Prof dr Omer Hamzic Via ass Benjamina Londrc
Prof. dr. Omer Hamzic, Viša ass. Benjamina Londrc, MA KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Kiseljak, 2016/2017
STARA MESOPO TAMIJA I. DRŽAVA, II. PRAVO
Mesopotami ja
1. Historijski kontekst, 2. Organizacija vlasti, I. DRŽAVA 3. Državna ideologija, 4. Sudovi i sudski postupak.
a)Tri faze razvoja države: (1) treći milenij p. n. e. – nastanak gradova država; 1. Historijski kontekst (2) ujedinjavanje gradova država; (3) stvaranje multikulturnih carstava (Babilon), b) Hamurabi (1792. 1750. p. n. e. )
a) Tri faze razvoja države (1): sumerski gradovi države; (2): širenje država, (3): nastanak multikulturnih carstava. Od početka, oko 3000 p. n. e. do oko 1600 p. n. e u području Mesopotamije razvija se najstarija država i pravo na svijetu o kojem postoje pisani tragovi. (1) faza, 3. mil. p. n. e. : nastanak sumerskih gradova država (centralno mjesto hram i vladar sa sekularnim i religijskim autoritetom i sa titulom „ensi Lagaša“) (2) faza: nastanak većih pokoravanjem manjih gradova drž. (npr. Akadska, koju je osnovao kralj Sargon – vladao oko 2335 2279 p. n. e), imao božanski status. (3) faza: nastanak multikulturnih carstva kao što su: Babilonija, Asirija, Mi tani i Hati. (Babilonija u vrij. Hammurabija oko 1792 1750. p. n. e. kao primjer multi car. )
b) Hamu rabi (1792. 1750. p. n. e. ) (1) Osnivač Babilona: Hammurabi je osnovao državu Babilon, koja se prostirala od današnjeg Perzijskog zaliva do obala Libana (zaštitnik Babilona bilo je božanstvo Marduk). (2) Od početka 1. mil. do poč. 7. v. p. n. e Mesopotamijom vlada: Asirija, slijedi hegemonija Babilona, od 539. p. n. e. Perzija, te osvajanje A. Makedonskog u 4. v. .
a) Naselja pored rijeka i irigacionih kanala, 2. Organi zacija vlasti b) Gradska naselja i gradovi c) Gradske institucije (hram, palata) d) Kralj i državna administracija
a) Naselja pored rijeka i irigacionih kanala (1) U naseljima pokraj rijeka i irigacionih kanala: vlast je pripadala savjetima uglednih muškaraca – građana, to jest skupština (sumerski: unkin, akadski: bilipurum) (2) Veći gradovi su bili podijeljeni u distrikte koji su se zvali daggi na sumerskom ili babtum, na akadskom jeziku (to su bile mini zajednice unutar velikih gradova).
(1) Gradska naselja razvila su se: uglavnom, oko vodenih i kopnenih puteva. (2) Znatna razlika između: sjevera (nije bilo navodnjavanja) i b) Gradska naselja i gradovi juga (razvijen sistem navodnjavanja); (1) Gradovi su bili: politički, trgovački i religijski centri (povremeno prestonice carstva i jedno od glavnih obilježja civilizacije u staroj Mesopotamiji).
(1) Glavne institucije u gradovima bile su: hram na nekom uzvišenju, u samom centru i c) Gradske institucije (hram, palata) vladarska palata, odvojena od hrama vodenim kanalom ili uzvišenjem (2) Utvrđivanje naselja: Od početka 3. mil. p. n. e. podižu se odbrambeni zidovi oko naselja, a vojni komandanti kraljevi lugal (sumerski) postaju i religijski autoriteti – ensi.
(1) Kraljevska pozicija bila je nasljedna, a d) Kralj i državna administra cija ustanova kraljevstva podržana religijskom ideologijom. kralj je upravljao zemljom u ime lokalnog božanstva i naroda). (2) Administrativni aparat činili su službenici: lokalnih zajednica, hramova i palate (nastankom velikih carstava, dolazi do dominacije palate).
