Nosioci podataka MEMORIJE 1 Memorija slui za pohranu

Nosioci podataka MEMORIJE 1

Memorija služi za pohranu podataka i programa te ih po potrebi stavlja na raspolaganje ostalim dijelovima sustava. 2

Što računalo razumije? n Svi podaci koji ulaze u računalo moraju biti pretvoreni u binarni oblik (oblik sa samo dva stanja) koji će računalo “razumjeti”. n Uobičajeno je u računalu ta dva stanja označavati kao 0 i 1. n Brojevni sustav koji ima samo dvije znamenke, i pogodan je za prikaz rada računala, naziva se binarni brojevni sustav. 3

Binarni brojevni sustav n Binarna se znamenka naziva bit (engl. BInary digi. T). n Bit je najmanja količina informacija koju računalo može obraditi. n Skupina od 8 bitova zajedno čini 1 bajt (engl. byte). 4

Kapacitet memorije - pojam količine podataka n Veličina koja govori o tome koliko podataka stane u memoriju zove se kapacitet memorije a mjeri se bajtovima ili većim jedinicama: n 1 k. B (kilobajt)=210 B (bajta)=1024 B n 1 MB (megabajt)=210. 210=1024· 1024=1. 048. 576 B n 1 GB (gigabajt)=210. 210=1024· 1024= =1. 073. 741. 824 B n 1 TB (terabajt)=1024 GB 5

Podjela memorija n S obzirom na mogućnost čuvanja podataka nakon nestanka napajanja, memorije možemo podijeliti u dvije skupine: n trajne memorije, n privremene memorije. 6

Trajne memorije n Trajne memorije podatke čuvaju trajno i ne ovise o napajanju računala. n Postoji nekoliko skupina medija koji mogu trajno čuvati podatke. n Ovisno o odabranome mediju, potreban je i odgovarajući pogonski mehanizam koji će omogućiti pokretanje, čitanje, zapis i brisanje sadržaja s medija. 7

Vrste trajnih medija n n Podaci se mogu trajno pohraniti na: n magnetske medije, n optičke medije, n poluvodičke, engl. flash medije. Svaki od navedenih medija ima svoje prednosti, nedostatke i područje primjene. 8

Magnetski mediji n Magnetski mediji se izrađuju kao: n diskete (engl. floppy disk) n čvrsti diskovi (engl. hard disk) 9

Magnetski mediji n Magnetski mediji se izrađuju i kao: n magnetske kartice n magnetske vrpce (engl. tape). 10

Magnetski mediji n Kod magnetskih se medija na noseći materijal nanosi magnetski sloj koji se može trajno magnetizirati. n Računalo mora biti uključeno samo dok traje pohrana ili čitanje. n Ovi mediji su jednostavni za upotrebu, na njih se podaci mogu spremati i s njih brisati mnogo puta. 11

Optički mediji n Razlikuju se dvije glavne vrste optičkih medija: n CD (engl. compact disk), n DVD (engl. digital versatile disk). 12

Optički mediji n Kod optičkih medija se na plastični disk zbog refleksije nanosi sloj aluminija. n Podaci su zapisani kao izbočenja i udubljenja na površini diska. n Za čitanje i zapis podataka koristi se laserska zraka koja se različito odbija od površine. n Prednost ovih medija je veliki kapacitet, mala osjetljivost na vanjske utjecaje i niska cijena. 13

Poluvodički, flash mediji n Postoje razne vrste flash medija: n Secure Digital kartice, n XD Picture kartice, n USB ključići. 14

Poluvodički, flash mediji n Flash mediji spadaju u poluvodičke memorije (engl. solid-state) i nemaju pokretnih dijelova. n Podaci su spremljeni kao naboj u poluvodiču. n Prednost je ovih medija, uz praktičnost i pouzdanost, vrlo velik kapacitet i vrlo male dimenzije. 15

