Kraljevina SHS 1919 1929 Granice i prostor Granice

  • Slides: 18
Download presentation
Kraljevina SHS 1919 -1929

Kraljevina SHS 1919 -1929

Granice i prostor • Granice države odredjene su na Versajskoj mirovnoj konferenciji, 1919 -1920.

Granice i prostor • Granice države odredjene su na Versajskoj mirovnoj konferenciji, 1919 -1920. god. • Ugovorom u Sen Žermenu, jugoslovenskoj državi pripao je deo Istre, Dalmacije i Slovenija, dok je Italiji pripao deo Istre i još neka manja područja • Ugovorom u Trijanonu jugoslovenskoj državi pripale su Hrvatska, Slavonija i Vojvodina (oko 200. 000 Madjara ostalo je u sastavu jugoslovenske države) • Banat je podeljen izmedju Kraljevine SHS i Rumunije

 • Ugovorom u Nejiu, učinjena je korekcija granice u korist jugoslovenske države (gradovi

• Ugovorom u Nejiu, učinjena je korekcija granice u korist jugoslovenske države (gradovi Caribrod(Dimitrovgrad) i Bosilegrad, Strumica, korekcija na reci Timok)

Državno uredjenje • Krajem 1918. god. formirana je prva privremena vlada, od najznačajnijih predstavnika

Državno uredjenje • Krajem 1918. god. formirana je prva privremena vlada, od najznačajnijih predstavnika stranaka sva tri naroda. • Predsednik vlade bio je radikal Stojan Protić, potpredsednik vlade bio je Anton Korošec (Slovenac), ministar spoljnih poslova Ante Trumbić (Hrvat) a ministar unutrašnjih poslova Svetozar Pribićević (srpski političar iz Hrvatske) • Prva velika sila koja je priznala novu državu, početkom 1919. god. , bile su SAD • Odlukom vlade država je dobila ime Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, taj naziv je promenjen jula 1920. god. , kada je država dobila ime Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca • Ubrzo je usvojen i gregorijanski kalendar, usvojeni su zastava i grb

Privremeno narodno predstavništvo • Stvaranjem jugoslovenske države prestala je funkcija svih zakonodavnih predstavništava na

Privremeno narodno predstavništvo • Stvaranjem jugoslovenske države prestala je funkcija svih zakonodavnih predstavništava na teritoriju jugoslovenske države • Sve funkcije prenete su na Privremeno narodno predstavništvo, koje su činili poslanici Narodne skupštine Srbije, Narodnog veća, delegati Jugoslovenskog odbora i predstavnici Crne Gore, Makedonije i Vojvodine • Najvažniji zakon, donet u vreme Privremenog narodnog predstavništva, bio je Zakon o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu, donet septembra 1920. god.

Političke stranke • Najznačajnija srpska stranka bila je Narodna radikalna stranka, na čelu sa

Političke stranke • Najznačajnija srpska stranka bila je Narodna radikalna stranka, na čelu sa Nikolom Pašićem • Stranka se zalagala za stabilnu jedinstvenu državu, sa lokalnom samoupravom i srpskom dinastijom na čelu

 • Zalaganjem prestolonaslednika Aleksandra, 1919. god. u Sarajevu osnovana je Demokratska stranka, na

• Zalaganjem prestolonaslednika Aleksandra, 1919. god. u Sarajevu osnovana je Demokratska stranka, na čelu sa Ljubomirom Davidovićem i Svetozarom Pribićevićem • Stranka se zalagala za državu na ideji integralnog jugoslovenstva, jedinstvenog jugoslovenskog naroda, i stvaranje moderne gradjanske nacije • Koreni stranke su bili u brojnim pojedincima i strankama liberalnog i demokratskog opredeljenja, iz Srbije Samostalna radikalna stranka (Ljubomir Davidović), iz Hrvatske stranke Hrvatsko-srpske koalicije (osnovana 1903. god. , na čelu sa Svetozarom Pribićevićem) • Stranka je imala podršku dvora, kojem je odgovaralo slabljenje radikala

 • Ljubomir Davidović (1863 -1940) • Prvi predsednik Demokratske stranke

• Ljubomir Davidović (1863 -1940) • Prvi predsednik Demokratske stranke

 • Najpopularnija stranka u Hrvatskoj bila je Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) •