(1) Mit o nastanku Babilona: nakon što je božanstvo Marduk ili Asur, uzdignuto na nivo kosmičke suprematije, stvoreno je čovječanstvo i osnovan grad Babilon. 3. Državna ideologija (2) Vladari su bili „stvar“ izbora od strane božanstva: svoja suverena prava temeljli su na božanskoj akciji i intervenciji u ljudskoj političkoj historiji. (3) Ograničenja vladara: ograničeni su sa dva faktora: religijom: odgovoran svom bogu i državnom organizacijom (skupština): nasuprot mišljenju o apsolut. vlasti i moći vladara.
4. Sudovi i sudski postupak a) Sudovi b) Sudski postupak
a) Sudovi Najstarija ustanova za suđenje bila je skupština građana, od 2000. p. n. e. sude manje grupice (3 6 ljudi) kao sudije, dok smrtnu kaznu presuđuje vladar. U starom babilonskom periodu postojale su profesionalne sudije (c. 2000. 1600. p. n. e. ), sa pisarima, u postupku suđenja učestvovali su i hramovi (čl. 5 HZ)
Sudski postupak: (1) oštećeni iznosi dokaze (dokument, zakletva, ordalije), b) Sudski postupak (2) sud donosi odluku, (3) „pobjednička strana“ sprovodi odluku jer nije bilo policije (samopomoć) Žalbeni postupak višem autoritetu nije postojao – osim ponovnog suđenja pod određenim uslovima (otkrivanje novih dokaza ili materijalna greška u postupku).
A. Izvori B. Koncept prava i pravde II. Pravo C. Materijalno pravo
A. Izvori saznanja starog mesopotamskog prava su: Zakonski zbornici, majpoznatiji Hammurabijev, Mešarum edikti, javni i privatni dokumenti a) Zakonski zbornici, b) Mešarum edikti i privatni dokumenti
(1) Ur Nammu (oko 2100. p. n. e. ), a) Zakonski zbornici Ur Nammu (oko 2100. p. n. e. ), Lipit Ištara (oko 1930. p. n. e. ), Ešnune (oko 1770. p. n. e. ) i - Hammurabija (oko 1750. pn. e. ) (2) Lipit Ištara (oko 1930. p. n. e. ), (3) Ešnune (oko 1770. p. n. e. ) i (4) Zakoni Hammurabija HZ (c. 1750 p. n. e. ), 282 čl. na akad skom jeziku: opširan prolog, epilog i sami propisi (sadržaj: procedura, zemljište, imovina, vojska, porodica, trgovina, dugovi itd. ) Opća napomena o Zakonima: predstavljaju rekapitulaciju ranijih propisa i vladarske intervencije u postojeće pravo (Hammurabijevi zakoni strožiji od drugih).
b) Mešarum edikti i privatni dokumenti 4. Mešarum edikti (to su akti koje donosi svaki vladar stupajući na prijesto, osla njajući se na edikte prethodnika, u kojima je adresirao uglavnom ekonomska pitanja) 5. Javni i privatni dokumenti (kao i ostali akti, pisani klinastim pismom na glinenim pločic. sačuvan ih veliki broj, što svjedoči o razvijenoj pravnoj kulturi).
a) Kittum mešarum – dobar poredak B. Koncept prava i pravde b) Šar mešarim – „pravedni kralj“ – edikti c) Pravni zbornici – zavidan nivo pravne tehnike – sekularni
(1) Pravda (mešarum) i istina (kittum), bili su dio religije i mita; Šamaš (božanstvo sunca) – bilo je najbliže povezano sa pravdom (kittum = nešto čvrsto ustanoviti). a) Kittum mešarum – dobar poredak (2) Kombinovano: riječi kittum mešarum znače dobar poredak svake stvari, njenu sudbinu, t. j. pravdu. (Izvor kituma je bio božanski, mešarum, izvorno = biti u redu) (2) Mešarum, t. j. "biti u redu": odnosi se na proces u kome su zakoni pravično stavljeni u funkciju i ta djelatnost čini sušti nu vladanja. .
b) Šar mešarim – „pravedni kralj“ – edikti, vladari i pravo (1) Vladari su ediktima dovodili u sklad ljudsko društvo sa božanskim konceptom pravde (vladar koji je tako djelovao nazivao se šar mešarim "pravedni kralj"). (2) Vladari nisu bili izvor prava, već njegovi zastupnici: u uvodu HZ piše propisi (dinat mišarim) ustanovljeni su od vladara kao „zakoni ili presude pravičnosti“. (3) Ovako definisano pravo nije moglo biti proizvod vladareve samovolje, vladari su se morali pridržavati viših zakona kosmosa vođeni pravnim zbornicima.