Privremena memorija n Privremena memorija podatke čuva samo dok je računalo uključeno. n S isključenjem računala podaci se brišu. n Privremena memorija je sačinjena od poluvodičkih komponenti, ali za razliku od flash memorije, podaci se “pamte” samo dok kroz nju prolazi struja (npr. bistabili). 16

Privremena memorija n Privremena memorija ugrađena u računalo naziva se i radna memorija n Prednost privremene memorije je velika brzina rada u odnosu na trajnu memoriju. 17

Privremena memorija n Privremena se memorija popunjava velikim količinama podataka iz trajnih memorija, služi za pohranu podataka koji se upravo obrađuju. n Središnja jedinica za obradu neposredno razmjenjuje podatke s radnom memorijom. 18

Privremena memorija n Središnja jedinica za obradu (procesor) radi mnogo brže od trajnih memorija pa, kada ne bi bilo radne memorije, veći bi dio vremena provela u čekanju podataka. n Stoga središnja jedinica za pohranu podataka spremnih za obradu upotrebljava privremenu (radnu) memoriju. 19

RAM n RAM (engl. random access memory) je vrsta privremene memorije u koju se mogu upisivati podaci i iz nje ih čitati, koliko god je puta to potrebno. 20

RAM n Kapacitet RAM-a je vrlo važan za uspješan rad računala jer se u tu memoriju učitavaju svi podaci i svi programi s kojima računalo radi. 21

ROM – trajna, poluvodička memorija n U računalu je redovito prisutna i poluvodička ROM (engl. read only memory) memorija. n ROM je vrsta poluvodičke memorije u koju se podaci mogu upisati samo jednom (upisuje ih proizvođač računala). 22

ROM n U ROM se upisuju podaci koji su uvijek jednaki i nepromjenjivi. n Pohranjuju se manji dijelovi operacijskog sustava i programi koji se pokreću pri uključenju računala. n Glavna mana ROM memorije je nemogućnost promjene upisanog programa. 23

FEPROM n Nemogućnost promjene upisanog sadržaja dovela je do zamjene ROM memorije poluvodičkom flash memorijom. n Karakteristka flash EPROM (engl. flash erasable programmable ROM) (FEPROM) memorije je mogućnost brisanja i pisanja podataka koji zatim ostaju trajno zapisani i kad nema napajanja. 24

FEPROM n Suvremena računala za pohranu dijelova operacijskog sustava i programa koji se pokreću pri uključenju računala koriste flash EPROM memorije jer za razliku od ROMa omogućuju upisivanje novijih inačica programa. 25

Uključenje računala n Pri uključenju računala ROM (EPROM, FEPROM) je jedina poluvodička memorija koja je zadržala svoje podatke (kod većine računala). n Procesor u trenutku uključenja nema mogućnost izravnog čitanja ostalih trajnih memorija (npr. magnetskog ili optičkog diska). 26

Uključenje računala n Slijed radnji nakon uključenja računala: n Procesor izvršava program pohranjen u ROM memoriji (EPROM, FEPROM) jer je to jedini raspoloživi program pri uključenju. n Program u ROM memoriji omogućuje komunikaciju procesora s ostalim dijelovima. n U sljedećem koraku prenosi se operacijski sustav s tvrdog diska u RAM. 27

Uključenje računala n Slijed radnji nakon uključenja računala (nastavak): n Procesor izvršava operacijski sustav iz RAM memorije. n Nadzor nad računalom preuzima operacijski sustav koji se prema potrebi služi dijelovima programa u ROM memoriji. 28

Uključenje računala n Procesor može izvršavati samo one programe koji se nalaze u ROM ili RAM memoriji. n Zato je potrebno sve programe koje će računalo izvršavati, prije izvršenja premjestiti u RAM. n Svaki program koji korisnik pokrene na računalu, pohrani se najprije u RAM memoriju i tek se onda može izvršiti. 29

Uključenje računala n Napomena: n. U ROM memoriji su dijelovi operacijskog sustava usko vezani za sklopovlje računala u kom se ROM nalazi. n Program smješten u ROM memoriji naziva se BIOS (engl. basic input output system). 30