Doc dr Omer Hamzic Via ass Benjamina Londrc
Doc. dr. Omer Hamzic, Viša ass. Benjamina Londrc, MA KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Kiseljak, 2015/16.
Uvod u predmet „Kompar ativna pravna historija“ I. Historija i historijski izvori – periodizacija, II. Komparativna pravna historija: pojam, razvoj, ciljevi
I. Historija i historijski izvori – periodizac ija 1. Opći pojmovi (šta je historija), 2. Periodizacija (tipološka, hronološka), 3. Historijski izvori,
1. Opći pojmovi Šta je hstorija? Šta je država? a) Šta je historija? (grč. porijekla: histor – onaj koji zna, svjedok; označava cio historijski razvoj, a istovremeno je i nauka o tom razvoju) b) Šta je država i pravo? (država je politička organizaija jedne klase, a pravo – skup normi koje sankcioniše država)
2. Peiodiza cija - tipološka, - hronološka - početak i kraj društv. ekonomskih formacija (1) Tipološka (prema društ. ekonomsk. formacijama zasniva se na razvoju društvenih odnosa): historiju ljudskog društva dijeli na 5 glavnih perioda: (a) prvobitna zajednica: od pola miliona god. IV milen. p. n. e; (b) robovlasništvo. : od IV milen. p. n. e. V. v. n. e. ; (c) feudalizam: od V – XVIII v. ; (d) kapitalizam od XVIII v. do danas; (e) socijaliz. : nestao; (2) Hronološka: zasnovana u vrijeme humanizma na vremenskom redoslijedu činjenica: stari, srednji i novi vijek (stari v. ; robovlasništvo; srednji v. : feudalizam; novi v. : kapitalizam)
3. Historijski izvori -pravni spomenici -iz poslovnih odnosa -usmeni ili pisani oblik materijalne kulture a) Pravno historijski izvori su: materijali koji pružaju podatke o pravno historijskim činjenicama; b) Pravni spomenici ili normativni izvori su oni koji direkt no donose pravne norme: zakone, statute, urbari, isprave, anali, kronike) c) Izvori nastali iz raznovrsnih poslovnih odnosa (povelje i akta) d) Izvori u usmenom obliku i spomenici materijalne kulture (memoari, narodne umotvorine; stara oruđa, novac, kipovi, zidine…
II. Komparativ na historija: pojam, vrste, razvoj, ciljevi 1. Pojam komparativne pravne historije (KPH) definicija, 2. Vrste pravne historije 2. KPH i njen razvoj 4. Glavni ciljevi KPH,
a) KPH je nauka koja izučava: 1. Pojam KPH (1) izvore, (2) razvoj i (3) tran sformaciju pravnih sistema kroz vrijeme. b) istovremeno spada u: historijske i pravne nauke Izučava: izvore, razvoj i transformaciju pravnih sistema s ciljem: dijagnosticiranja, boljeg razumijevanja, korištenje za buduća rješenja c) KPH vrši rekonstrukciju pravnih sistema u prošlosti na taj način što: (1) predstavlja norme i izvore, (2) ustanovljava i objašnjava promjene u sistemu. d) Ciljevi KPH: (1) dijagnosticiranje pravnog života u određenom vremenu; (2) bolje razumijevanje sadašnjeg prava, koje je rezultat razvoja prava u prošlosti i (3) korištenje rezultata pravne historije za formulisa nje budućih propisa i rješavanje pravnih problema
1. Unutrašnja pravna historija izučava: (1) nastanak, 2. Vrste pravne historije -Unutrašnja, -Vanjska, -Nacionalna, -univerzalna (2) promjene i (3) nestanak jednog prava (to je historija institucija, odnosno historija pravnih tekstova). 2. Vanjska pravna historija izučava: kontekst (društveni ili ekonomski) u kome jedno pravo nastaje i razvija se (“pravo u akciji”), kao fenomen prava u vremenu. 3. Nacionalna pravna historija proučava pravo u prošlosti i to u jednom državno pravnom okviru (samo jednog naroda), što je nedovoljno za opštu ili komp. historiju
a) Pravni antropolozi: nadomještanje izvora iz ranijeg perioda, 3. Kompa rativna pravna historija i njen razvoj b) Prethistorija prava ili Pravna antropologija (izučava preddržavno uređenje), c) Univerzalna historija prava, d) „Od statusa do ugovora“, e) Tri faze u razvoju prava
(1) KPI je vrsta pravne historije, koju karakteriše: a) Pravni an tropolozi: nadomješt anje izvora iz ranijeg perioda Izučavanje pravne prošlosti identifikac. glavnih pravnih ideja i instituta i njihovo izučavanje u uporednom kontekstu. (2) Uporedna metoda – je metoda kojom: pravni historičari žele doći do općih zakona pravnog razvitka, a pravni antropolozi nadomjestiti nepostojanje izvora iz ranijeg perioda (3) Njemačkoj 18. v. pod uticajem historijske škole: opada interes za rimsko pravo, a raste interes za staro germansko pravo i izučavanje prava starih istočnih naroda
b) Prethistori ja prava ili Pravna antropologija (izučava preddržavno uređenje) Prethistorija prava ili „Pravna antropo logija“: izučava najraniju historiju – preddržavno uređenje (uticaj geogr. otkrića, krajem 18. v. Afrika i južna mora). „Pravnu antropologiju“ utemelj. Albert Hermann Post kao spoj antropologijr i prava koja izučava: (1) narode na primitivnom nivou i (2) interakciju prava i antropolog.
c) Univerzal na historija prava „Univerzalna historija prava“: po Nijemcu Kohleru (1849 1919. ) je historija dovedena u najužu vezu sa civilizacijom. Pravo je: (1) produkt civilizacije u prošlosti, (2) sredstvo održavanja civili zacije u sadašnjosti i (3) proširivanja civilizacija u budućnosti.
(1) Filološko izučavanje indoevropskih jezika: uporedno indo evropsko pravo razvilo se uporednim filološkim izučavanjem indoevropskih jezika u 19. v. (pravni historičari u Njemačkoj). (2) „Od statusa do ugovora“ – to je: d) „Od statusa do ugovora“ pravac kretanja historije prava i paradigma za razumijevanje prelaza iz tradicionalnih u moderna društva (Henry Maine, engl. ). (3) „Princip pravnog racionalizma“: tokom historije pravo postaje sve racionalnije (to dokazuje Мах Weber metodom komparacije zadužbina kroz historiju).
Tri faze u razvoju prava: e) Tri faze u razvoju prava: primitivno, -arhaično, -zrelo (1) primitivno: običaj, (2) arhaično: oblik “kraljevog mira” – kodeksi i (3) zrelo: jednakost, vladavina prava – moderni kapitalisti Zaključak: afirmacija i razvoj komparativnog metoda u pravnoj historiji, dovela je do utemeljenja komparativne pravne historije, kao posebne vrste historije.
4. Ciljevi komparativn e pravne historije -da otkrije neki pravni arhetip -da osnaži određenu šemu razvoja. KPH razvila se na uvjerenju u Evropi 19. v. da je poređenje više pojavnih oblika jednog fenomena neophodno za razumijevanje njegove suštine. KPH ima dva definisana cilja: (1) da otkrije neki arhetip prava, zajednički za više naroda ili država i (2) da osnaži određenu šemu razvoja nekog autora. KPH teži izučavanju (1) pravnih koncepata i (2) pojedinačnih prošlih pravnih fenomena i to u njihovom interkulturnom kontekstu, s ciljem: (1) da se bolje razumiju i (2) da se ustanove opšte tendencije u pravnom razv.
- Slides: 17