C. Materi jalno pravo (dato prema stanju u kome je bilo, uglav nom, u doba imperatora Hammurabija) 1. Lični status, 2. Imovinsko pravo, 3. Porodično pravo, 4. Nasljedno pravo, 5. Krivično pravo, 6. Međunarodno pravo
a) Tri klase: awilum, muškenum, wardum b) Robovi i robovlasnici (nastanak), 1. Lični status, c) Status i kažnjavanje robova (kao stvar, predmet prodaje), d) Pitanje bjekstva, seksualnog iskorišćavanja i prestanka ropstva
HZ pokazuju da su u starom babilonskom društvu postojale 3 različ. klase: (1) awilum (obič. građani), a) Tri klase: awilum, muškenum, wardum (2) muškenum (poluzavisne osobe) i (3) wardum (robovi). Stanovništvo gradova – imalo je posebne privilegije (bili su izuzeti od vojne službe, javnih radova i plaćanja poreza, većinom su bili porijeklom stranci). Žene su imale pravo vlasništva, sticati ga i raspolagati njime, te pravo učešća u radu gradskih skupština.
b) Robovi i robo vlasnici (nastanak) (1) Robovlasnici su bili: palate, hramovi ili pojedinci; robovi: tradicionalni i dužnički, domaći i strani smatrani imovinom; odnosi robovlansik bili su pravno regulisani. (2) Nastanak robovskog statusa: zarobljavanjem, otmicom, padanjem u dug, prodajom djece u ropstvo;
c) Status i kažnjavanje robova (kao stvar, predmet prodaje), (1) Robovi su „stvari“: Kao i ostale stvari, robovi su bili predmet prodaje, zaloga, zakupa, poklona, naslijeđa; oznake robovskog statusa naušnica i tetovaža na obrijanoj glavi (2) Kažnjavanje robova: život roba bio je zaštićen, naročito dužničkog, odsijecanje uha ako negira da je rob, smrtna kazna za pokušaj ili pomoć bjegstvu
d) Pitanje bjekstva, seksualnog iskorišćava nja i prestanka ropstva U međudržavnim ugovorima regulisano je vraćanje odbjeglih robova; dozvoljeno je seksualno iskorišćavanje robova (po pravu vlasništva, manje kod dužničkih robova). Prestanak ropstva: (1) manumisijom (konkubina i njeno potomstvo automatski postaju slobodni nakon smrti gospodara) ili (2) otplatom duga.
a) Vlasništvo (u početku vlasnik je božanstvo), kupoprodaja, 2. Imovinsko pravo b) Kameni dokumenti i ograničenja (kuduru), c) Ugovor o zakupu i naknada štete, d) Zaštita interesa robovlasnika (odbjegli rob, nanošenje štete robu)
a) Vlas ništvo (u početku vlasnik je božanstvo), kupopro daja, (1) U najranijem periodu: glavno božanstvo određene zajednice smatralo se vlasnikom zemljišta (2) U kasnijem periodu: početkom 2. milenija javlja se privatno vlasništvo nad zemljom. (3) Kupoprodaja – uobičajen način sticanja vlasništva nad nekretninama (ugovori su sadržavali osnovne podatke: identitet stranaka, predmet kupovine, cijenu itd. )
b) Kameni dokumenti i ograniče nja (kuduru), (1) Kameni dokumenti – međaši (kuduru), karakterističan način registrovanja veličine zemljišta i pravnih poslova povodom njega (u obliku tabli, ploča, stela). (2) Bilo je ograničeno raspolaganje nekom imovinom: roditeljska kuća, a po HZ i polja, voćnjaci, kuće vojnika i državnih korisnika prodaja je bila nevaljana.
