Sociologija sa sociologijom prava Prof dr Mensur Kustura

Sociologija sa sociologijom prava Prof. dr. Mensur Kustura 2018. /2019.

Uvod • U datoj prezentaciji bit će dat pregled učenja utemeljitelja marksističke socijalne i političke doktrine - Fridriha Engelsa Karla Marksa. • Navedeni teoretičari su dali veliki doprinos afirmaciji marksizma kao nauke u galeriji nauka o socijalnoj zbilji. • Na kraju se bavimo problemima građanskog društva, prava i države u marksističkoj teoriji.

1. Karl Marx - markističko određenje prava • Karl Marx je rođen u židovskoj obitelji, odvjetnika u Njemačkoj, umro je u Londonu. Nakon studiranja pravnih nauka odlazi na studij filozofije, gdje je doktorirao na temu „Razlika između prirodno filozofskih shvaćanja Demokrita i Epikura„.

2. Karl Marx - marksističko određenje društva • Tijekom boravka u Parizu upoznao je F. Engelsa, s kojim postaje član njemačkog udruženja radnika „Savez radnika„ koji kasnije prerasta u „Savez komunista„ sa parolom „SVI SU LJUDI BRAČA!„. Kasnije ovu frazu Marx i Engels mijenjaju u frazu „PROLETERI SVIH ZEMALJA UJEDINITE SE !„

3. Karl Marx - marksističko određenje društva • Zbog marksističkih uvjerenja Marx je često bio proganjan, da bi se 1849. godine nastanio u Londonu gdje započinje svoja socio - ekonomska istraživanja koja su osnova njegovih glavnih radova Kapital, Temelji slobode, Ekonomsko filozofski maniskript. • Zajedno sa Engelsom objavio je Prilog židovskom pitanju, Prilog Hegelovoj filozofiji prava, Manifest komunističke partije. Bio je onivač udruženja radnika.

4. Marksizam • Tvorci ovoga teorijskog polazišta su Karl Marx i F. Engels, koji su nastojali stvoriti jednu sveobuhvatnu teoriju o društvu i državi, na osnovu socio - ekonomskih i političkih uvjeta toga vremena. • Pravac se javlja krajem 17. i početkom 18. stoljeća, i predstavlja nauku o zakonima razvoja prirode i društva.

5. Marksizam • Marksizam je na znanstveni način objasnio postanak klasne vladavine, te da je uslijed ogromnog povećanja proizvodnih snaga današnjice nestalo bilo kakvih razloga za podjelu ljudi na vladajuće i ugnjetavane, da je buržoazija odigrala svoju ulogu, da je povijesno vodstvo prešlo na proletarijat - klasu koja se može osloboditi samo na način da uskladi bilo kakav oblik klasne vladavine i eksploatacije. • Važno otkriće marksizma jeste i kapitalistički način proizvodnje i klasni antagonizmi društva.

6. Marksistička teorija društva • Marxova teorija društva je povijesni materijalizam. Marxova zanesenost prema ekonomskoj uslovljenosti povijesnih fenomena odredila je bit marksizma kao teorije. • Temeljna ideja: ekonomska proizvodnja je osnova političke i intelektualne povijesti, povijesti klasnih borbi, gdje je oslobođenje proletarijata shvaćeno kao oslobođenje čovječanstva. • Marksistička teorija predstavlja svojevrsnu kritiku koja je racionalistička.

7. Marksistička teorija društva • U istraživanju društvenih pojava Marx se koristi dijalektičkim metodom (dijalektika - vještina govora), koja se u marksističkoj doktrini definira kao dijalektički materijalizam. • Na osnovu ove metode Marx je došao do zaključka koji uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života izraženog u „Prilogu kritičke političke ekonomije”: • „NE ODREĐUJE SVIJEST LJUDI NJIHOVO BIĆE, VEĆ NJIHOVO DRUŠTVENO BIĆE ODREĐUJE NJIHOVU SVIJEST„

8. Građansko društvo • U analiziranju ovoga društva, prikazuje njegov antagonistički karakter na relaciji odnosa gospodstvo - ropstvo (kapitalisti i proleteri). • Zbog svoga antagonističkog karaktera kapitalistički način proizvodnje mora ustupiti mjesto novom društvu koje nije utemeljeno na sukobima. • U ovakvom društveno - ekonomskom odnosu odvija se fenomenologija duha gdje pojedinac postaje svjestan svoje situacije i teži ka alijenaciji - otuđenju.

9. Građansko društvo • Nastojeći uspostaviti komunističko naspram građanskog društva, Marx ističe da je pravo u funkciji čovjeka i ne tiranizira ga; odnosno pravo se manifestuje kao moć vladajuće klase pretovrena u zakon. Funkcija prava je da osigura funkcionisanje vladajućeg načina proizvodnje. Otuda je pravo u funkciji zaštite vladajućih socijalnih odnosa i načina proizvodnje.

10. Građansko društvo • Komunističko društvo odrečeno je kao rješenje otuđenja građanskog društva. Pod otuđenjem - alijenacijom podrazumijevamo: 1. otuđenje radnika od svoga rada, 2. otuđenje radnika od sredstava za proizvodnju, 3. otuđenje proizvoda rada od radnika i pretvaranje proizvoda u kapital, 4. otuđenje čovjeka od čovjeka,