Temperatura zraka SUNEVA I ZEMLJINA RADIJACIJA Suneva radijacija

  • Slides: 13
Download presentation
Temperatura zraka

Temperatura zraka

SUNČEVA I ZEMLJINA RADIJACIJA - Sunčeva radijacija (kratkovalna) energija sa Sunca u obliku elektromagnetskih

SUNČEVA I ZEMLJINA RADIJACIJA - Sunčeva radijacija (kratkovalna) energija sa Sunca u obliku elektromagnetskih valova - dio se reflektira u Svemir, dio apsorbira u atmosferi, a veći dio propušta - terestrička radijacija (dugovalna) Zemljino zračenje koje zagrijava atmosferu

- insolacija (osunčavanje) trajanje sijanja Sunca - predstavlja propuštenu Sunčevu radijaciju (oko 50 %)

- insolacija (osunčavanje) trajanje sijanja Sunca - predstavlja propuštenu Sunčevu radijaciju (oko 50 %) - iskazuje se u satima dnevno, mjesečno i godišnje TEMPERATURA ZRAKA - stupanj topline; toplina = energija - termometar instrument za mjerenje temperature - uglavnom se izražava u Celzijevim stupnjevima - 0 °C = ledište vode; 100 °C = vrelište vode - u SAD-u se koristi Fahrenheitova ljestvica - znanstvenici još upotrebljavaju i Kelvinovu ljestvicu koja se temelji na apsolutnoj nuli (– 273 °C)

- izoterme = crte koje povezuju točke istih temperatura zraka na karti izotermne tematske

- izoterme = crte koje povezuju točke istih temperatura zraka na karti izotermne tematske karte - termički ekvator = linija koja na karti povezuje mjesta najviših temperatura na meridijanima; najviša izoterma - amplituda = razlika između najviše i najniže temperature - dnevni hod temperature = kretanje temperature tijekom dana - srednja dnevna temperatura = izračunava se na temelju triju dnevnih mjerenja (7, 14 i 21 sat)

Geografska raspodjela temperature zraka u siječnju

Geografska raspodjela temperature zraka u siječnju

Geografska raspodjela temperature zraka u srpnju

Geografska raspodjela temperature zraka u srpnju

- mjesečni hod temperture = kretanje temperature tijekom mjeseca - godišnji hod temperature =

- mjesečni hod temperture = kretanje temperature tijekom mjeseca - godišnji hod temperature = kretanje temperature tijekom godine; važan pokazatelj za određivanje tipa klime - apsolutno najniža i apsolutno najviša temperatura = najniže i najviše zabilježene temperature; 1929. u Gospiću - 36 °C, a 1981. u Pločama 42, 8 °C

- vertikalni gradijent temperature = smanjenje temperature zraka s porastom nadmorske visine (-0, 6

- vertikalni gradijent temperature = smanjenje temperature zraka s porastom nadmorske visine (-0, 6 °C svakih 100 metara) - inverzija ili temperaturni obrat = hladnije pri tlu nego iznad njega; uglavnom zimi i noću u kotlinama i zavalama

GLOBALNA PROMJENA KLIME I POSLJEDICE -efekt staklenika zadržavanje topline pri dnu atmosfere zbog povišene

GLOBALNA PROMJENA KLIME I POSLJEDICE -efekt staklenika zadržavanje topline pri dnu atmosfere zbog povišene koncentracije stakleničkih plinova (vodena para, ugljični dioksid, ozon, metan, freoni. . . ) -u zadnjih sto godina je utvrđeno da su temperature zraka u porastu globalno zatopljenje -posljedice globalnog zatopljenja: a) porast temperature do 1 °C b) porast razine mora, otapanje ledenjaka i ledenih pokrova c) sve veći intenzitet vremenskih nepogoda

porast ugljičnog dioksida krajem 20. st. porast metana krajem 20. st.

porast ugljičnog dioksida krajem 20. st. porast metana krajem 20. st.

Temperatura zraka Sunčeva radijacija (kratkovalna) - atmosfera dio apsorbira, dio reflektira, dio direktno, a

Temperatura zraka Sunčeva radijacija (kratkovalna) - atmosfera dio apsorbira, dio reflektira, dio direktno, a dio indirektno (difuzno) propušta do Zemljine površine - atmosfera se zagrijava pretežno od Zemljine površine (dugovalno zračenje) - insolacija = trajanje sijanja Sunca; predstavlja propuštenu Sunčevu radijaciju (oko 50%) - temperatura zraka ovisi o gš, nv, odnosu kopna i mora - termički ekvator - amplituda temperature - dnevni hod temperature - srednja dnevna temperatura (tri mjerenja: 7, 14 i 21 sat) - godišnja amplituda - Mjesečni hod temperature

- godišnji hod temperature – određuje tip klime - vertikalni gradijent = 0, 6

- godišnji hod temperature – određuje tip klime - vertikalni gradijent = 0, 6 °C niža temp. s porastom nv za 100 m - temperaturni obrat ili inverzija – zimi i noću u zavalama i kotlinama - globalna promjena klime - pojačan učinak staklenika posljedice: porast temperature do 1 °C, porast razine svjetskog mora, otapanje ledenih pokrova i ledenjaka i sve veći intenzitet vremenskih nepogoda - učestalost ekstremnih promjena vremena - suše, poplave, vrućine…