Motivacija za uenje Zato motivacija n Jedna od

Motivacija za učenje

Zašto motivacija? n Jedna od najvećih poteškoća u poučavanju – kako povećati motivaciju učenika i njihov angažman u školi? n U mnogim zemljama vidi se kao središnji problem školskih reformi n Nedostatak motivacije: n n slabiji uspjeh negativniji stavovi prema školi slabija disciplina veća vjerojatnost napuštanja škole

Što je motivacija za učenje? n Opća motivacija za učenje: n trajna i široka dispozicija – težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja n stabilna – kad se razvije, traje čitav život n Ovisi o učeniku, njegovim iskustvima s učenjem n Specifična motivacija za učenje: n Vezana uz pojedino područje učenja, pojedini školski predmet n Više ovisi o vanjskim činiteljima – učitelji, sadržaji

Što utječe na motivaciju? n Potiče se: n Socijalizacijom - roditelji, učitelji, ostale značajne osobe n Učenjem po modelu n Iskazivanjem očekivanja okoline n Obiteljska okolina oblikuje prve stavove djece o učenju n Roditelji koji podržavaju znatiželju djece: potiču njihova pitanja, istraživanje okoline, daju im materijale i izvore kojima proširuju svoje znanje o svijetu – poručuju da je učenje vrijedno truda i zabavno!

n Obitelj koja potiče samopoštovanje, osjećaj osobne kompetencije, autonomiju prihvatiti rizik u učenju djeca su spremnija n Djeca koja se smatraju sposobnom i kompetentnom birat će izazovnije, teže zadatke i bolje će se nositi s neuspjehom n Školska okolina – vjerovanja učitelja o učenju, očekivanja koja imaju od učenika jako djeluju na učenike! n “Učenici očekuju da će uspješno učiti ako njihovi učitelji očekuju da će oni uspješno učiti” (Stipek, 1988)

Osnovne vrste motivacije n Intrinzična motivacija n n n Radimo/učimo nešto zbog samog interesa, užitka u toj aktivnosti, potrebe za znanjem, osjećaja uspjeha Nisu nam potrebni vanjski poticaji! Izvori motivacije u učeniku! n Ekstrinzična motivacija n n Činimo/učimo nešto zbog određenog cilja (ocjena, promocije, nagrada, prestiža, da izbjegnemo kaznu i sl. ) Izvori motivacije izvan učenika!

Intrinzična motivacija n Za učenje optimalna intrinzična motiviranost: n Intrinzično motivirane aktivnosti su prirodna osnova za osobni razvoj i učenje n Intrinzično motivirani učenici su: n n n Ustrajniji u učenju, teže odustaju Kvalitetnije uče – “dublje” obrađuju informacije Kreativniji su Postižu bolji uspjeh Bolje se osjećaju u situacijama učenja

Ekstrinzična motivacija n Dugo se smatrala lošom, površnom ALI n Za većinu aktivnosti koje radimo nismo intrinzično motivirani (utjecaj zahtjeva okoline, socijalnih uloga…) n Postoje različite vrste ekstrinzične motivacije! n Ako učenici uče pod prijetnjom kazne, loše ocjene, bez vlastitog interesa i volje – loša ekstrinzična motivacija: n Učenici lako odustaju (“ne mogu”) n Uče površno, površno procesiraju informacije (“učenje napamet”) n Nezainteresirani, nisu uključeni (“učim zato što moram, “dosadno”, “ne zanima me”, “nekorisno”)

Ekstrinzična motivacija n Učenici koji sudjeluju u aktivnostima jer doživljavaju da su im one vrijedne i korisne za ostvarivanje cilja (“matematika mi je važna jer želim upisati elektrotehniku”) – dobra ekstrinzična motivacija! n Dobra ekstrinzična motivacija uključuje vlastiti izbor i prihvaćanje neke aktivnosti – osjećaj vlastite autonomije n Loša ekstrinzična motivacija – nismo autonomni, radimo pod pritiskom vanjske kontrole

