Kolai Povijest kolaa U odnosu na povijest drugih
- Slides: 31
Kolači
Povijest kolača ØU odnosu na povijest drugih kulinarskih recepata, kolači su relativno novo jelo. U kolače spadaju suhi, prhki i hrskavi kolačići, kao što su klasični amaretti, ili mekani i kremasti kolači kao što su klasični uštipci, meringhe punjene šlagom ili one s više sadržaja kao što su tartelette s voćem ili čokoladom.
Kolač Ø Kolač je vrsta najčešće slatkog prehrambenog proizvoda.
Podjela kolača Kolači od dizanog tijesta Ø Kolači od prhkog tijesta Ø Kolači od lisnatog tijesta Ø Kolači s praškom za pecivo Ø Koači od biskvitnog tijesta Ø Kolači s oblatnama Ø Savijače Ø Torte Ø Trtajni kolači Ø
Trajni kolači Trajni kolač je vrsta slatkog prehrambenog proizvoda. Ø Razlikuje se od običnog kolača, kolača po tome što je izvorno zapakiran, zapakiran a ovisno o zakonodavstvima, rok valjanosti mu varira; u Hrvatskoj je to preko 30 dana. Ø
Kolači od prhkog tijesta Ø Glavni sastojci za prhko tijesto su brašno, maslac, margarin i šećer. Ova vrsta tijesta sadrži dosta masnoće i zato je prhko kada se ispeče. Najviše maslaca ima u čajnim kolačima, a najmanje u kolačima s voćem.
Ø Kao pridodaci za poboljšanje mogu se staviti u prhko tijesto: Ø fino ribana korica od limuna Ø kiselo vrhnje Ø rum Ø Vrhnje i rum se dodaju da tijesto bude rahlije, a korica od limuna radi boljeg okusa. Da bi se povecala hranjiva vrijednost, može se dodati i žumanjak.
Kolači od biskvitnog tijesta Ø Biskvitno tijesto je rastresita smjesa od umućenih jaja i šećera, u koju se kratkim mućenjem dodaje brašno. Biskvitna tijesta imaju rastresitu koru i veoma su pogodna za torte i rolate. Zagrijavanje pećnice po pravilu se pećnica zagrijava prije pečenja biskvitnih tijesta.
Smjesa se miješa i tuče da se što više zraka utuče kako bi pečenjem postala laganij, a ako u ovu smjesu dodamo maslac smjesa bude mnogo teža. Kod priređivanja biskvit smjese treba paziti da jaja budu posve svježa. Brašno mora biti neposredno prosijano. Prosijano brašno čini tijesto rahlijim, jer sijanjem uđe među čestice brašna zrak koji pospješuje dizanje.
Kolači od lisnatog tijesta Ø Lisnato tijesto je tijesto pripremljeno bez šećera, ima slojevitu strukturu i bogato je masnoćom. Sastoji se od brašna, masnoće, malo soli i vode.
Ø Pripremanje lisnatog tijesta zahtijeva vrijeme, jer se tijesto uvijek iznova razvija. Zahvaljujući tome nastaju slojevi koji su povezani tankim listićima maslaca. Na taj način tijesto postaje rastresito i lisnato.
Torte
Sacher torta Ø Sacher torta jedna je od najpoznatijih torti na svijetu, koju je još 1832. godine smislio bečki slastičar Franc Sacher. Izvorni recept, koji je Francu Sacheru osigurao besmrtnost, strogo je čuvana tajna Hotela Sacher u Beču.
Priča o Sacher torti Ø 1832. godine, austrijski vojvoda Metternich priredio je večeru za plemiće. Želeći impresionirati uvažene goste iznimnom slasticom, naredio je dvorskom slastičaru da priredi desert, uz slavne riječi: "Koji me neće postidjeti večeras!“ I tako je nastala Sacher torta.
Ø Kako se glavni slastičar baš toga dana razbolio, odgovornost za dvorsku pekaru pala je na leđa 16 -godišnjeg šegrta Franca Sachera, koji je tek dvije godine naukovao u kuhinji. Mladi Sacher je priredio kolač od jaja, maslaca i čokolade premazan marmeladom od marelica i preliven gorkim čokoladnim preljevom - koji je oduševio Vojvodu i goste, a mladom slastičarskom naučniku osigurao mjesto u povjesti Beča i Austrije.
Palačinke Ø Palačinke (crêpe) tradicionalno pripadaju francuskoj kuhinji. Potječu iz zapadnofrancuske pokrajine Bretagne, gdje se pripremaju od davnina. Još prije Krista, keltska plemena su ih pekla na uglačanom kamenu.
Palačinka je poslastica obično napravljena od mlijeka, jaja, brašna i soli. Palačinkima se uglavnom dodaje šećer, začini. . . Može biti pržena na ulju ili bez ulja. Obično se palačinki dodaju i razni nadjevi poput čokolade, marmelade, sira itd.
