Kad hormoni prolupaju ili adolescencija ili kako ivjeti

Kad hormoni prolupaju… ili adolescencija ili kako živjeti i raditi kad su nam adolescenti trajni “poslovni partneri”?

Prezentacija iz materijala s OSMOG SEMINARA DJEČJE I ADOLESCENTNE PSIHIJATRIJE «DANI MAJE BECK-DVORŽAK» s temom «ADOLESCENCIJA DANAS» (29 -30. 9. 2006. ) Predavači: Dr. sc. I. Begovac Prim. dr. sc. Z. Gruden Mr. sc. G. Majić Dr. J. Podobnik Dr. I. Foller Podobnik Prof. dr. sc. V. Vidović Dr. R. Nikolić Dr. sc. D. Kocijan-Hercigonja Prof. dr. sc. V. Rudan

• Što se to dogodi odjednom, da od veselog, znatiželjnog, pristojnog, umiljatog, privrženog, maznog. . . djeteta, nastane ravnodušnobezbrižno, bezvoljno, nezainteresirano pa i grubo i bahato brkato-muško ili sisato-žensko dijete koje okreće očima i trulo se vuče naokolo po kući i školi? • Kakav je to klik koji previdimo i gdje se on dogodi da ga ne stignemo spriječiti ni kao roditelj niti kao profesionalac? • Što je s prevencijom “puberteta”? • Zašto ne postoji? • Ne može li se nekim Pravilnikom ukinuti?

Za početak, prisjetimo se… …razvojnih faza u djetinjstvu i mladenaštvu: Latencija – 6 – 10 (12) g. , priprema za adolescenciju, “vrijeme relativnog mira” • rast i promjene kognicije, jezika, motorike i ego funkcije • nove sposobnosti – veća neovisnost, poticanje učenja, formiranje relacija izvan obitelji, šira kultura • važnost tijela (body image) – bavljenje sportom, glazbom. . • obitelj – sigurna luka • susjedstvo – motoričke igre (gumi) • kultura vršnjaka – druženje s osobama istoga spola • škola – edukativno odgojna strukturirana sredina

Adolescencija – 10 -22 (25…) g. lat. adolescentia/-ae, f. - mladost, mladenačko doba • rana – početak u pubertetu – 10 -14 g. – istospolno druženje (preadolescencija – 10 -12 g. - prijelaz iz djetinjstva u adolescenciju kasno djetinjstvo) • srednja – 15 -18 g. – suprotan spol, emocionalno odvajanje od roditelja • kasna – 18 -22 (25…) g. • kraj adolescencije ili postadolescenciju teže odrediti jer je spoj mnoštva psiholoških i socioloških faktora

Ono što izvana vidimo i znamo. . . • Adolescencija – mladost, mladenaštvo • 10 -22 g. – ukupnost fizioloških, psiholoških i socioloških promjena • pubertet – fiziološka manifestacija seksualnog sazrijevanja • Produžena adolescencija – izvan dobnog trajanja, iz raznih razloga

Ono što izvana vidimo i znamo. . . • Asinhronizam razvoja – tjelesnog, emocionalnog, kognitivnog – ne moraju biti jednakog stupnja; razlika kod dječaka i djevojčica • lažni dojam više ili niže kronološke zrelosti (djevojčice izgledaju kao mlade žene)

Ono što izvana vidimo i znamo. . . • • Adolescencija: mirni prijelaz ili nemir različite pojavnosti nije u svim društvima isto vrijeme školovanja produžuje period adolescencije

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • • • IDENTITET: Tko sam ja? Kome sam nalik? Tko nisam ja? Identitet nasuprot konfuzije tko sam i gdje idem testiranje moralnih vrijednosti (egocentrizam dječje dobi) • identifikacija s grupom ( «herojem» )

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • • Društvo i obitelj – psihosocijalni moratorij donose probleme mladim ljudima konfuzija uloga turbulentnost sistema modernog društva – nesigurnost i nepredvidljivost (!!!!) • tjeskoba neodređenosti – antisocijalno ponašanje i autodestruktivno ponašanje • primjer Bill – «cilj života je smrt» pa je svejedno što ćemo izabrati – uzeo «time out»

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • Na adolescenta djeluju biološke promjene i okolina (obitelj i društvo). • Adolescencija može biti: • Kontinuiran razvoj – povoljni uvjeti, bez trauma, dobar obiteljski odnos • Razvoj na mahove – nepovoljni uvjeti, traume, skloni ljutnji, projekciji i depresiji, konfliktni odnos s roditeljima • Buran razvoj – karakterističan za adolescentsku dob, niži socioekonomski status (? ), emocionalna previranja, snažno vezani za vršnjake, problemi u školi i obitelji • Neklasificirani

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • pubertet – doživljaj da je vlastito tijelo promijenjeno i strano, nemogućnost integracije ove nove slike u svjesne i nesvjesne predstave

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • Sukob generacija • suština u seksualnom sazrijevanju i reakcija odraslih/društva • represija odraslih/adolescentska nasilnost – je li sukob rivala neizbježan? - Mogu li odrasli bez svojih napada, adolescenti bez strahova? • strah od gubitka kontrole pod pritiskom agresivnih i seksualnih nagona

Ono što izvana ne vidimo, a zaboravili smo. . . • kontrola odraslih se shvaća kao prijetnja, neprijateljski čin prema uspostavljenoj neovisnosti • identifikacija izvan obiteljskih figura • heroju se pripisuju veličanstveni atributi • heroji kao modeli često doživljavaju sudbinu roditelja – odbace se jer se obožavaju kao što su se nekad obožavali roditelji (Che Guevara, Tito, Tompson, Sotona. . )