Kako utjecati na intrinzičnu motivaciju? n Istraživanja jasno pokazuju – bilo kakav oblik nagrada negativno utječe na intrinzičnu motivaciju n Negativno utječu i: n n n Rokovi Kompetitivno okruženje Naredbe, upute n Pozitivan utjecaj – aktivnosti koje predstavljaju novost, izazov, intrinzičnu vrijednost za pojedinca

Kako utjecati na intrinzičnu motivaciju? 1. Prilagodba sadržaja i aktivnosti učeničkim interesima n n n Pokušati povezati obvezne sadržaje s onim što je učenicima zanimljivo Dati učenicima mogućnost izbora zadataka ili aktivnosti na satu Rezultati istraživanja na našim učenicima: n n Svega 3% izjavljuje da imaju utjecaja na to koja će se tema obrađivati na satu matematike (za sve predmete između 3 i 14%) Svega 9% izjavljuje da imaju utjecaja na to koja će se tema obrađivati na satu matematike (za sve predmete između 9 i 22%)

Kako utjecati na intrinzičnu motivaciju? 2. Uvoditi novosti u nastavu n nastojati nastavu učiniti raznolikom, računala mogu puno pomoći – povećavaju intrinzičnu motivaciju 3. Aktivno uključiti učenike, dati im brzu povratnu informaciju n koristiti različite nastavne aktivnosti koje aktivno angažiraju učenike – projekti, eksperimenti, grupne aktivnosti 4. Poticati radoznalost, postavljanje pitanja, traženje više rješenja za problem n Pažnja učenika bit će usmjerena na aktivnosti koje nude optimalnu razinu uzbuđenja i novosti

Kako utjecati na intrinzičnu motivaciju? 5. Povezivati sadržaje i aktivnosti učenja s osobnim životom učenika n n n Većina nastavnih sadržaja učenicima se nudi izvan stvarnog konteksta učenici ne mogu vidjeti vezu sa svojim životom ni korist od naučenog – pogubno za motivaciju! Pokazati im kako ono što uče mogu primijeniti u svom životu i rješavanju svakodnevnih problema VAŽNO – NE koristiti nagrađivanje za aktivnosti koje su učenicima zanimljive, za koje su intrinzično motivirani n Istraživanja jasno pokazuju da korištenje nagrada smanjuje intrinzičnu motivaciju!!

Kako utjecati na ekstrinzičnu motivaciju? n Izuzetno važno razviti kvalitetnu ekstrinzičnu motivaciju – većina aktivnosti u školi učenicima nije intrinzično zanimljiva! n Najvažnije – kako učenike naučiti da cijene te aktivnosti, te ih obavljaju bez vanjskog pritiska n Poticati učenike da integriraju vrijednosti vezane uz određene aktivnosti – npr. “meni je važno da sam dobra u matematici da bih mogla upisati elektrotehniku ili raditi na financijskom tržištu i sl. ” n To je ekstrinzična motivacija, ali pozitivna – uključuje učenikov odabir, autonomiju, prihvaćanje ciljeva i vrijednosti kao svojih vlastitih

Kako utjecati na ekstrinzičnu motivaciju? Pomoći učenicima da sami postave svoje ciljeve n n Izuzetno važna vještina Učenici će biti motivirani ostvariti ciljeve koje su sami postavili Ciljevi moraju biti vrlo specifični i realni – npr. “u idućih dva dana točno ću riješiti 10 jednadžbi s 1 nepoznanicom” Vještina postavljanja jasnih ciljeva i praćenja njihovog ostvarivanja se uvježbava i uči!

Kako utjecati na ekstrinzičnu motivaciju? Nagrađivati učenike n n Nagraditi učenike pohvalom i dobrom ocjenom za individualni napredak, ne samo za apsolutni učinak Nagrade – ocjene, pohvale, posebne privilegije u razredu, slobodni sat ili mogućnost izbora aktivnosti Važno – ne pohvaljivati sposobnosti učenika, nego uloženi napor i konkretan učinak n učenici trebaju naučiti da svoj uspjeh pripisuju vlastitom trudu, a ne sposobnostima

Kako utjecati na ekstrinzičnu motivaciju? Davati jasne povratne informacije n n n Povratne informacije moraju učeniku vrlo jasno reći što je napravio dobro, a što treba poboljšati Važno je da se povratne informacije daju pravodobno i redovito – učenici nauče pratiti vlastiti napredak Negativne povratne informacije ne davati same nego u kombinaciji s pozitivnima

Ništa bez teorije….

