisić, da bi od početka Misije pa sve do danas dušobrižnička služba povjerena franjevcima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba. • Prvi franjevački dušobrižnik u Grazu bio je o. Apolinar Antun Zamuda koji je ostao na toj službi dvije godine, točnije do kraja kolovoza 1969. kada ga nasljeđuje o. Viktor Franjo Crnković, a njega nakon godine dana o. Hugo Zajac, koji tu službu vrši sve do 1992. • Nakon o. Huge Zajca od rujna 1992. pa do rujna 2002. u Misiji djeluje dušobrižnik fra Petar Posilović, a 2002. godine dušobrižničku službu u Misiji preuzima fra Sebastijan Golenić, na kojoj ostaje do 2007. godine. Od ožujka 2007. do rujna 2014. voditelj misije bio je fra Franjo Jurinec. Nakon njega voditeljem Misije postaje fra Ivan Bošnjak koji je i sadašnji njezin upravitelj uz napomenu da je odlukom uprave provincije od rujna 2014. u misiji Graz namješten još jedan svećenik. • https: //www. hkm-graz. org/

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Salzburg • Prvi dušobrižnik bio je vlč. Vilim Cecelja. On 9. 10. 1945. godine traži i dobiva od nadbiskupije Salzburg dekret za dušobrižništvo hrvatskih izbjeglica. • Datum 1. 3. 1948. iznimno je važan i uzima se kao početak organiziranog dušobrižništva među Hrvatima u Austriji. Naime, na sastanku hrvatskih svećenika u Schärdingu bio je izabran prvi predsjednik Caritas Croata vlč. Jure Vrdoljak, svećenik Mostarske biskupije. • Fra Zlatko Špehar – aktualni voditelj HKM • http: //www. hkz-salzburg. net/ • https: //www. facebook. com/hkzsalzburg/

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Beč • Između dva rata u Beču je bio hrvatski svećenik Ivan Jakopić, koji je bio na raspologanju hrvatskim vjernicima ali u to vrijeme nije bilo nikakvog organiziranog dušobrižništva. • Nakon 1965. godine kada je došao značajni val naših radnika i pritiska jugoslavenskih vlasti da dušobrižnički rad ne obavljaju svećenici iz inozemstva, u Misiju 1967. godine dolazi fra Mato Božić i u misiji ostaje do 1971. godine. Od tada se o. Mirko Čović brine za izbjeglice a o. Mato Božić za radnike. Od 1969. godine misijom sam upravlja o. Mato, a bečki nadbiskupski ordinarijat namjestio je u Misiji fra Stjepana Pavića, franjevca sarajevske provincije. • Hrvatska biskupska konferencija 1971. godine izvršila je reorganizaciju dušobrižništva u Austriji te je za voditelja misije u Beču i naddušobrižnika hrvatskih misionara u Austriji imenovala fra Efrema Kujundžića, člana Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. • Fra Josip Koren, aktualni voditelj Misije; još tri svećenika i četiri časne sestre • https: //www. hkm-wien. at/

Hrvatska pastva u Austriji • HKM Linz • Područje Misije Linz obuhvaća Gornju Austriju, s glavnim gradom Linz –Donau u kojem je i sjedište istoimene biskupije. Kako je Linz najveće industrijsko središte tog područja u njemu i njegovoj okolici nalazi se i najviše naših radnika. No veće zajednice su i u Welsu, Vöcklabrucku i Steyeru. • Prvi svećenik koji je stigao u Linz sa dekretom iz domovine bio je vlč. Anton Mrakovčić, svećenik Krčke biskupije. S 1. 12. 1966. godine on je preuzeo službu dušobrižnika hrvatskih radnika. • 1. 10. 1975. godine HKM Linz su preuzeli franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba i vode je do današnjeg dana. S njihovim dolaskom počinje novi zamah u dušobrižničkom radu u Gornjoj Austriji. • 5. lipnja 2016. na svečanom slavlju u katedrali u Linzu koje je u nazočnosti mnogih svećenika i vjernika predvodio biskup Linza dr. Manfred Scheuer upriličila neobičnu proslavu svoga jubileja. . . 70 godina od početka dušobrižništva za Hrvate u Gornjoj Austriji. . . 50 godina od početka organizirane dušobrižničke skrbi. . . 40 godina od preuzimanja vođenja misije od strane franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. • http: //www. hkm-linz. at/

