Povijest evolucijskih teorija Potrai sama odgovore na 1

  • Slides: 28
Download presentation
Povijest evolucijskih teorija

Povijest evolucijskih teorija

Potraži sam/a odgovore na: 1. O čemu govori TEORIJA SPONTANE GENERACIJE? U kojem periodu

Potraži sam/a odgovore na: 1. O čemu govori TEORIJA SPONTANE GENERACIJE? U kojem periodu su ljudi vjerovali u nju? 2. Objasni važnost Francesco Redijevog eksperimenta (i sam eksperiment)! 3. Objasni što je KREACIONIZAM! 4. Objasni Spalanzanijev eksperiment! 5. Objasni Pasteurov eksperiment!

1. Spontana generacija • nastanak živih organizama iz neživih tvari • popularna teorija prije

1. Spontana generacija • nastanak živih organizama iz neživih tvari • popularna teorija prije 17. st. • neki znanstvenici se nisu slagali • dokazali BIOGENEZU (živo nastaje iz živog)

2. Pokus Francesca Redija 1626 - 1697 maggots no maggots

2. Pokus Francesca Redija 1626 - 1697 maggots no maggots

3. KREACIONIZAM • nastanak svega djelovanjem božanske sile • živa bića – nepromjenjiva

3. KREACIONIZAM • nastanak svega djelovanjem božanske sile • živa bića – nepromjenjiva

4. Spalanzanijev eksperiment (1729. - 1799. ) • pokazao da će se u mediju

4. Spalanzanijev eksperiment (1729. - 1799. ) • pokazao da će se u mediju razviti mikroorganizmi, iako su prethodno uništeni prokuhavanjem • razvoj mikroorganizama se može spriječiti ako se tikvica začepi

5. LOUIS PASTEUR • 1822. – 1895. • • • franc. znanstvenik i mikrobiolog

5. LOUIS PASTEUR • 1822. – 1895. • • • franc. znanstvenik i mikrobiolog sterilizacija mlijeka, kirurških instrumenata i rana otkriće cjepiva protiv bjesnoće, bedrenice i kolere odbacio ideju spontane generacije Od 19 st. prihvaćena je teorija BIOGENEZE

EKSPERIMENT LOUISA PASTEURA • prokuhao otopinu fermentiranog šećera i kvasca • mikroorganizmi se zadržali

EKSPERIMENT LOUISA PASTEURA • prokuhao otopinu fermentiranog šećera i kvasca • mikroorganizmi se zadržali u vratu tikvice • bez vrata tikvice – razvoj mikroorganizama Od 19. st. se BIOGENEZA smatra ispravnom teorijom nastanka živih organizama

GRUPNI RAD § Upute: § svaka grupa dobije jednu temu § 10 min za

GRUPNI RAD § Upute: § svaka grupa dobije jednu temu § 10 min za obradu teme i skicu izlaganja (izlaganje traje 3 -5 min za jednu grupu) § grupa odabire kojoj publici će prilagoditi svoje izlaganje § predškolci § starci u staračkom domu… § razred će se prilagoditi odabranom uzrastu i u skladu s tim postavljati pitanja grupi koja izlaže svoju temu 6. 7. 8. 9. Objasni važnost Linnaea i njegovih istraživanja za evoluciju! Objasni važnost Huttona i njegovih istraživanja za evoluciju! Objasni važnost Cuviera i njegovih istraživanja za evoluciju! Objasni važnost Lamarcka i njegovih istraživanja za evoluciju! Opiši primjer sa žirafama! 10. Objasni važnost Darwin i njegovih istraživanja za evoluciju! Opiši primjer sa žirafama!

