TROKOVI PROIZVODNJE SVAKI PROIZVODNI FAKTOR IMA SVOJ PRINOS

TROŠKOVI PROIZVODNJE SVAKI PROIZVODNI FAKTOR IMA SVOJ PRINOS: - NAJAMNINA – PRINOS NNA RADNU SNAGU - KAMATA –PRINOS NA KAPITAL - PROFIT – PRINOS NA FAKTORE PROIZVODNJE EKSPLICITNI TROŠKOVI SU TROŠK. KOJE PREDUZ. PLAĆA TREĆIM LICIMA ZA NOVČANE IZDATKE ZA: - NAJAMNINU RADNICIMA - SIROVINE DOBAVLJAČIMA /DIO AMORTIZACIJE. . . / - ENERGIJU – EDB. . .

UKUPNI TROŠKOVI PREDUZEĆA SADRŽE: - EKSPLICITNE TROŠKOVE PLUS - PREUZETE OBAVEZE ILI IMPLICITNE TROŠKOVE ILI TROŠKOVI OPORTUNITETA (prinos na rad vlasnika, kamata na prinos na kapital vlasnika, renta na prinos na zemlju vlasnika. . . )

FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI • TROŠKOVI SU NOVČANI IZRAZ UTROŠAKA FAKTORA PROIZVODNJE, I TO: – RADNE SNAGE – PREDMETA RADA I – SREDSTAVA ZA RAD • OSNOVNA PODJELA TROŠKOVA JE: – PREMA DUŽINI TRAJANJA: a) NA TROŠKOVE U DUGOM ROKU I b)TROŠKOVE U KRATKOM ROKU

FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI • UKUPNI TROŠKOVI SE DIJELE NA FIKSNE I VARIJABILNE • FIKSNI TROŠKOVI SU NEPROMJENLJIVI U UKUPNOM IZNOSU BEZ OBZIRA NA PROMJENE OBIMA PROIZVODNJE, ALI SE STALNO SMANJUJU PO JEDINICI PROIZVODA AKO SE POVEĆAVA PROIZVODNJA

ZAKONITOSTI FIKSNIH TROŠKOVA A) U KRATKOM ROKU UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI SU UVIJEK KONSTANTNI B) STEPEN REAGIBILNOSTI UKUPNIH FIKSNIH TROŠKOVA RAVAN JE NULI C) PROSJEČNI FIKSNI TROŠKOVI SU STALNO OPADAJUĆI

VARIJABILNI TROŠKOVI • VARIJABILNI TROŠKOVI U UKUPNOM IZNOSU SE MIJENJAJU SE PREMA PROMJENAMA OBIMA PROIZVODNJE • ONI SE POVEĆAVAJU KADA SE POVEĆAVA PROIZVODNJA I OBRNUTO • SMANJUJU SE KADA SE SMANJUJE PROIZVODNJA • TIOPIČAN PRIMJER JE RADNI UČINAK RADNIKA

PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI • VARIJABILNOST JEDNOG TROŠKA POJMOBNO SE NE ODREĐUJE NA BAZI POSMATRANJA PROSJEČNOG, VEĆ UKUPNOG TROŠKA. • DOK UKUPNI TROŠAK DATE VRSTE (VARIJABILNOG KARAKRETA) VARIRA PREMA PROMJENAMA OBIMA PROIZVODNJE, DOTLE JE NJEGOV PROSJEČNI TROŠAK U JEDNOJ VEOMA ŠIROKOJ GRANICI KRETANJA PROIZVODNJE, UGLAVNOM, KONSTANTAN.

PROSJEČNI I MARGINALNI TROŠKOVI • PROSJEČNE TROŠKOVE DOBIJEMO KADA UKUPNE TROŠKOVE PODIJELIMO SA ODGOVARAJUĆIM OBIMOM PROIZVODNJE. Ukupni troškovi Prosječni troškovi= -----------------Obim proizvodnje • KADA SE PODIJELI PRIRAŠTAJ TROŠKOVA SA PRIRAŠTAJEM OBIMA PROIZVODNJE DOBIJAMO MARGINALNE TROŠKOVE Priraštaj troškova Marginalni troškovi=-----------------------Priraštaj proizvodnje

ODNOS IZMEĐU UKUPNIH, PROSJEČNIH I MARGINALNIH TROŠKOVA • KADA SU POZNATE CIJENE INPUTA I NJIHOVE UTROŠENE KOLIČINE U PROIZVODNJI ODREĐENOG OTPUTA, JEDNOSTAVNA JE ARITMETIKA UTVRDITI SVE UKUPNE TROŠKOVE. • IZ NJIH JE LAKO IZVESTI GRANIČNE I PROSJEČNE TROŠKOVE.

TRŽIŠTE I KONKURENCIJA • SVOJINA I TRŽIŠTE SU DVIJE OSNOVNE INSTITUCIJE EKONOMSKOG SISTEMA • SVOJINA ODREĐUJE KO ĆE BITI NA TRŽIŠTU DOK TRŽIŠTE PREDSTAVLJA UREĐENI I USTALJENI POSTUPAK ODVIJANJA RAZMJENE (uz odgovarajuću pravnu zaštitu države) • Tržište podrazumjeva postojanje određenog mehanizma na osnovu koga se povezuju kupci i prodavci. • OVO POVEZIVANJE ODVIJA SE PUTEM ZAKLJUČIVANJA VRLO RAZLIČITIH UGOVORA IZMEĐU KUPACA I PRODAVACA.