Hrvatska pastva u Sloveniji

Hrvatska pastva u Sloveniji • S površinom od 20. 273 km² Slovenija sebe vidi među srednje velikim europskim državama. • Prema popisu iz 2011. u Sloveniji je živjelo 2. 050. 189 stanovnika. • Slovenci predstavljaju oko 83% stanovništva • 0, 32% Mađara i 0, 11% Talijana (nacionalne manjine) • 0, 17% Roma (etnička zajednica) • Suvremena Slovenija svoju sadašnju državnost zasnovala je na plebiscitu o samostalnosti održanom 23. prosinca 1990. • Nakon što je 25. lipnja 1991. proglasila nezavisnost, tu je samostalnost morala braniti desetodnevnim ratom protiv velikosrpskih aspiracija i JNA. • Po političkom uređenju Slovenija je država parlamentarne demokracije. • U Ujedinjene narode primljena je 22. svibnja 1992. • U punopravno članstvo Europske unije stupila je 1. svibnja 2004. godine.

Hrvatska pastva u Sloveniji • Današnji je slovenski prostor kroz povijest bio kristijaniziran iz dva središta: Salzburga i Aquileje (Gradeža), što je i danas primjetno u mentalitetima i vjerničkoj praksi. • Utjecaj protestantizma i Reformacije također nije zanemariv. • Primož Trubar (rođ. Rašica, 9. lipnja 1508. - umro 28. lipnja 1586. u Deredingenu) bio je protestantski reformator, pisac i prevoditelj. • Juraj Dalmatin, protestantski teolog i pisac rođen je oko 1547. u Krškom, a umro 31. kolovoza 1589. u Ljubljani. Roditelji ili netko od njegovih predaka se iz Dalmacije doselio u Krško.

Hrvatska pastva u Sloveniji • Podaci o broju Hrvata dobiveni prigodom pet posljednjih popisâ stanovništva u Sloveniji: • • • 1961. godine - 31. 429 Hrvata; 1971. godine - 41. 556 Hrvata; 1981. godine - 53. 882 Hrvata; 1991. godine - 52. 876 Hrvata; 2002. godine - 35. 642. Hrvata. Usp. Republika Slovenija, Statistični letopis 2003, Ljubljana, 2003, str. 73 -74. • Prigodom posljednjeg popisa stanovništva (2011. ) slovenski se državljani više nisu mogli očitovati o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, niti o materinskom jeziku. U društveno-političkim razmišljanjima u Sloveniji, također i u Hrvatskoj, nigdje se ne spominju autohtoni Hrvati u R. Sloveniji • Nema reciprociteta u priznanju statusa nacionalne manjine. • „Koordinacija saveza društava naroda i narodnosti s područja bivše Jugoslavije zaostalih u Sloveniji nakon raspada Jugoslavije”.

Hrvatska pastva u Sloveniji • Četiri selidbena vala Hrvata u Sloveniju: • Prvi: u vrijeme zatvorenosti jugoslavenskih granica prema Zapadu, • Drugi: nakon otvaranja tih granica, • Treći: kada je, za neko vrijeme, tržište radnom snagom u zapadnoeuropskim zemljama bilo zasićeno, • Četvrti: vezan uz Domovinski rat. • Počeci • zasvjedočeni su od 1967. • Lazarist Anton Pust se u razdoblju 1967. - 1971. svakoga tjedna kod redovnica Marijnih sestara u Dobrovi susretao s njihovim kandidaticama i novakinjama među kojima je bilo više Hrvatica. • Na njihovu želju na Božić 1969. u crkvi Srca Isusova u Ljubljani slavio je sv. misu na hrvatskome uz pjevanje hrvatskih božićnih pjesama. Taj je događaj uz suglasnost mjesnog biskupa pravovremeno najavio svim ljubljanskim župnicima te je na tu sv. misu "prišlo kar lepo število vernikov"