Osim na uobičajeni način, palačinke mogu biti napravljene i bez sastojaka životinjskog porijekla, gdje se kravlje mlijeko obično zamjeni sa sojinim, rižinim ili mlijekom od zobi.
Kolači od dizanog tijesta Ø Dizani su kolači zacijelo medu najomiljenijima. Njihov okus u mnogih budi lijepa sjećanja na minula vremena i ljude, zavičaj i dom. Kako su ti kolači bliski pekarstvu - kruhu - mnogo ih se, poput krafni i raznih peciva za doručak, nudi i gotovih, ali je izuzetan doživljaj kuća koja miriše na toplo dizano tijesto - buhtle, gibanice. . .
Ø Kolače od dizanog tijesta ili tijesta s pjenicom ubrajamo među vrlio jeftina, izdašna i hranjiva jela, jer daju organizmu najveći broj kalorija od svih jela dnevne prehrane, ali su teže probavljiva. Mnoga od njih mogu biti sastavni dio jelovnika, a neka se serviraju uz kavu, pa su poznata pod imenom mliječno pecivo ili pecivo za kavu.
Savijače Ø Savijače su vrlo jeftina i kod nas vrlo omiljena jela. Od savijača s voćem najčešće se kod nas priređuju savijače od jabuka i tešanja. Vrlo dobre su i savijače od grožđa, šljiva i drugog voća. Kod svake savijače mora se paziti da je tijesto posve tanko i da je savijača dobro pečena. Savijače su mnogo bolje tople, pa se zato i kod njih mora paziti da predugo ne stoje.
Ø Kao nadjev za savijaču mogu se upotrijebiti i različite smjese, pa imamo savijaču od sira, vrhnja, badema, i čokolade. Savijače se obično peku u vrućoj pećnici, ali ima i takvih koje se prže u masti ili kuhaju u vodi. Temeljni dio za savijaču je brašno, pa se količina brašna određuje prema broju osoba, a količina nadjeva prema količini tijesta.
Savijače su dobre ako je tijesto tanko kao svileni papir, alo su dobro pečene, a ukusno izrezane , ako komadi nisu preširoki ni preveliki. Kada su pečene treba ih posuti šećerom.
Krafna Ø Pokladnica ili krafna je slatki kolač od dizanog tijesta. Ø Prži se u ulju s obje strane. Okruglog je oblika s ili bez udubljenja (rupe) u sredini. Puni se nadjevom od pekmeza, marmelade ili se stavlja žličica marmelade na samu krafnu. Ukrašava se šećerom u prahu. Ovo je najčešći oblik krafne.
Krafna je tradicionalni kolač poklada, a npr. u Slavoniji se pripremaju i za vrijeme kolinja. Kolač je poznat u svijetu pod različitim nazivima i inačicama. Postoje varijacije punjenja krafne s kremom od vanilije, razne vrste voćnih džemova i marmelada do ukrašavanja čokoladnim preljevima tamne i svijetle čokolade ili ukrasnim mrvicama u boji.
Zanimljivosti Ø Vjerovali ili ne, ali 2005. godine u Japanu je ispečna najskuplja torta na svijetu. Tamošnji slastičari pripremili su je od voća, kreme i tijesta, te ukrasili sa 223 sitnih dijamanta. Stoga je procijenjena na milijun i 65 tisuća dolara. Godinu prije najveću tortu ispekli su slastičri iz Južnoafričke Republike, a bila duga čak 2663 kilometra. Sladoled za 50 tisuća osoba ili najveći na svijetu 2001. godine su pripremili indijski slastičari u Ahmedabadu.
LITERATURA: -Knjiga kuharstva -Kolači iz domaće kuhinje -Internet Petra Vučković & Tanja Pantelić 4. -5
- 1. mendelovo pravilo
- Ja sam gospodin bog tvoj nemaj drugih bogova uz mene
- Pretresanje stana
- Povijest 8 razred drugi svjetski rat test
- Proceduralno znanje iz povijesti
- Povijest hrvatskog jezika od 20 stoljeća
- Hvala na pažnji povijest
- Uvod u povijest
- Car dioklecijan
- Povijest 6 razred
- Konceptualno znanje povijest
- Povijest 7 razred
- Povijest 7 razred prva industrijska revolucija
- Prve civilizacije povijest 5 razred
- Sofija stockau
- Povijest hrvatskog jezika 8 razred
- Historiografski praktikum
- Pravopisni kviz
- Povijest odbojke
- Portugal povijest
- Industrijska revolucija 7 razred
- Hrvatski institut za povijest
- Vrste zlonamjernih programa
- Prvi svjetski rat ponavljanje
- Povijest glazbe
- Druga industrijska revolucija 7 razred
- Filozofske discipline
- Proceduralno znanje iz povijesti
- Držislavov natpis
- Povijest 8 razred
- Povijest hrvatskog jezika 7 razred
- Simbol pizza