VRSTE TRŽIŠTA • PIJACE, SAMOPOSLUGE, DRUGE VRSTE PRODAVNICA • NACIONALNI SAJMOVI I (PRODUKTNE) IBERZE • SA PLAĆANJEM ODMAH ILI NA KREDIT • ZAVISNO OD PREDMETA TRGOVINE POSTOJE: a) Tržište robe i usluga b) Tržište faktora proizvodnje (rad, kapital i zemljište) c) Tržište novca, Ho. V i dr. finan. instrumenata. d) ZA TRŽIŠTE JE KARAKTERISTIČNO DECENTRALIZOVANO ODLUČIVANJE uz neizvjesnost

FUNKCIJE TRŽIŠTA • OSNOVNA FUNKCIJA JE DA POVEZUJE PROIZVODNJU I POTROŠNJU UZ DECENTRALIZOVANO ODLUČIVANJE. • POSTOJE 4 OSNOVNE FUNKCIJE TRŽIŠTA: 1) INFORMATIVNA FUNKCIJA-pruža podatke o stanju ponude i tražnje robama i uslugama 2) SELEKTIVNA FUNKCIJA, tržište vrši selekciju privrednih subjekata-nagrađuje uspješne-kažnjava neuspješne, 3)ALOKATIVNA -Odgovarajuća raspodjela resursa zemlje 4) DISTRIBUTIVNA, Primarna raspodjela BDP predstavlja određ. cijena faktora proizvodnje-prim. raspodj. dohodaka

KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA • PREMA PROSTORNOJ KOMPONENTI • LOKALNO • REGIONALNO • NACIONALNO I • MEĐUNARODNO (SVJETSKO) TRŽIŠTE • PREMA VRSTI PROIZVODA: – TRŽITE PROIZVODNIH DOBARA, – TRŽIŠTE USLUGA – TRŽIŠTE NOVCA – TRŽIŠTE RADNE SNAGE. . .

KLASIFIKACIJA - NASTAVAK • PREMA USLOVIMA RAZMJENE – SLOBODNO TRŽIŠTE – VEZANO TRŽIŠTE (držvne ceijene, standard, kvalitet. . . ) • PREMA KARAKTERU DOMINIRAJUĆIH ODNOSA UČESNIKA – MONOPOLSKO – OLIGOPOLSKO I – KONKURENTNO. . .

KLASIFIKACIJA - NASTAVAK • PREMA PRAVNIM PROPISIMA KOJIMA SE REGULIŠE KUPOVINA I PRODAJA – OTVORENO – ZATVOTENO TRŽIŠTE • PREMA KARAKTERU PROIZVODA – HOMOGENA (ista vrsta robe) – HETEROGENA (nije ista vrsta robe)

OSNOVNA OBILJEŽJA SAVREMENE TRŽIŠNE KONKURENCIJE • TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE KARAKTERIŠE: a) Veliki broj učesnika (kupaca i prodavaca) b) Visok stepen homogenosti (standardna roba) c) Potpuna sloboda ulaženja i izlaženja sa tzržišta d) Savrčena informisanost o tržišnim kretanjima, e) Pokretljivost inputa u dužem vremenskom periodu. • U USLOVIMA POTPUNE KONKURENCIJE NI JEDNO PREDUZEĆE NE SMIJE IMATI DOMINANTNA POLOŽAJ NA TRŽIŠTU. . .

NEPOTPUNA KONKURENCIJA • MONOPOL: (mono-jedan, polis-prodavac) • TO JE OSNOVNI OBLIK NEPOTPUNE TRŽIŠNE KONKURENCIJE-PREDSTAVLJA TRŽIŠNU MOĆ • Postoji samo jedan prodavac s potpunom kontrolom nad cijelim privrednim sektorom (el. energija, nafta, gas, voda) • MONOPOLSKA POZICIJA U PRAKSI NAJČEŠĆE JE REZULTAT EKSKLUZIVNE KONTROLE NAD ULAZNIM SIROVINAMA KOJE SE NE MOGU DUPLIRATI, UKLJUČUJUĆI TU I PREFERENCE I UKUSE POTROŠAČA.

OLIGOPOL • STANJE NA TRŽIŠTU KADA SAMO NEKOLIKO PRODAVACA NUDI PROIZVOD KOJI JE SLIČAN ILI IDENTIČAN DRUGIM PROIZVODIMA • KARAKTERISTIKA- SKORO SVA PROIZVODNJA OTPADA NA SAMO NEKOLIKO PREDUZEĆA • OLIG PREDUZEĆA MORAJU DA DONOSE STRATEŠKE ODLUKE. O VISINI CIJENE, OBIMU PROIZVODNJE, INVESTICIJAMA, MENADŽMENT MORA DA PREDUZME STRATEŠ. RAZMATRANJE IMAJUĆI U VIDU PONAŠANJE KONKURENCIJE