Stavovi izvornih govornika hrvatskoga i srpskoga jezika prema

Stavovi izvornih govornika hrvatskoga i srpskoga jezika prema utjecaju engleskoga na njihove jezike Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

Više i manje puristički jezici § standardni jezici naklonjeniji kalkovima naklonjeniji posuđenicama • H. Haarmann (1989): finski ↔ japanski • V. Pulcini (2002): islandski, francuski, španjolski ↔ talijanski • J. Humbley (2002), R. Corr (2003): francuski ↔ njemački • H. Gottlieb (2004): islandski, finski ↔ švedski, norveški

Hrvatski jezik: § tradicionalna težnja za jezičnom čistoćom; nastojanje da se inojezični obrasci i uzori ne preuzimaju izravno, nego da se prema njima aktiviraju vlastite izražajne mogućnosti (Katičić 1973/74) Srpski jezik: § otvorenost stranim utjecajima; slab i neučinkovit purizam (Klajn 2001) v novoskovane riječi, kalkovi, oživljenice v elementi narodnoga govora, internacionalizmi, riječi stranoga podrijetla

§ od 90 -ih godina 20. stoljeća – sve intenzivniji utjecaj engleskoga jezika § slabljenje jačih purističkih tendencija, popuštanje jezičnoj hibridizaciji Hrvatski jezik: § Gubi se osjećaj za tuđice i nestaje romantičarski zanos za posebnosti (Babić 1995; Opačić 2007). § Brojnost angloamerikanizama i brzina njihova pritjecanja čine sredstva tradicionalnoga jezičnog purizma djelomično učinkovitima ili posve neučinkovitima (+ neodgovarajuća i neinstitucionalizirana skrb za hrvatski jezik) (Samardžija 2002, 2006).

§ hrengleski (Vilke, Medved Krajnović 2006) – napola razumljene, pogrešno napisane ili izgovorene jezične jedinice 'pokupljene' iz medija – unakazuju hrvatski jezik i pritom ne odražavaju pravo znanje engleskoga jezika § anglosrpski (Prćić 2005) – posljedica preuzimanja materijala iz engleskoga jezika bez ikakvoga sustava, osmišljenosti i obaziranja na normu Ø Istraživačko pitanje Uočavaju li se razlike u stavovima između govornika hrvatskoga i govornika srpskoga, izrasle iz tradicionalno različitih jezičnih politika i različita stava prema stranim utjecajima, odnosno jesu li govornici hrvatskoga oprezniji i zatvoreniji prema utjecaju engleskoga na njihov jezik od govornika srpskoga?

Metodologija § uzorak: 63 ispitanika → 34 govornika hrvatskoga + 29 govornika srpskoga (studenti engleskoga jezika treće i četvrte godine studija) § mjerni instrument: upitnik § analiza podataka: Microsoft Office Excel 2003 § cilj rada: istražiti tendencije u stavovima izvornih govornika hrvatskoga i izvornih govornika srpskoga prema utjecaju engleskoga jezika na njihove materinske jezike

Analiza rezultata § većina ispitanika u objema skupinama (89% govornika hrvatskoga i 73% govornika srpskoga) smatra da je posuđivanje iz engleskoga jezika neizbježno (jezične inovacije prate pojmovne i predmetne inovacije) § drugi bi jezici, odnosno njihovi govornici trebali iznalaziti domaće zamjene za anglizme što je više moguće – 76% govornika hrvatskoga i 55% govornika srpskoga

• Graf 1: Razlozi uporabe anglizama

§ posuđenice engleskoga podrijetla za koje otprije postoje nazivi u jeziku primaocu (look/luk, shopping/šoping, fighter/fajter, leader/lider, booking/buking) – nepotrebne ‒ 56% govornika hrvatskoga i 36% govornika srpskoga • „Njihova pretjerana uporaba zvuči snobovski, isforsirano i neprirodno. “ • „Veliki broj anglizama znak je nemara i niske obrazovne i intelektualne razine onih koji prate taj trend. “ § veliki broj anglizama u domenama kao što su računalstvo ili biznis priječi razvoj jezika primaoca ‒ 85% govornika hrvatskoga i 64% govornika srpskoga

• Graf 2: Tko bi mogao biti najučinkovitiji u iznalaženju domaćih zamjena za anglizme?

• Graf 3: Tko bi mogao biti najučinkovitiji u popularizaciji domaćih zamjena za anglizme?

Zaključak q govornici hrvatskoga Ø osjetljiviji na problematiku Ø oprezniji prema utjecaju engleskoga jezika Ø zabrinutiji za razvoj vlastitoga jezika q tradicionalna podjela jezika na one naklonjenije kalkovima i one naklonjenije posuđenicama još uvijek primjenjiva

Hvala na pozornosti!