Hrvatska katolička misija Ljubljana

Hrvatska katolička misija Ljubljana • Nakon vlč. Pusta sv. misu na hrvatskome je slavio lazarist g. Žakelj, a potom slovenski franjevci fra Miroslav Batarilo (iz Novog Šehera) i pok. fra Vitomir Živković (iz Tolise) u franjevačkoj crkvi Marijinega oznanjenja u Ljubljani. • Fra Marko Prpa, član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita je od fra Miroslava 15. srpnja 1986. preuzeo pastoralnu skrb za hrvatske katolike na području tadašnje Ljubljanske nadbiskupije. Od tada ljubljanska misija, pod navedenim nazivom, djeluje na civilno-pravnom području. • Misija je tako postala prva (nakon II. svjetskog rata) ustanova u R. Sloveniji s pridjevom „hrvatska”. • Pokrenuto je misijsko glasilo IZLAZAK, također prvo glasilo na hrvatskome u R. Sloveniji. • Prvo javno okupljanje Hrvata (hrvatskih katolika) u Sloveniji u okviru tzv. Božićnih dana hrvatskih katolika u Ljubljani i Sloveniji s primjerenim kulturnim sadržajima. • 2020. godine održano po 32. put. • Svrha: prepoznati se među sobom, biti prepoznati u državi i sredini doseljenja i ne biti zaboravljeni od domovinske Crkve i domovine.

Hrvatska katolička misija Ljubljana • U pastoralnom (i kulturnom) djelovanju ove misije naglasci su postavljeni na: • • • ljepotu Bogoslužja, vjeronauk (osnovana i srednja škola), tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture primanje sv. sakramenata (Prva sv. pričest i Sv. potvrda), razgovori o vjerskoj tematici za odrasle vjernike, mješoviti crkveni pjevački zbor, ministrantske skupine, apostolat tiska, upoznavanje domovine u okviru hodočašćȃ i izletȃ na lokalitete značajne za hrvatsku povijest i kulturu: Baška (Krk), Nin, Udbina - Krbava, Knin - Biskupija, Solin - Split, Dubrovnik, Marija Bistrica, Podmilačje, Međugorje; sudjelovanje na komemoracijma u Bleiburgu, Mariboru - Tezno - Dobrava, Laško - Huda jama itd.

HKM Blaženog Alojzija Stepinca - Maribor • Sv. misu na hrvatskome za Hrvate u Mariboru je 1980. počeo slaviti p. Franc Cerar u župnoj crkvi Sv. Magdalene. • U vrijeme rata i većeg priljeva prognanika i izbjeglica iz Hrvatske i Bi. H sv. misu je nastavio slaviti isusovac p. Radogost Grafenauer, tada već u poodmakloj životnoj dobi. • Isusovac p. Valentin Miklobušec početkom ljeta 1998. izražava spremnost preuzeti takvu obvezu te je utemeljena Misija 18. listopada 1998. • Predzadnju nedjelju mjeseca listopada 1999. prvi put organiziran Molitveni spomen-dan za poratne žrtve na mariborskom groblju Dobrava. • Nakon njega za tamošnje hrvatske katolike pastoralno su brinuli vlč. Ilija Janjić, vlč. Anđelko Košćak i potom vlč. Marko Zadravec. • Već nekoliko godina voditelji Misije su vlč. dr. Krunoslav Novak i vlč. dr. Ivan Dodlek. Na području misije živi oko 5. 000 Hrvata.

HKM Blaženog Alojzija Stepinca - Maribor • Mariborska nadbiskupija potpisala je u svibnju 2016. s Hrvatskom katoličkom misijom u Mariboru ugovor o prodaji Crkve svetog Alojzija u kojoj se povremeno obavlja i bogoslužje na hrvatskom jeziku za Hrvate koji žive u drugom po veličini slovenskom gradu. • Kako je u priopćenju za javnost navela Slovenska biskupska konferencija, prodajni ugovor omogućuje da se taj crkveni objekt i dalje koristi u sakralne svrhe za potrebe slovenskih i hrvatskih vjernika, a u skladu je sa sporazumom o odgodi plaćanja glavnice na dugove te prezadužene nadbiskupije, što ga je slovenska mjesna crkva postigla s bankama vjerovnicama, a odobrio ga je i Vatikan. • Hrvatski dušobrižnici naizmjence dolaze u Maribor samo nedjeljom.

