mr sc Antonija Petriui asistentica na Pravnom fakultetu

mr. sc. Antonija Petričušić asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Trg maršala Tita 3, Zagreb apetricusic@pravo. hr

Jeste li upoznati sa sadržajem Deklaracije o rješavanju problema izbjeglih i raseljenih u regiji?

Znate li što se obilježava svake godine 16. studenoga?

Sredinom listopada u Beogradu održan je 22. skup Inicijative od njezina utemeljenja "Europska budućnost, suradnja i stabilnost" O tom skupu nisam imala prilike ništa saznati u dnevnim hrvatskim novinama. Zapravo, o Igmanskoj inicijativi nisma saznala iz medija, nego čitajući izvješća OSCE-a i EK!

O europeizaciji manjinskih prava O (još neispunjenim) zakonskim obvezama O funkciji medija u promicanju pluralnosti društva O ulozi novinara u post-konfliktnom društvu

Što je zapravo europeizacija? Širok koncept Sve što Bruxelles poželi

U kontekst članstva, europeizacija znači usklađivanje politika na način da u svim država članicama građani Unije imaju što sličniji životni standard, mogućnosti, prava i da budu tretirani od vlasti na isti način, bez diskriminacije i razlikovanja

U kontekstu pristupanja Uniji, označava pripremu zemalja kandidatkinja za europski način donošenja odluka i upravljanja. Od zemlje koja pristupa zahtjeva da zadovolji uvjete za članstvo: stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina; tržišno gospodarstvo i konkurentnost gospodarstva; mogućnost preuzimanja obveze članstva uključujući ciljeve političke, ekonomske i monetarne unije; ali i mogućnost prilagodbe javne uprave standardima i normama EU.

Europska unija Procesom stabilizacije i pridruživanja odgovorila je na konkretne okolnosti post-konfliktnih društava zemalja Zapadnog Balkana Proces europeizacije vrijednosti

Osim normativno-institucionalnih rješenja koji osiguravaju ostvarenje prava i zaštitu manjina, Europska unija razvila je još nekoliko uvjeta kojima su podvrgnute zemlje Zapadnog Balkana (tzv. diversity conditionality): Povratak izbjeglica Procesuiranje ratnih zločina Rekoncilijacija Regionalna suradnja

Dodatno uvjetovanje zaštite manjina u procesu pregovora: ▪ Vijeće ministara EU-a postavlja minimalne preduvjete (benchmarks) za zatvaranje poglavlja. O privremenom zatvaranju poglavlja može se odlučiti ukoliko EU smatra da je: ▪ Država kandidatkinja pokazala visok stupanj pripremljenosti; ▪ Minimalni preduvjeti (benchmarks) su zadovoljeni; ▪ Prijelazne mjere su dogovorene.

Standardi iz Okvirne konvencije: Države su dužne poticati duh snošljivosti i međukulturnog dijaloga i poduzeti učinkovite mjere na promicanju uzajamnog poštovanja, razumijevanja i suradnje medu svim ljudima koji žive na njihovu području, bez obzira na etničku, kulturnu, jezičnu ili vjersku pripadnost tih ljudi, posebice na području obrazovanja, kulture i medija. Obveza poduzimanja odgovarajućih mjere zaštite osoba koje bi mogle biti izložene prijetnjama ili diskriminaciji, neprijateljstvu ili nasilju radi njihove etničke, kulturne, jezične ili vjerske pripadnosti.

Hrvatski Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jamči hrvatskim nacionalnim manjinama pravo na pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe.

Osim toga, on propisuje konkretnu obvezu javnoj televiziji i radiju da promiču razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina, proizvode i emitiraju emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na njihovim jezicima, emitiraju programe kojima se promiče kulturna specifičnost nacionalnih manjina, itd.

Zakon o medijima uključuje odgovornost medija za promoviranje međuetničke snošljivosti, a zabranjuje distribuiranje sadržaja koji mogu degradirati ili vrijeđati na etničkoj osnovi.

Zakon o elektronskim medijima ograničeno dopušta korištenje manjinskih jezika u programima, ali samo onima koji su namijenjeni informiranju pripadnika/ca nacionalnih manjina. Fond za promoviranje pluralizma i različitosti u elektronskim medijima raspodjelai sredstva za različite inicijative u elektronskim medijima koje, između ostalog, pomažu i međuetničkoj različitosti

Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji imaju pravo na potpuno i nepristrasno obaveštenje na svom jeziku, uključujući pravo na izražavanje, primanje, slanje i razmenu informacija i ideja putem štampe i drugih sredstava javnog obaveštavanja

Javni radio i TV servis dužan je obezbediti informativne, kulturne i obrazovne sadržaje na jeziku nacionalne manjine, a može da osniva i posebne radio i televizijske stanice koje bi emitovale programe na jezicima nacionalnih manjina. Osim toga, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da osnivaju i održavaju medije na svom jeziku. Članak 17. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Službeni list SRJ 11/2002 i Službeni glasnik Republike Srbije 72/2009.

U Crnoj Gori, manjine imaju pravo na informisanje na svom jeziku Ova ustavna odredba doduše nije razrađena provedbenim zakonodavstvom Članak 79. točka 11. Ustava Crne Gore, Službeni list 1/2007.

Kosovski Ustav propisuje pravo zajednica imati zagarantovan pristup i posebnu zastupljenost u javnim medijima, kao i na programe na svom jeziku Članak 59(10) Ustava Republike Kosovo, Gazeta zyrtare e Kosoves 3/2008.

Primjeri (dobre i loše) prakse

Manjinski mozaik: getoizacija ili integracija U emisiji se na dokumentaran način obrađuju i iznose priče koje na najbolji način oslikavaju autentičnost identiteta neke od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj, njihove različite interese, način života, tradiciju, običaje, kulturni amaterizam, obrazovanje, izdavaštvo, ostvarivanje statusnih i pravnih pitanja i slično. Emisije su rađene na manjinskim jezicima, titlane na hrvatski. Protagonisti, kao i stručni suradnici, pripadnici su nacionalnih manjina. Emisija se proizvodi u sklopu Redakcije za nacionalne manjine, iseljeništvo i civilno društvo Informativnog programa HTV-a.

Izvještavanje o presudi ESLJP u slučaju Oršuš protiv Hrvatske

Rekoncilijacija u medijima O post-konfliktnim temama pišu gotovo isključivo manjinski mediji (u Hrvatskoj, to znači srpski i bošnjački) ili rijetki internet portal (e-novine, H-Alter, Byka, peščanik, SETimes. com) koje čita uski segment visokoobrazovanog, pretežno lijevo-politički nastrojenog stanovništva.

Novinari? Optuženi za nisku razinu profesionalnosti! Manjine? Za ispolitiziranost manjinskih tema krivi i manjinski predstavnici, koji vode lošu komunikacijsku strategiju. Krivi su svi? Ili niko nije kriv?

Senzacionalizam i nedostatak analitičnosti u medijima? Građanska politička nepismenost? Mladi odgojeni u nacionalističkom diskursu? Toleriranje govora mržnje? Neosuda i nesankcioniranje poticanja na nasilje ili diskriminaciju?

Rješenja Promicanje tolerancije u medijima doprinosi poštivanju, prihvaćanju i uvažavanju bogatstva različitosti. Mediji trebaju reflektirati raznolikost društva, kako u programima, tako i u kadrovskoj politici Za sada takav zahtjev obvezuje isključivo javne medijske servise, no da bi se duštvena pluralnost vjerodostojno promicala, takav zahjev treba postaviti pred sve medije