GRUPNI RAD § Upute: § svaka grupa dobije jednu temu § 10 min za

GRUPNI RAD § Upute: § svaka grupa dobije jednu temu § 10 min za obradu teme i skicu izlaganja (izlaganje traje 3 -5 min za jednu grupu) § grupa odabire kojoj publici će prilagoditi svoje izlaganje § predškolci u vrtiću § starci u staračkom domu… § razred će se prilagoditi odabranom uzrastu i u skladu s tim postavljati pitanja grupi koja izlaže svoju temu § obavezno za svakog znanstvenika odgovoriti na stavke: § njegov stav prema teoriji evolucije § je li bio u pravu? § je li se predomislio u svojim stavovima o evoluciji?

3. I 9. KREACIONIZAM I FIKSIZAM - do 18. st. - KREACIONIZAM – religijsko

3. I 9. KREACIONIZAM I FIKSIZAM - do 18. st. - KREACIONIZAM – religijsko vjerovanje da je sav život i svemir kreacija nadnaravnog bića - FIKSIZAM – nereligijska teorija da su živa bića nepromjenjiva (da oduvijek postoje u današnjem obliku, da nema evolucije) - Linné i Lamarck isprva se slažu s fiksizmom, kasnije uviđaju da to nije ispravna teorija

9. JEAN BAPTIST LAMARCK - francuz (1744. – 1829. ) - bavio se sistematikom

9. JEAN BAPTIST LAMARCK - francuz (1744. – 1829. ) - bavio se sistematikom - prvi napravio podjelu životinja na: § BESKRALJEŠNJAKE § KRALJEŠNJAKE

LAMARCK Razvio je prvu sveobuhvatnu teoriju evolucije: - vrste se postupno mijenjaju i usavršavaju

LAMARCK Razvio je prvu sveobuhvatnu teoriju evolucije: - vrste se postupno mijenjaju i usavršavaju zbog djelovanja vanjskih ili unutarnjih faktora - npr. stalna težnja i jaka želja žirafa da dosegnu lišće s visokih grana rezultirala je vrlo dugim vratom žirafa - organi koji se često koriste jačaju, ostali ne - osobine koje jedinka stekne za života se nasljeđuju - nema nikakvih dokaza za ovu teoriju

Prema ovoj teoriji i operirane uške pasa bile bi nasljedno svojstvo!

Prema ovoj teoriji i operirane uške pasa bile bi nasljedno svojstvo!

10. CHARLES DARWIN (1809. – 1882. )

10. CHARLES DARWIN (1809. – 1882. )

10. Charles Darwin i Alfred Wallace • Neovisno jedan o drugom, predlažu teoriju da

10. Charles Darwin i Alfred Wallace • Neovisno jedan o drugom, predlažu teoriju da se vrste s vremenom mijenjaju zbog PRIRODNE SELEKCIJE → organizmi s osobinama najprikladnijim u određenom okolišu imaju više šansi imati potomke, npr. žirafe dugog vrata – potomci nose gene s tim svojstvom – nove generacije potomaka imaju veću frekvenciju alela s korisnim svojstvom – nakon dužeg perioda, ova populacija se jako razlikuje od početne populacije → može nastati nova vrsta

§ Darwin je 5 g plovio na brodu Beagle bilježeći svoja opažanja o živom

§ Darwin je 5 g plovio na brodu Beagle bilježeći svoja opažanja o živom svijetu § Na temelju tih opažanja, napisao je i objavio djelo Origin of the Species

Proučavao je: kornjače, zebe… • otočje Galapagos • otočne vrste razlikuju se od kopnenih

Proučavao je: kornjače, zebe… • otočje Galapagos • otočne vrste razlikuju se od kopnenih vrsta ali razlike postoje i između vrsta na susjednim otocima • kornjače – oblik oklopa, duljina vrata • zebe – oblik kljuna (ovisno o vrsti hrane koju jedu)

Divovske kornjače otočja Galapagos

Divovske kornjače otočja Galapagos

Zebe otočja Galapagos • • zebe na otočju nalikuju onima na kopnu na otočju

Zebe otočja Galapagos • • zebe na otočju nalikuju onima na kopnu na otočju su nađene brojne vrste s različitim oblikom kljuna – ovisno o prehrani (sjemenke, bobice, insekti…)