c) Ugovor o zakupu i naknada štete (1) Najtipičniji ugovor o zakupu bio je onaj koji je obavezivao zakupca da plati 1/3 prihoda kao naknadu za korištenje zemljišta (HZ, čl. 64); (2) HZ propisuje naknadu štete zbog neovlaštenog ulaska u poljoprivredno zemljište (slučaj pastira koji napasa svoje stado na tuđem zemljištu bez dozvole).
d) Zaštita interesa robovlasni ka (odbjegli rob, nanošenje štete robu) Imovinskim pravnim propisima štićeni su i interesi robovlasnika (onaj ko nađe odbjeglog roba, mora ga vratiti gospodaru, a ako zataji slijedi mu smrtna kazna). Za nanošenje štete robu bila je propisana naknada koja je pripadala robovlasniku;
a) Sklapanje braka (monogamna porodica) b) Bračni pokloni i miraz, 3. Porodič no pravo c) Zaštita braka vojnika i bračna prava svećenica, d) Razvod braka (pravo muža da raskine brak jednostranom izjavom), e) Adopcija i šegrtovanje
a) Sklapa nje braka (monogam na porodica) Porodica je bila u pravilu monogamna – otac glava porodice – putem ugovora regulisani su razni aspekti porodičnog života (brak, razvod, adopcija). Sklapanje braka: pratile su rezličite formalnosti i ceremonije, a bračni ugovor (riskatum) kao uslov valjanog braka uključivao je je saglasnost bračnih strana i roditelja.
Bračni pokloni mladoženje i njegove porodice: bili su obavezni vjerovatno darovi za svadbenu svečanost (biblum i terhatum – davalo se u novcu, ocu mlade). b) Bračni pokloni i miraz (1) Miraz se sastojao uglavnom od pokretnih stvari (ima dva termina: šeriku = miraz u užem smislu i nudunum = darovi mladine porodice i darovi muža). (2) Miraz je posjedovao i kontrolisao muž, poslije njegove smrti supruga, nakon njene smrti naslijeđuju ga sinovi, a ako ih nije bilo vraćao se u kuću njenog oca.
c) Zaštita braka vojnika i bračna prava svećenica, Zaštita braka vojnika: supruzi zarobljneog vojnika nije bilo dozvoljeno da se preuda sve dok je imala opskrbu u kući svog muža. Mnogoženstvo (izuzetak: ako je prva žena bila svećenica, ozbiljno bolesna ili napravila ozbiljan prekršaj, ne i preljubu). Posebna bračna prava svećenica: u slu čaju razvoda braka da im se vrati miraz i da dobiju polovinu muževog „polja, voćnjaka i imovine“.
d) Razvod braka (pravo muža da raskine brak jednostran om izjavom), (1) Pravo muža: da raskine brak jednostra nom izjavom u prisustvu svjedoka „Ti nisi moja žena. . . “ – sudski postupak nije bio potreban. (2) Obaveze muža: da plati naknadu razvedenoj supruzi (uzubbum), osim ako se dokaže da je razvod bio opravd. (ako je žena bila rasipnica, ako je grdila muža. . . ). (3) Pravo žene: u načelu nije mogla inicirati razvod, osim u posebnim slučajevima (ako je muž bio svojeglav, a žena pažljiva. . . (tada bi djeca ostajala s majkom).
e) Us vajanje, (šegrtovanje kao usvojenje) Razlozi za usvajanje: produžetak porodice, usvojena djeca uživaju ista prava kao i biološka, stroge kazne za negiranje usvojenja i s jedne i s druge strane. Šegrtovanje je bilo tretirano kao usvojenje: kad zanatlija obuči šegrta, , roditelji ga nisu više mogli vratiti, nepoštovanje roditelja strogo se kažnjavalo.
