Sunev sustav Svemirska tijela Suneva sustava n Sunce

Sunčev sustav

Svemirska tijela Sunčeva sustava n Sunce, n Planeti (9), n Sateliti (više od 130), n Kometi, n Planetoidi, n Meteoridi,

Sunce n n n n promjer 1 390 000 km, masa 2 x 1030 kg, (99, 8% mase Sunčevog sustava), jedna od 100 biliona zvijezda u našoj galaksiji, temperatura na površini 5800 K, u unutrašnjosti 15 600 000 K, 70% H 2, 28% He, ostalo metali, energija Sunca stvara se nuklearnim reakcijama (fuzija), osim vidljive svjetlosti i topline Sunce emitira i sitne nabijene čestice Sunčev vjetar, brzine 450 km/s

Sunčeve pjege n n Sunčeve pjege predstavljaju “hladna” područja temperature oko 3 800 K, a nastaju kao posljedica interakcije sa magnetskim poljem Sunca; mogu biti vrlo velike (promjera do 50 000 km)

Pomrčina Sunca n n n Mjesec i Sunce promatrani sa Zemlje izgledaju jednako veliki, a budući da se Mjesec giba oko Zemlje približno u jednakoj ravnini kao i Zemlja oko Sunca ponekad se Mjesec nađe točno između Zemlje i Sunca nastaje pomrčina Sunca ako je preklapanje nesavršeno dolazi do djelomične pomrčine Sunca (Mjesec zakriva samo dio Sunčeva diska), za vrijeme pomrčine Sunca vidi se Sunčeva korona

Planeti na nebu n lako se zapažaju, jer su sjajni i pokretni među zvijezdama, “planet” potječe od grčke riječi – lutalica (u davnini su planeti smatrani “zvijezdama lutalicama”, za razliku od zvijezda, “zvijezde stajačice”) n ne titraju kao zvijezde, n oko Sunca se gibaju različitim brzinama, pa pretječu jedan drugoga, n promatrajući tijela Sunčeva sustava njihov položaj određujemo u odnosu na Sunce: DONJI PLANETI – Merkur i Venera (s obzirom na položaj Zemlje bliži Suncu; vide se nedaleko Sunca nedugo poslije zalaza ili izlaza Sunca) GORNJI PLANETI – Mars i svi dalji planeti, mogu se vidjeti u svako doba noći n

Udaljenosti planeta od Sunca 1 astronomska jedinica – 1 aj = 149 600 000 km srednja udaljenost Zemlje od Sunca Unutarnji planeti Vanjski planeti

Kakvi su planeti? - UNUTARNJI PLANETI Zemljina grupa planeta Jupiterova grupa planeta Merkur Venera Zemlja Mars Jupiter Saturn Uran Neptun nisu veliki, imaju čvrstu površinu, “stjenoviti” planeti imaju atmosferu, osim Merkura - - četiri najveća planeta sasvim drugačije građe od planeta Zemljinog tipa, “plinoviti” planeti gusta, duboka atmosfera hladni, smrznuti površinski dijelovi imaju prstenove

Zemljina skupina planeta n Merkur (d=4879 km) n Venera (d=12104 km) n Zemlja (d=12756 km) n Mars (d=6794 km)

Merkur n n n nema vode, nema zraka, mnogo kratera (nastaju padom planetoida), nema atmosferu tlo podliježe velikim temperaturnim razlikama, na osunčanoj se strani temperatura podiže do 400°C, u mraku pada na -1700°C, izdužena staza, spora rotacija, jedan Sunčan dan mu traje 176 dana, nema prirodnih pratilaca (satelita)

Venera vrtnja suprotna smjeru obilaženja oko Sunca, n Sunčev dan traje 117 dana, n ima atmosferu visine oko 65 km, koja sadrži ugljik-dioksid i otrovne kiseline, n “efekt staklenika”, tlo usijano na temperaturi od 480°C, noću i danju, n reljef – velike visinske razlike, veliki krateri, nekoliko stotina vulkana (nijedan aktivan), nema satelita n n n

Zemlja n n atmosfera bogata dušikom i kisikom, tekuća voda, živa unutrašnja aktivnost – aktivni vulkani, zone potresa, gibanje dijelova čvrste kore iznad žitke unutrašnjosti, mnogobrojni krateri, no većinom razrušeni ili prekriveni novim slojevima te nevidljivi,

Mars n n n n ima atmosferu male gustoće, građenu uglavnom od ugljik-dioksida, s tlakom stotinu puta manjim nego na Zemlji, temperatura rijetko kada prelazi 0°C, zimi nastaju bijele polarne kape – temperatura se spušta do -140°C, CO 2 se smrzava i postaje tzv. suhi led, gravitacijska sila na Marsu slabija nego na Zemlji, na Marsu bi težili trećinu od težine koju imamo na Zemlji, nekoliko desetina velikih ugaslih vulkana (Olimpsko brdo najveće u SS), dva satelita: Phobos (Strah) i Deimos (Užas)

