Funkcionalna organizacija raunarskog hardvera Centralna memorija Ova memorija

  • Slides: 7
Download presentation
Funkcionalna organizacija računarskog hardvera

Funkcionalna organizacija računarskog hardvera

Centralna memorija • Ova memorija se sastoji od elektronskih kola – bitova, koja su

Centralna memorija • Ova memorija se sastoji od elektronskih kola – bitova, koja su grupisana u bajtove • Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladištavanja podataka u nju ili očitavanja uskladištenih podataka. • Uobičajeno je da se pri izražavanju kapaciteta memorije grupa od 1. 024 (210) bajta označi prefiksom k (kilo) ispred oznake za bajt – 1. 024 B = 1 k. B, a grupa od 1. 024 (210) k. B označi prefiksom M (mega) – 1. 024 KB = 1 MB. • To znači da 1 MB (jedan megabajt) memorije ima 1, 048. 576 bajta. Još veće jedinice su 1 GB (jedan gigabajt – 1. 024 MB) i 1 TB (jedan terabajt – 1. 024 GB).

Aritmetičko-logička jedinica • Aritmetičko-logička jedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za

Aritmetičko-logička jedinica • Aritmetičko-logička jedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za izvođenje aritmetičkih operacija sabiranja, oduzimanja, množenja i deljenja i logičkih operacija upoređivanja dve vrednosti da bi se odredila veća i određivanja da li je izraz istinit ili nije.

Kontrolna jedinica • Kontrolna jedinica je koordinator rada celokupnog računarskog sistema (videti tokove kontrole

Kontrolna jedinica • Kontrolna jedinica je koordinator rada celokupnog računarskog sistema (videti tokove kontrole na slici). Ona kontroliše izvršavanje programa. Uzima instrukcije iz memorije, prepoznaje ih i naređuje odgovarajuće akcije drugim jedinicama. Započinje operacije ulazno-izlaznih jedinica i prenosi podatke u centralnu memoriju i iz nje. Kod savremenih računara sastoji se od skupa čipova kojima se kontroliše i koordinira rad celokupnog sistema. • Računar izvodi operacije u mašinskim ciklusima: uzimanje instrukcije, dekodiranje instrukcije, izvršenje i uskladištenje rezultata. Za kontrolu operacija koriste se posebni elektronski sklopovi koji se zovu sistemski sat (system clock). Ovaj sat naređuje izvršavanje ciklusa određenom učestanošću. • Učestanost (frekvencija) ciklusa je srazmerna brzini rada računara i meri se u MHz (milionima herca) i GHz (1 GHz = 1. 000 MHz).

Jedinice spoljne memorije • sa direktnim pristupom • sa sekvencijalnim pristupom. Memorija sa direktnim

Jedinice spoljne memorije • sa direktnim pristupom • sa sekvencijalnim pristupom. Memorija sa direktnim pristupom je magnetni disk. On se realizuje u tri oblika. Kao disketa (floppy disk), kao tvrdi disk (hard disk) i kao CD/DVD.

Ulazne jedinice • Najčešće ulazne jedinice za komunikaciju korisnika i računara su tastatura i

Ulazne jedinice • Najčešće ulazne jedinice za komunikaciju korisnika i računara su tastatura i uređaji za pokazivanje. • Osim tastature kao ulazne jedinice koriste se još miš, digitajzer(grafički tablet) i razni drugi specijalizovani uređaji kao što su skener, digitalni fotoaparat, čitač bar koda itd. • Kod višekorisničkih računara, za unošenje programa i podataka u računar najčešće se koristi terminal, koji se sastoji od ekrana i tastature.

Izlazne jedinice • Najčešća izlazna jedinica je monitor (kod PC računara) ili ekran terminala

Izlazne jedinice • Najčešća izlazna jedinica je monitor (kod PC računara) ili ekran terminala (kod višekorisničkih računara). • Za štampanje manjih količina podataka obično se koriste serijski štampači, koji štampaju znak po znak, ili laserski štampači. • Pored toga, kao izlazna jedinica može se koristiti i automatski crtač (ploter).