HKM Novo Mesto • U vrijeme Domovinskoga rata veći broj izbjeglica potražio je utočište u Novom Mestu i okolici. • Slovenski franjevac fra Luka Pogačić (rodom iz Klanjca) za njih je počeo slaviti nedjeljne sv. mise u Novom mestu i Črnomlju. • Izdavao je i pastoralni listić "Sv. Lenart". • Slavljenje sv. mise za Hrvate, nakon fra Lukine smrti, preuzeo je vlč. Andrija Kekić (ali ne više u Franjevačkoj crkvi nego u crkvi - danas katedrali - na Kapitlju). • Sada je pastoralna skrb za tamošnje Hrvate, nakon smrti višegodišnjega voditelja salezijanca don Ivana Matijevića, povjerena salezijancu don Slavku Barišiću, koji dolazi nedjeljom iz Zagreba. • Pastoralna skrb je svedena na nedjeljna bogoslužja i povremeni pohod obiteljima.

HKM Portorož • Početak djelovanja misije bio je potaknut dolaskom većeg broja izbjeglica za vrijeme Domovinskoga rata iz Hrvatske i Bi. H. • Misija je utemeljena na pobudu nekolicine vjernika odlukom koparskog biskupa msgr. Metoda Piriha u srpnju 2004. godine. • G. Mirko Orlić je bio imenovan predsjednikom organizacijskog odbora HKM u Portorožu u nastajanju i njenim koordinatorom. • Msgr. dr. Jurij Bizjak je dopisom datiranim 9. 2. 2014. imenovao duhovnim asistentom za hrvatske vjernike župnika iz Koštabone vlč. Borisa Čobanova, a g. Orlića razriješio desetogodišnjeg vođenja HKM - Portorož. • Vlč. Čobanov 1. 8. 2016. prelazi u Tršćansku biskupiju te samo osam puta godišnje ima hrvatska bogoslužja u biskupiji Koper.

Hrvatska pastva u Sloveniji: izazovi • Za hrvatske doseljenike i njihovo potomstvo u Sloveniji relativno mali prostor države doseljenja i blizina prostora iseljenja te dobra infrastrukturna povezanost boravišta s prebivalištem (odnosno zavičajem ili mjestom iseljenja) ima svoje prednosti ali i poteškoće. • Stvarnost hrvatskih doseljenika u Sloveniji (i slovensku stvarnost!) još uvijek snažno opterećuju zločini počinjeni u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata (svibanj i lipanj 1945. ). Evidentirano je 600 stratišta i masovnih grobnica (pretpostavlja se da takvih grobnica ima oko tisuću - broj je ovisan o metodologiji evidentiranja stratišta, grobišta itd. ). • Prema procjenama dr. Jože Dežmana, predsjednika Vladine komisije R. Slovenije za prešućene grobove u Sloveniji, tada je u Sloveniji, bez suda i osude, na zvjerski način ubijeno najmanje 250. 000 Hrvata. Točan se broj nikada neće moći saznati.

Masovne grobnice jugokomunističkih zločina nakon Drugog svjetskoga rata otkrivene na tlu Republike Slovenije. (Iz knjige M. Ferenc, Prikrito in očem zakrito (Zatajeno i sakriveno od očiju), Celje 2005. )

Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji: • Prikrivena grobišta postoje u polovici slovenskih općina, te da se razvrstavaju u 4 skupine: • protutenkovski rovovi (iskopani za rata, evidentirano ih je 16, od kojih su najpoznatiji u Teznom, Mostecu, Celju), • kraški ponori (ima ih oko 90), • rudarska okna i skloništa (ima ih 10, a najpoznatija je Barbarin rov kraj Hude Jame) • jame (stvarane baš radi likvidacija, a u njima se nalazi manji broj žrtava). • Do kraja 2006. utvrdili su 118 grobišta isključivo s Nijemcima, 113 sa Slovencima i 85 s hrvatskim žrtvama. • Najviše je prikrivenih grobišta; neka je od njih otkrila priroda, druga su otkrivena za građevinskih radova, neke su otkrili rođaci ili neke udruge, a rijetka su otkrivena planski. • Neke specifične lokacije na kojima su ubijani Hrvati: Huda Jama, Poljana kraj Prevalja, Kamnik, Bistrica ob Sotli, Krško, Crnogrob, Kočevski Rog, Teharje itd. • Najveće je hrvatsko grobište u Teznom – otkriveno 1999. prigodom gradnje autoceste, s 1179 mrtvih, na dubini od samo 1, 5 do 2 m. Na svakom metru dužine pronađeno je u prosjeku 18 tijela. • Najviše masovnih grobišta hrvatskih vojnika i civila evidentirano je u Celju i okolici. • https: //hrcak. srce. hr/file/163193 - recenzija knjige: Josip Mihaljević: Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji