GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Prouavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja

Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola

Rotating Sky Explorer

Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu. - Položaj svemirskih tijela se prividno mijenja tijekom dana ( zbog Zemljine rotacije ) i tijekom godine ( zbog Zemljine revolucije ). - Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju.

Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe? Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu. Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.

Nebeska sfera • Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont • Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ). • Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju • Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu

Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja

Nebeska sfera • Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi • Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo • Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu • Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava

Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu. Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja.

Motions of the Sun Simulator

Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova mjesta.

Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjesta na Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)

Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ? x km/10 = R π (km)/ 1800

Nebeski koordinatni sustavi

Kako dolazi do izmjene dana i noći?

Prividno dnevno gibanje nebeskih tijela

Nebeska sfera

-Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator. -Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom. -Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont. -Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont.

ZEMLJINA REVOLUCIJA

ZEMLJINA REVOLUCIJA Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze. Kut se zove inklinacija i iznosi 23, 50. Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi. Najveća im je udaljenost 1, 521· 1011 m , a najmanja iznosi 1, 471· 1011 m. 1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca. Iznosi 1, 496· 1011 m.

Seasons and Ecliptic Simulator

Na prvi dan proljeća ( 21. III. )

Prividno dnevno Sunčevo gibanje tijekom godine

Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?

Depresija horizonta (θ) • cos θ = R / R + h Zbog Zemljine zaobljenosti i atmosferske refrakcije promatrač iznad nadmorske razine zapaža depresiju svog horizonta. Al Birune (973. -1038. ) – takvom metodom određivao polumjer Zemlje.

Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h. • Iz skice : (s/2)2 = ( R + h)2 – R 2 s 2/4 = R 2 + 2 ·R ·h + h 2 - R 2 h<<R , h 2 je zanemarivo malo s 2/4 = 2 ·R ·h • R = s 2 /8· h