• Najpopularnija stranka u Hrvatskoj bila je Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) • Na čelu stranke bio je Stjepan Radić • Stranka se zalagala za federalno državno uredjenje, pravo Hrvata na samoopredeljenje i republikanski oblik vladavine • 1925. god. stranka odbacuje republikanizam, menja ime u Hrvatska seljačka stranka (HSS), prihvata dinastiju Karadjordjevića

 • Dominantna stranka u Sloveniji bila je Slovenska ljudska stranka (SLS), na čelu

• Dominantna stranka u Sloveniji bila je Slovenska ljudska stranka (SLS), na čelu sa Antonom Korošecom • To je bila katolička stranka, čuvar slovenačkog nacionalnog, kulturnog identiteta • Stranka koja je zastupala interese bogatih muslimana bila je Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO), na čelu sa Mehmedom Spahom

Komunisti • 1919. god. osnovana je Socijalistička radnička partija Jugoslavije, koja je 1920. god.

Komunisti • 1919. god. osnovana je Socijalistička radnička partija Jugoslavije, koja je 1920. god. promenila ime u Komunistička partija Jugoslavije • Partija se zalagala za republikansko uredjenje i dolazak na vlast revolucionarnim putem, zbog čega se odmah našla na udaru vlasti

 • 1920. god. doneta je uredba “Obznana” kojom je rad stranke privremeno zabranjen,

• 1920. god. doneta je uredba “Obznana” kojom je rad stranke privremeno zabranjen, na šta je stranka odgovorila terorističkim napadima na regenta Aleksandra i ubistvom ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića • Nakon ovih atentata 1921. god. donet je Zakon o zaštiti države, kojim je stranka stavljena van zakona, a mandati komunističkih poslanika oduzeti • Svoj rad stranka je nastavila u ilegali

Izbori za Ustavotvornu skupštinu • Održani su krajem 1920. god. • Najviše poslaničkih mandata

Izbori za Ustavotvornu skupštinu • Održani su krajem 1920. god. • Najviše poslaničkih mandata osvojile su četiri stranke; po rasporedu: Demokratska stranka, Narodna radikalna stranka, Komunistička partija i Hrvatska republikanska seljačka stranka

Prvi ustav • Prvi ustav izglasan je na Vidovdan 28. juna 1921. god. ,

Prvi ustav • Prvi ustav izglasan je na Vidovdan 28. juna 1921. god. , pa je dobio naziv Vidovdanski. • Ustav je donet tesnom većinom i bez učešća hrvatskih poslanika; glavni zagovornici ustava bili su demokrate i radikali, a izglasali su ga uz pomoć JMO i SLS. • Ustavom je država definisana kao ustavna, parlamentarna monarhija, pod dinastijom Karadjordjevića • Zakonodavnu vlast vršili su kralj i Narodna skupština, ali je kralj imao veoma široka ovlašćenja, što mu je davalo prednost (sazivao je i raspuštao skupštinu, potvrdjivao je zakone, bio je vrhovni komandant vojske) • Kralj je imenovao vladu, koja je vršila izvršnu vlast

 • Na političkoj sceni Kraljevine bilo je mnogo partija sa različitim nacionalnim, verskim

• Na političkoj sceni Kraljevine bilo je mnogo partija sa različitim nacionalnim, verskim ili socijalnim programom, što je išlo u prilog kralju Aleksandru, koji je težio apsolutnoj vlasti i bio protivnik jakih stranaka i lidera • Do 1929. god. on je izazvao veliki broj političkih kriza, smenjivanjem i postalvljanjem vlada • Oslonac u svojoj vladavini on je pre svega nalazio u vojsci, dvoru, preko kojih se mešao u rad stranaka

Spoljna politika • Od ujedinjenja, Kraljevina SHS se u spoljnoj politici oslanjala na sile

Spoljna politika • Od ujedinjenja, Kraljevina SHS se u spoljnoj politici oslanjala na sile Antante i vezivala za “versajski sistem bezbednosti” • Bila je deo francuskog sistema kolektivne bezbednosti, uperenog protiv jačanja Nemačke i širenja sovjetskog komunizma • Povezivala se sa zemljama Balkana i srednje Evrope, pre svega zbog opasnosti od pretenzija Madjarske i Bugarske, koje su imale podršku Italije • 1920 -1921. god. Kraljevina SHS, Rumunija i Čehoslovačka formirale su Malu antantu • Ciljevi saveza bili su: odbrana od madjarskih pretenzija, i sprečavanje povratka dinastije Habsburg • Mala antanta se uklapala u francuski sistem kolektivne bezbednosti