Porijeklo religije Religija u pretpovijesti Religija u pretpovijesti

Porijeklo religije Religija u pretpovijesti

Religija u pretpovijesti n Pretpoviješću se naziva ono razdoblje čovječanstva u kome n n n nije bilo poznato pismo u njemu nije bilo zapisa o vjerovanjim, mitovima i obredima Era pismensoti u starom svijetu počela je 3. 000 godina pr. n. e. , a sa njom i era velikih drevnih civilizacija Religije koje su se javile prije 3. 000. godine pr. n. e. nazivaju se pretpovijesnim Na osnovu pronađenih materijalnih tragova iz života pretpovijesnog čovjeka može se pretpostaviti da su neki od otkrivenih predmeta imali veze sa religijom. Neprocjenljive važnosti su iskopane grobnice sa pronađenim predmetima u njima, žrtveni darovi, prikazi božanstva, duhova i obrednih likova po spiljama te ostaci građevina: hramova, oltara ili temelja stupova svijeta. Ti pretpovijesni tragovi uvjerljivo svjedoče o postojanju religije tadašnje ljudske vrste

Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) n paleoantropologija - nauka koja se bavi istraživanjem n n n ljudskih vrsta u pretpovijesti, obilježena je životom prvih hominida – lovaca taj čovjek nije posjedovao razvijeniju svijest niti je bio sposoban za viši kulturni izraz pa ni svoje religiozne ideje nije mogao izraziti na «viši» način. Svoju religioznost paleolitski čovjek izražavao je : usmeno ponavljanjem magijskih riječi - brbljanjem i oponašanjem u ritualima

Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) Doba neandertalskog čovjeka i homosapiensa (50. 000 - 30. 000 godina) n njihov način pokapanja umrlih, darovi u grobovima, boje kojim su bojili umrle, «zgrčeni» kosturi okićeni nizom školjki i narukvicama (nalazi u La Chapelle – aux Saints u Francuskoj), brojni kipovi Venere, „božice majke“ ( u Willendorfu, Austrija) itd. Svjedoče o njihovoj religioznosti

La Chapelle – aux Saints u Francuskoj

Venera, „božice majka“ Willendorfu, Austrija

Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) n religije lovca, koja je životinjama i biljakama davala svojstva božanstva- totemizam n ali i u kojoj se vjerovalo u nekog vrthovnog Boga (crteži iz pećine u Altamiri, Španjolska, kao i oni otkriveni u pećinama južne Francuske) n Također bi s većom dozom sigurnosti iz tih nalaza moglo rekonstruirati vjerovanje toga lovca da je stvoren od majke – zemlje i da se u nju vraća.

Totem

Crteži iz pećine u Altamiri

Crteži iz pećine u Altamiri

Neolitsko razdoblje 10. 000 god. p. n. e. n čovjek je počeo brustiti kamen n klima je počela da se mijenja postajući toplija n broj stanovnika na Planeti se povećavao. n Čovjek – lovac sve više je, seleći se u ravničarske predjele, postajao ratar i stočar. n Promjena životnih prilika uvjetovala je promjenu religijskih gledišta

Hominid – ratar n O religioznom životu neolitskog hominida – ratara n n svjedoče već čitava groblja i ostaci hramova. Pokop umrlih je već uobičajen obredni čin; ljude zakopavaju kao zrna u zemlju – da bi ponovo nikli u nekom drugom svijetu. Susrećemo i brojne likove – idole; u velikim naseljima išćezava totemizam, koga je zamijenilo idolopokloničko višeboštvo. Osim ženskog kipa božice plodnosti, najčešći idol je bik s ljudskom maskom – također simbol plodnosti. Njegov kult bio je rasprostanjen naročito u Sredozemlju i na području Srednjeg istoka

Ženski kip božice plodnosti

Mithra

Prijelaz iz neolita ka razdoblju „visokih kultura” n Građevine od velikih kamenih blokova, megalita, sa velikim kamenim strupovima svrstanim u red, menhirima, (najpoznatiji takav spomenik je Stonehenge u Engleskoj, ali se slični susreću na obalama Sredozemlja i u Zapadnoj Evropi) n služile sukao grobnice, ali, možda, i za astronomske namjene. n To su spomenici koji svjedoče o prijelazu iz neolita ka razdoblju „visokih kultura“ n ka eri u kojoj susrećemo posvećene kraljeve, svećenički stalez, impoznantne hramove, zakonike i – svijet bogova i božica

Stonehenge u Engleskoj

Stonehenge u Engleskoj