Teorija vrijednosti i očekivanja (J. Eccles i A. Wigfield) n n Jedna od najšire korištenih novijih teorija motivacije Dva su osnovna pitanja koja određuju našu motivaciju: 1. Mogu li? (riješiti zadatak, biti uspješan u aktivnosti…) 2. Želim li? (rješavati taj zadatak, sudjelovati u aktivnosti…)

Teorija vrijednosti i očekivanja (J. Eccles i A. Wigfield) n Pitanja odražavaju dvije vrste vjerovanja: 1. naša očekivanja uspjeha (Mogu li ja to? ) 2. vrijednosti koje pripisujemo različitim izborima (Želim li to? ) n očekivanja i vrijednosti izravno utječu na odabir aktivnosti i ustrajnost i napor uložen u obavljanje aktivnosti n npr. biramo onaj studij za koji vjerujemo da ga možemo završiti i koji visoko vrednujemo

Očekivanja n Očekivanja uspjeha - vjerovanja učenika o tome koliko će biti uspješan u nekoj aktivnosti, predmetu i sl. n Vjerovanja o sposobnosti odnose se na percepciju osobe o vlastitoj kompetenciji u određenoj aktivnosti

Vrijednosti n imaju bitnu motivacijsku ulogu n 4 komponente vrijednosti: 1. Vrijednost postignuća ili važnost odnosi se na važnost uspjeha ili sudjelovanja u određenoj aktivnosti n Učenik će visoko cijeniti i više se angažirati upravo u onim zadacima koji mu omogućuju postignuće koje visoko cijeni

2. Intrinzična vrijednost ili interes - užitak koji učeniku donosi sudjelovanje u nekoj aktivnosti 3. Korisnost ili utilitarna vrijednost - ekstrinzična komponenta vrijednosti aktivnosti n ovisi o tome koliko se ta aktivnost uklapa u buduće planove učenika n određene aktivnosti učeniku mogu biti korisne jer joj omogućuju da ostvari neke važne osobne ciljeve kao što je, primjerice, željena profesija n učenici koji školovanje smatraju važnim za vlastitu budućnost - motiviraniji i ulažu više truda od onih koji ne vide vezu između škole i vlastite budućnosti

4. Cijena zadatka - ono čega se pojedinac mora odreći i što mora podnijeti angažmanom u određenoj aktivnosti n n n cijena se odnosi na napor koji učenik mora uložiti u određeni zadatak pretpostavljena količina napora potrebnog za uspjeh značajno će utjecati na odluke o tome koji će predmet učenici odabrati Npr. ako procijenjena količina napora potrebnog za uspjeh u naprednom programu matematike prelazi procijenjenu vrijednost tog uspjeha, učenik ga neće odabrati

Što učiniti u školi? n Pomoći učenicima da potvrdno odgovore na pitanja Mogu li? i Želim li? n Davati im takve zadatke u kojima mogu doživjeti uspjeh – razvit n n će pozitivna očekivanja u vezi budućih uspjeha Pomoći im da razviju osjećaj vlastite kompetentnosti, samoefikasnosti – “ja to mogu” Omogućiti im, koliko je moguće, da biraju zadatke za koje su intrinzično motivirani Povezivati ono što uče u školi s njihovim sadašnjim i budućim životom i osobnim ciljevima – korisnost – “ovo je važno jer ti može omogućiti da…” Upućivati ih na to da korisnost premašuje cijenu sudjelovanja u aktivnosti – “uložiš li sada trud da ovo savladaš, kasnije ćeš puno lakše i brže naučiti…”