Jupiterova skupina planeta n Jupiter (d=143 000 km) n Saturn (d=120 000 km) n Uran (d=51 000 km) n Neptun (d=49 500 km)

- primaju malo topline sa Sunca, mnoge se tvari tamo lede; hladni, smrznuti svjetovi, - duboke atmosfere s oblačnim pokrovom, bogati najlakšim plinovima: H 2, He, CH 4, NH 3, . . . - u velikim dubinama atmosfera se zgušnjava i postaje tekućinom, a negdje u dubini postoji i stjenovita planetska jezgra, - “velike lopte male gustoće” (gustoća približno jednaka gustoći vode; kada bi Saturn mogli postaviti na površinu pove plivao bi), - brzo se okreću

Jupiter - masa 318 puta veća nego masa Zemlje, - poslije Sunca, Mjeseca i Venere najsjajniji objekt na nebu, - 63 satelita, četiri velika satelita otkrio još 1610. Galileo Galilej – “Galileijevi mjeseci”: Io, Callisto, Europa i Ganymed, - svijetle i tamne zone, Velika crvena pjega (ovalna, promjera oko 1200025000 km), - najbrža rotacija od svih planeta, 9 sati i 50 minuta, - 90% vodika, 10% helija, u tragovima metan, amonijak, voda i “stijenje”, - jako spljošten planet, - ima prstene (kao i Saturn, ali mnogo svjetlije i manje)

Saturn n n drugi po veličini planet u SS, po izgledu i po građi vrlo sličan Jupiteru, vrijeme rotacije 10 sati i 40 minuta, također dosta spljošten, prepoznatljiv po prstenu (prstenovima), koji se sastoji od malih komada ravnomjerno raspoređenih tako da povoljno reflektiraju Sunčevu svjetlost; promjer cijelog sistema prstenova oko 227 600 km, a debljina manja od 15 km, deset satelita, najveći Titan (ima atmosferu!)

Uran n os rotacije vrlo nagnuta, gotovo leži u ravnini staze oko Sunca, vrijeme rotacije oko 17 sati, ima pet satelita: Miranda, Ariel, Umbriel, Titania (najveći, promjera oko 1000 km) i Oberon,

Neptun n n okrene se jednom oko svoje osi za oko 16 sati, plavkasto-zelenkasta boja atmosfere (metan), jako spljošten, 13 satelita (najveći Triton, promjera 4000 km)

Pluton - ne pripada Jupiterovoj, ni Zemljinoj skupini planeta, - 40 puta dalje od Sunca nego Zemlja, na nebu Plutona Sunce je samo sjajna, blještava točka - ima jedan satelit, Charon - temperatura na njegovoj površini iznosi 230°C, - mali planet (manji čak od 7 satelita), ekvatorijalnog promjera oko 5800 km, - Sunce obiđe za 248 godina izuzetno eliptičnom stazom (u Suncu najbližoj točki leži čak unutar staze Neptuna),

Mala tijela Sunčeva sustava n kometi, n planetoidi, n meteoridi

Kometi - - - nestalna izgleda, sastoje se od glave i repa, a glava je složena od jezgre obavijene komom (koma – grč. riječ za kosu, po kojoj je komet dobio ime), kometska jezgra sastoji se od leda i drugih smrznutih tvari te od plinova (među kojima im ai otrovnih) i razmrvljenih stjenovitih materijala, praha u blizini Sunca zagrijavanjem jezgre razvija se rep kometa, pri svakom prolasku kraj Sunca jezgra se smanjuje (troši), promjer jezgre kometa iznosi nekoliko km, a koma je duga i nekoliko stotina tisuća km, najpoznatiji je komet Halleyev komet koji navraća svakih 76 godina

Planetoidi – “nedorasli planeti”, tijela malena u usporedbi s planetima, – promatraju li se teleskopom ne vidi im se pločica te više nalikuju zvijezdama – zato se nazivaju i asteroidi, – najveći planetoid je Ceres, promjera oko 1000 km, a otkriven je 1801. godine, – velika većina planetoida giba se stazama između Marsa i Jupitera (planetoidni pojas Sunčeva sustava), s periodom ophoda od 3 – 7 godina, – zabilježeno ih je više tisuća, raznih su oblika i veličina, često se sudaraju i drobe te jako mijenjaju staze, – dijelovi odbačeni sudarima često padaju na Zemlju kao “nebesko kamenje” – meteori(ti), – nemaju atmosferu, a mogu biti kameni, željezni ili kamenoželjezni