MORSKE GRANICE U SJEVERNOM JADRANU 1948 danas Juraj

MORSKE GRANICE U SJEVERNOM JADRANU (1948. - danas) Juraj Ban Željko Matovina 19. 5. 2016

UVOD -Morske granice mogu biti granice pojedinih morskih prostora država -Crte razgraničenja morskih i podmorskih prostora između država, kada se obale država nastavljaju jedna na drugu -Hrvatska ima granicu u dužini 948 km, od čega 67 km sa susjednim državama (Slovenija, Bih, Crna gora) -Ostatak duljine je granica prema međunarodnom moru

-1948. “Zakon o obalnom moru FNR Jugoslavije” -1965. “ Zakon o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinetalnom pojasu” - rt Kastanjija ‒ otok Altiež ‒ pličina Mramori ‒ hrid Sv. Ivan na Pučini ‒ otok Grunj ‒ pličina Albanež ‒ rt Margarina (otok Susak) ‒ hrid Masarine.

-1968. g. u Rimu potpisan sporazum Italije i Jugoslavije o razgraničenju epikontinentalnog pojasa - Zakon se ne odnosi na Sloveniju jer ona nema obalu na koju bi se nastavljalo podmorje kao prirodni produžetak - slovensko more je zatvoreno teritorijalnim morima Hrvatske i Italije

-1975. Osimski ugovor: granica u Tršćanskom zaljevu između Italije i Jugoslavije - granica polazi od glavnog znaka u uvali rijeke Sv. Jernej na njezinu sutoku na slovensko-talijanskoj granici, a završava na hrvatsko-talijanskoj granici na izlasku iz zaljeva kod točke gdje širina mora prelazi 24 milje - Hrvatska i Slovenija su naslijedile tu morsku granicu

-1979. Zakon o izmjenama “Zakona o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu” - širina teritorijalnog mora povećana na 12 milja - brisani su članci koji su se odnosili na vanjski morski pojas, čime je on eliminiran iz iz pravnog sustava Jugoslavije

- raspadom SFR Jugoslavije nastaju nove obalne države - potreba utvrđenja morskih granica - Hrvatska i Slovenija pregovore započeli neposredno nakon osamostaljenja 1991. - do danas granice nisu dogovorene

- prema stajalištu RH iz 1991. -1993. crta razgraničenja išla bi od sredine korite rijeke Dragonje u morskom prostoru Savudrijske vale do granica terirtorijalnih mora Hrvatske, Slovenije s talijanskim - time bi se postigla pravičnost , što je i temeljni cilj razgraničenja

- 1993. Memorandum o Piranskom zaljevu -izraženo je stajalište da Slovenija spada u skupinu “geografski zakinutih država” koje zbog svojeg položaja ne mogu proglasiti svoje isključive gospodarske pojaseve - zauzimaju se za očuvanje cjelovitosti Piranskog zaljeva pod njezinim suverenitetom - jedinstven primjer u svijetu

- 1997. Hrvatska i Slovenija potpisuju “Sporazum o pograničnom prometu i suradnji” - sporazum je i danas na snazi - Slovenija 2004. suspendirala odredbe o ribolovu

-1998. Hrvatski sabor donosi “Deklaraciju o stanju međudržavnih odnosa između Hrvatske i Slovenije” - granica na kopnu se pomiče najzapadnije gdje kanal Sv. Odorika utječe u Savudrijsku valu - granicu na moru treba utvrditi prema kriteriju jednake udaljenosti od obale

-Početkom 2000 -tih Republika Hrvatska sa Italijom potpisuje sporazum o traganju i spašavanju na Jadranskom moru, isto tako Slovenija potpisuje sa Italijom -Slovenija ovim sporazumom prejudicira granicu-određena je Anekosm III Osimskog sporazuma što znači da završava u točci 5 gdje počinje crta traganja i spašavanja Republike Hrvatske i Italije

Sporazum Račan-Drnovšek -Sporazumom je predviđeno prepuštanje Sloveniji 113, 3 km 2 mora i podmorja te stvaranje koridora od 46, 4 km 2 u teritorijalnom moru Republike Hrvatske -Republika Hrvatska odrekla bi se 166 km 2 mora i podmorja -Nakon pritisaka Republika Hrvatska odustaje od potpisivanja ugovora -Ovakav prijedlog razgraničenja još uvijek je aktualan u Slovenskim stajalištima

-Hrvatski sabor 2003. godine proglašava zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (ZERP) -Odluka je mijenjana tri puta (2004. , 2006. , 2008. ) -Republika Italija 2004. godine proglašava arheološki pojas do 24 milje računajući od polazne crte -granice arheološkog pojasa ulaze u područje hrvatskog ZERP-a te epikontinentskog pojasa -Međunarodna pomorska organizacija (IMO) prihvaća zajednički prijedlog Republike Hrvatske, Slovenije i Italije o sustavu usmjerene i odvojene plovidbe sjevernim Jadranom koje su potpisale sve tri države 2000. godine

-Ovakvo pomorsko rješenje za plovidbeni pravac pokazalo se je kao najbolje -Slovenija ima nesmetani izlaz na otvoreno more i slovenski brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska i hrvatskim i talijanskim teritorijalnim morem -Slovenija i dalje zauzima stajalište za izlaz na otvoreno more preko hrvatskog teritorijalnog mora

-Republika Hrvatska i Republike Italija na razini hidrografskih instituta 2005. godine usklađuju koordinate o razgraničenju epikontinentalnog pojasa -Slovenski parlament 2005. godine usvaja Zakon o proglašenju zaštićene ekološke zone i epikontinentalog pojasa Republike Slovenije ( 15, 55 milja udaljen od obale Slovenije) -Razlozi za donošenje: -proglašenje ZERP-a RH -namjera proglašenja ekološke zone RI -zadržavanje teritorijalnog izlaz na otvoreno more nakon raspada SFRJ -Republika Hrvatska donosi Pravilnik o granicama u ribolovnom moru (granice između vanjskog-zona A, H u unutarnjeg-zona A -2006. godine Slovenska vlada donosi Uredbu o određivanju područja ribolovnog mora Republike Slovenije (određeno u tri jasno definirane zone A, B i C)

Zona A Zona B Zona C

e-Atlas okolja (Atlas okoliša) Republike Slovenije iz 2009. godine -Granice povučene uz samu obalu na sjeveru Istre -Slovenija prisvaja 233, 8 km 2 (više nego što je prikazano u predpristupnim dokumentima Slovenije) -krivo označene točke u Bijeloj knjizi o meji (White paper) -sporna točka je T 6 -kako bi se dobio pogrešan vizualni dojam

e-Atlas okolja Slovenije Pregledna karta Pomorska karta

Rješenje ? Digitalni ortofoto snimka sa http: //geoportal. dgu. hr/