Psihopatologija identiteta • svoje sadističko i nasilno ponašanje (infantilna omnipotencija) adolescenti doživljavaju kao izraz svoje zrelosti i neovisnosti – adolescenti prolongiranog tipa • Identifikacija s grupom • osjećaj unutarnje praznine, osamljenost, odbačenost • reaktivna omnipotencija – pristupanje bandama (posuđeni identitet), kultovima, uzimanje droge, alkohola

Što je normalno? • teško opisati normalnog adolescenta • normalno je ono što je izvan dijagnoze? • Zdrave osobe u emocionalnoj krizi – adolescentska kriza (ne mora značiti da nije traumatična)

Adolescentske krize • kriza identiteta, seksualiteta i kriza autoriteta • ovisi o adolescentu samom, dosadašnjem razvoju i okolini

Adolescentske krize • pritisci – različite psihološke reakcije (neuspjeh u školi, dijete, opsesivnost izgledom, opsesivno ponašanje. . ) • Adolescencija – niz emocionalnih kriza – tako se dolazi do identiteta • Emocionalna kriza – pojačanje ili pogoršanje bolnog stanja bivstvovanja • Prilagodljiva uporaba raznovrsnih psihičkih mehanizama vodi do uspjeha • Adolescentske krize – krize identiteta – normativne krize

Što može roditelj učiniti za svoje dijete? • podržavati osjećaj vrijednosti u djece (pozitivni feed back, slušati dijete, promovirati djetetove talente) • krenuti s vlastitom psihoterapijom

Što može učiniti profesionalac? • pomoći roditeljsku ulogu (kako riješiti obiteljski problem, kanalizirati obiteljsku interakciju, podržati djetetovu ambiciju, pomoći snalaženju u školi) • kako se nositi s ljutnjom (roditeljski stres, naglasiti empatiju)

Pozitivni i negativni čimbenici odvajanja u adolescenciji • Pozitivni – uz sigurnost se razvija samopouzdanje • Negativni – nesigurna privrženost i nestrpljivost – konfliktno odvajanje • adolescentski odnos prema tijelu – posljedica biološke osnove ili socijalnih odnosa i očekivanja? • biološke promjene uzrokuju neprihvaćanje, isticanje, oponašanje, anoreksiju i suicid • strah od odrastanja i odgovornosti pod utjecajem ranijih utjecaja, poruka i odnosa što dovodi do teškoća odvajanja ili su problemi odvajanja pod utjecajem različitih drugih čimbenika? • Prihvaćanje svih karakteristika odraslosti osim odgovornosti (!!!!!!)

Obitelj – poticajni ili inhibirajući čimbenik? • Da li postoje dobre i loše obitelji? • Da li dobra obitelj olakšava separaciju i odrastanje? • Kako se adolescent osjeća stješnjen između «dobrote i zahvalnosti» (prema roditeljima) i svojih psiholoških i bioloških potreba? • Što adolescentu preostaje?

• Obitelji: • «dobra» obitelj – postoje samo djeca, sve se čini za njih i zbog njih, nestaje bračna veza – adolescent ne može otići i ostaviti dva stranca sama (zato adolescent odlazi u «bunt» «nezahvalan» je) • «loša» obitelj – malo se svade i mire, ima sukoba, nije sve idealno - lakša separacija, oni imaju svoju obiteljsku dinamiku i s adolescentom i bez njega, ništa se značajno neće promijeniti s njegovim odlaskom • kvalitetna obitelj – postoje granice, ali roditelji žive i svoj život, adolescentu nije teško otići jer zna da roditelji imaju svoje interese

Mladi odrasli – posebna faza razvoja? • Mlada odrasla dob – razvojni stadij tijekom kojeg dolazi do harmonizacije razvojnih zadataka adolescencije • početak adolescencije lako odrediti, kraj nije tako lako odrediv, uvjetovan fiziološkim, psihološki i socijalnim faktorima • kasna adolescencija i mlada odrasla dob – kod nekih autora sinonimi • pseudoodraslost – glume da su odrasli • prestaju dominirati sebični i narcistički interesi, počinje se razvijati istinska briga za osjećaje i doživljaje drugih ljudi tj. pojačava se orijentiranost prema objektu

Naša uloga. . .

Bure i oluje… • Adolescencija je i razdoblje “bura i oluja”, brzih izmjena raspoloženja, unutarnjih konflikata i svađa s okolinom, buntovništva, ispitivanja granica, besmrtnosti, znatiželje i istraživanja svijeta • Mnogi odrasli zaborave na vrijeme kada su i sami bili adolescenti, vrijeme kada su i oni testirali strpljenje svojih roditelja • Mladi su se ljudi svih generacija, zbog njihovog drugačijeg načina odijevanja, ponašanja ili odabira glazbe, odraslima činili ekstremni, drugačiji i teško razumljivi

…do bonace • Suprotno uvriježenom mišljenju, entuzijazam u isprobavanju različitih identiteta i uloga, uživanje u umjerenoj količini zapanjujućeg ponašanja i testiranje granica najčešće vode adolescenta ka prihvaćanju roditeljskih i društvenih vrijednosti, prije nego li njihovom odbacivanju • Prema tome, umjesto da adolescenciju smatramo razdobljem buntovništva, krize i zastranjenja, puno točnije bilo smatrati razdobljem procjene, donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti u procesu sazrijevanja