Psihodinamska teorija linosti Sigmund Freud 1856 1939 Ishodita

Psihodinamska teorija ličnosti • Sigmund Freud (1856 -1939)

Ishodišta Freudove teorije • Friedrich Nietzche (1844 -1900) • Eduard von Hartmann (1842 -1906)

Ishodišta Freudove teorije • G. T. Fechner (1801 -1887) Model sante leda 1/10 uma je svjesna, 9/10 je nesvjesno • Freud: “Uvijek sam bio otvoren idejama G. T. Fechnera i bio sljedbenik tog mislioca po mnogim važnim pitanjima”

Osnovni koncepti Topografija ličnosti -Svjesno -Predsvjesno -Nesvjesno Strukturalna koncepcija ličnosti -Id -Ego -Superego

Osnovni koncepti -Nagoni/instinkti Osnovne kategorije: eros i thanatos -Razvojni stadiji/faze: 1. 2. 3. 4. 5. Oralna Analna Falusna Faza latencije Genitalna Fiksacija Tipovi ličnosti -Obrambeni mehanizmi

Osnovni koncepti • Represija (u najširem smislu) je psihološki mehanizam koji neprihvatljive misli i želje čini nesvjesnima (Fenichel, 1945) Represija se također, u užem smislu, odnosi na obrambeni mehanizam u osnovi kojeg je zaboravljanje neprihvatljivih sadržaja Represija smanjuje anksioznost kroz smanjivanje svjesnosti o bolnim činjenicama i željama, te onemogućava ponašajnu ekspresiju neprihvatljivih impulsa Psihološke obrane ili obrambeni mehanizmi su čimbenici koji izobličavaju kogniciju na način da facilitiraju represiju

Osnovni koncepti • Manifestacije nesvjesnog Vrste podataka pogodne za analizu nesvjesnog

Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti Projekt za znanstvenu psihologiju Namjera (ovog projekta) je izgraditi psihologiju koja bi bila prirodna znanost (Freud, 1895 - u pismu Flessu)

Vrijednost Freudovog doprinosa znanosti • Psihodinamska teorija nema empirijskog temelja i pripada, skupa s ostalim mezozoičkim zanimljivostima, u prirodoslovno-povijesni muzej (Crews, 1996)

SUVREMENA PSIHODINAMSKA TEORIJA • OSNOVNE PRETPOSTAVKE (Westen, 1998): 1. Znatan dio psihičkih procesa odvija se na nesvjesnoj razini 2. Psihički procesi odvijaju se paralelno što može dovoditi do intrapsihičkih konflikata 3. Važnost iskustava u djetinjstvu za formiranje ličnosti 4. Važnost mentalnih reprezentacija sebe, drugih i odnosa s drugima 5. Važnost razvojne dinamike

1. Znatan dio psihičkih procesa odvija se na nesvjesnoj razini • Implicitno pamćenje: Proceduralno pamćenje, priming, implicitna pravila različiti neuralni mehanizmi sudjeluju u implicitnom i eksplicitnom pamćenju (Schacter, 1995; Squire i Zola-Morgan, 1991) • Nesvjesni afektivni procesi - Afektivno učenje npr. slučaj H. M. -a (Millner i sur. , 1968) - Efekt izlaganja (mere exposure effect, Zajonc, 1968) npr. Preferencije Pacijenata s Korsakoffljevim sindromom (Johnson i sur. , 1985)

Nesvjesni afektivni procesi • Subliminalno uvjetovanje elektrodermalne reakcije (Lazarus i Mc. Cleary, 1951) i facijalnog MMG-a (Bunce i sur. , 1995) na električne šokove • Pojedinci nisu svjesni i brane se (nesvjesno) od negativnih informacija i vlastitih nepoželjnih emocionalnih reakcija ▼ Eksperimentalna istraživanja mehanizama obrane • Povećana penilna cirkumferencija pri gledanju homoseksualnih sadržaja kod pojedinaca koju su na osnovu upitnika označeni kao homofobični (Adams i sur. , 1996)

Nesvjesna motivacija • Nepostojanje povezanosti između upitnika (samoprocjene) i projektivnih mjera motivacije (Mc. Clelland i sur. , 1989) • Mjerenje motiva pomoću priča u TAT-u dugoročno predviđa poduzetnički ili manegerski uspjeh mnogo bolje od mjerenja upitnicima potrebe/motivacije za moći • Primjer Claparedeovog pacijenta s Korsakoffljevim sindromom

2. Konflikti, ambivalencija i modularni um • Broj svjesnih konflikata povezan s raspoloženjem, izvještavanjem o somatskim tegobama i čestinom odlazaka liječniku (Emmons i King, 1988) • Istraživanja stavova: važnost uzimanja u obzir nezavisnosti pozitivnih i negativnih stavova primjer doniranja krvi (Gardner i Cacioppo, 1996)

3. Kontinuitet ličnosti i uloga ranih iskustava • Rezultati istraživanja na području bihevioralne genetike: a) osobine ličnosti počinju se kristalizirati u djetinjstvu b) te osobine su temelj kasnijeg razvoja ličnosti Uloga naslijeđa Inhibirani i undercontrolled tip ličnosti utvrđen u djetinjstvu: depresivnost antisocijalni poremećaj ličnosti (Caspi i sur. , 1993) Nedijeljena okolina kao jednaka (obiteljska) okolina koja ima različite efekte na genetski različite pojedince (Westen, 1998)

Uloga ranih iskustava • Velik broj istraživanja koja pokazuju da su zlostavljanje i zanemarivanje u djetinjstvu vezani uz kasniji razvoj interpersonalne patologije i poremećaja ličnosti Samo u malom broju istraživanja kontrolirani su genetski čimbenici te se pokazalo da ovakva povezanost opstaje npr. povezanost ranog odvajanja od roditelja i kasnije sklonosti depresiji i alkoholizmu (Kendler i sur. , 1992, 1996; Tennant, 1988) - Povezanost stila privrženosti između roditelja i djece mnogo veća za majke nego za očeve ne ide u prilog genetskim objašnjenjima

4. Uloga mentalnih reprezentacija sebe, drugih i socijalnih veza • Teorije objektnih odnosa danas najdominantnije među psihodinamskim teorijama i u psihodinamskim terapijama interpersonalno ponašanje je posljedica interakcije mentalnih reprezentacija (sebe, drugih i socijalnih veza) i pojedinčevih želja, strahova i emocionalnih procesa

5. Razvojni aspekti ličnosti • Npr. rezultati novijih istraživanja usmjerenih na faktorske strukture upitnika idu u prilog postojanju analnog tipa ličnosti urednost, škrtost, tvrdoglavost, rigidnost, zabrinutost za gubljenje kontrole, štedljivost (Fisher i Greenberg, 1996; Kline, 1980) • Povezanost analnosti (upitnici, nedovršene rečenice, spontano spominjanje prljavštine) i preferencija prema analnom humoru (O’Neil i sur. , 1992) • Razlike u frekvenciji iskazivanja ljubavi i agresivnih ponašanja prema roditeljima istog i suprotnog spola u dobi od 4 godine (Watson i Getz, 1990) • Eksperiment sa subliminalnim djelovanjem na motivaciju čiji rezultati idu u prilog edipovom kompleksu (Palumbo i Gillman, 1984)