4. Nasljedno pravo a) Prvi nasljedni red – sinovi, nije bilo testamenta, b) Nasljedna prava udovice i neudate kćeri
a) Prvi nasljedni red – sinovi, nije bilo testamenta (1) U pravilu, svi nasljednici su dobijali jednake dijelove, uz nadzor sudije iz hrama (prvi nasljedni red činili su sinovi). (2) Testamentalno naslijeđivanje nije postojalo (ali su korišteni pravni poslovi „među živima“: usvajanje, poklon „voljenom sinu“ itd. )
b) Nasljedna prava udovice i neudate kćeri (1) Udovica ostaje u kući umrlog muža, koju nije mogla prodati, već je kuću morala sačuvati za djecu umrlog muža (djeca su tada nasljeđivala jednako). (2) Neudata kćerka dobija ili miraz ili dio očeve zaostavštine kao i djete koje je rodila robinja (ako ga je ostavilac priznao za života, imalo je status ostale djece).
a) Teži delikti: ubistvo (namjerno i nenamjerno), krađa, 5. Krivično pravo b) Teži delikti: pljčka, silovanje, preljuba, c) Vojni zločini (iznajmljivanje vojnika), povreda posjeda, nepažnja, d) Krivo svjedočenje, religiski prekršaji, vrste kazni
a) Teži delikti: ubistvo (namjerno i nenamjern o), krađa Izvori informacija su zbornici zakona kao što su HZ, koji sadrže propise o posebnim krivičnim djelima, ali nema dovoljno izvora o samim suđenjima. (1) Ubistvo: HZ pravi razliku između namjernog i ubistva iz nehata, smrtna kazna propisivana je za namjerno ubistvo. (2) Krađa: kazna da se vrati višestruka vrijendost ukradene stvari, a za krađu iz hrama – smrtna kazna.
b) Teži delikti: pljčka, silovanje, preljuba (1) Pljačka: HZ reguliše da grad i guverner nadoknađuju vrijednost opljačkane imovine na njihovoj teritoriji, a 60 šekela srebra porodici ubijenog tokom pljačke. (2) Silovanje i incest: smrtna kazna silovatelju udate i zaručene žene. (3) Preljuba: kažnjavao se samo izvanbračni polni odnos žene, a ne i muškarca, smatralo se da je preljuba prekršaj žene protiv svog muža (surova kazna, bacanje u vodu u zavezanoj vreći s ljubavnikom).
c) Vojni zločini (iznajmljiva nje vojnika), povreda posjeda, nepažnja (1) Vojni zločini: smrtna kazna za one koji unajme zamjenika za vojni pohod i za oficira koji maltretira vojnika. (2) Povreda posjeda: povlačila je krivične sankcije, npr. smrtna kazna za noćnu provalu u kuću. (3) Nepažnja: u pogledu nepažnje HZ sadrže više propisa (građevinar koji sagradi kuću, koja se sruši i ubije vlasnika bit će ubijen objektivna krivična odgovornost)
d) Krivo svjedoče nje, religiski prekršaji, vrste kazni (1) Krivo svjedočenje tretirano je kao ometanje pravde; smrtna kazna za neosnovanu optužbu za ubistvo ili neosnovana optužba svećenika ili udatih žena: (2) Religijski prekršaji: kažnjiva djela vještičarenja, kidnapovanja itd. Vrste kazni: za više od pola krivičnih djela u HZ bila je zaprijećena brutalna smrtna kazna; ostale kazne: sakaćenje, globa, protjerivanje, javno bičevanje
Od najstarijih vremena Mesopotamci su održavali važne političke i ekonomske odnose sa susjednim regionima (smjenjuju se faze mira i saradnje, ali i sukoba i ratova). 6. Međuna rodno pravo Opis međunarodnih ugovora: imali su svečanu formu, praćenu upotrebom zakletvi i simboličkih rituala (koristila se imena božanstava i sl. ) Sadržina međunarodnih ugovora: kraljevi se obavezuju na lojalnost jedni drugim da neće pružati pomoć neprijatelju, slobodno trgovanje, ženidbene veze Ovi ugovori svjedoče o razvijenoj pravnoj kulturi Mesopotamije.
- Slides: 50