ADOLESCENCIJA psihologijski rijenik lat mladenatvo Adolescencija u uem

ADOLESCENCIJA

psihologijski riječnik (lat. mladenaštvo) - Adolescencija u užem smislu počinje oko 15. godine To je dob čovjekovog psihičkog i tjelesnog razvoja. Adolescenti su postigli spolnu zrelost, a uglavnom i tjelesnu razvijenost. Još traje emocionalni i intelektualni razvoj, stjecanje profesionalnih znanja i vještina. U suvremenim uvjetima traje duže - učenje, vježbanje i pripremanje za obavljanje radnih i društvenih funkcija su složeniji.

A - osoba uspostavlja ravnotežu između djetinjstva i zrelosti, razdoblje samoodgoja, mlada osoba odbacuje autoritete, odbija roditeljsku kontrolu i zbližava se s vršnjacima. Vrijeme buntovništva, unutrašnjih sukoba, sukoba s okolinom. zadaci: prihvaćanje promjenjenog izgleda, usvajanje spolne uloge, postizanje emocionalne neovisnosti od roditelja, prihvaćanje društvenih vrijednosti, usvajanje vlastitog sustava

Takve promjene izazivaju priličnu zbrku u glavama adolescenata i

ADOLESCENCIJA vs. PUBERTET pubertet – biološke (anatomske i fiziološke) promjene. Dobne granice su individualne, a završetak obilježava punoa spolnoa zrelost i sposobnost razmnožavnaja. adolescencija – psihičke promjene koje prate tjelesni razvoj u razdoblju puberteta. Ona započinje početkom puberteta, a završava formiranjem identiteta.

u svakom adolescentu postoje 2 osobe – potisnuto dijete i izranjajuća odrasla osoba

snažna potreba za neovisnošću i istraživanjem svijeta/svijet je velik i nepoznati izvor mogućnosti i istodobno je mladima izvor straha => uspostavljanje lažne neovisnosti, popuštanje potrebi za roditeljskom zaštitom, ljutnja. . . promjene raspoloženja, rast i ovladavanje agresijom (sport, tučnjava, oružje)

Fizičke promjene :

pojedini djelova tijela i/ili izgled u cijelosti trajno se mijenjaju u vrlo kratkom vremenu – potreba za ponovnim uklapanjem u sliku o sebi (osjetljivost na svoje „tjelesno ja“ jer ponekad nije u skladu s adolescentovim željama) neobičan vanjski izgled (bojanje kose, oblačenje. . . ) pokušavaju stvoriti granicu između sebe i svijeta odraslih ili skreću pažnju na sebe Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne promjene zbog izgleda očekujemo da se adolescent i ponaša zrelije (postavljanje prevelikih zahtjeva)

Kognitivni razvoj promjene u načinu mišljenja - imaju snažan utjecaj na ponašanje, stavove i doživljavanje: A počinje misliti apstraktno (o onom što je moguće, provjerava to, uspoređuje s prijašnjim doživljajima ili podacima iz okoline), razmišlja o budućnoti, planovima, sve lakše uče, zamišljaju „idealan svijet“ pretjerano kritični i idealistični (iz toga često i proizlaze i sukobi s roditeljima)

shvaćaju svoje novonastale sposobnosti, rađe slušaju sebe nego druge, često reagiraju bez razmišljanja o poslijedicama po druge (zbog preokupiranosti sobom) sve bolje razumijevaju odnose među ljudima javljaju se sposobnosti kao rješavanje problema i empatija (prosocijalno ponašanje) shvaćaju da se društvena pravila mogu kršiti

Socijalni razvoj adolescentski egocentrizam - misle da su u središtu pažnje svima, da ih okolina neprestano kritički ocjenjuje (zamišljena publika) doživljavanje sebe kao jedinstvene i posebne osobe, da nitko nije tako poseban kao oni, da nitko ne doživljava stvari tako (osobni mit) osjećaj vlastite neuništivosti - riskantna ponašanja (normalna, ali MORAJU se postaviti primjerene GRANICE)

Identitet, samopouzdanje, adolescentska kriza individualizacija od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave, neovisne i dobro funkcionirajuće odrasle osobe eksperimentiranje sa stavovima, ponašanjima, otporom, ulogama Identitet: ono što mislimo da jesmo/Samopouzdanje: ono kako se u pogledu toga osjećamo (u adolescenciji uglavnom opada)

Podržavajući odgoj, roditeljska ljubav i zdravi obiteljski odnosi (pažljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje postignuća, neuvjetovanje i prihvaćanje djeteta, jasno definiranje pravila ponašanja, poštivanje djetetove potrebe za autonomijom, poticanje izražavanja osjećaja) dobri su prediktori boljeg samopouzdanja u adolescenciji

Adolescentska kriza uključuje pojave i ponašanja poput potištenosti, dramatizacije, teatralnosti, tjeskobnosti, asocijalnog ponašanja, zapuštanje obveza. . . intenzivan strah od odrastanja - vodi odgađanju, usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja , nagle i česte promjene raspoloženja, odbijanje hrane, nesanica ili prekomjerno ponašanje. . . – nisu alarmantni dok ne ometaju normalno funkcionuranje ili zdravlje

Intimnost i seksualnost emocionalna uzbuđenja, dramatičnost i maštanja (i po nekoliko sati dnevno) raste broj interakcija između djevojaka i mladića, jača seksualni nagon. . . Spolnost postaje kompleksna dimenzija koja ne uključuje samo fizički kontakt nego i potrebu za prihvaćanjem, osjećaje, spolni identitet, fantazije. . . kako se nositi s novim osjećajima i potrebama te kako razumjeti ponašanje drugih? ! spolna educiranost!!! Odgovornost se razvija povećanjem znanja, promjenom stavova i razvijanjem samopoštovanja

Obitelj, relevantni odrasli i adolescenti Obitelj primarni fakstor socijalizacije Za zdravlje i razvoj pojedinaca, najbitniji su odnosi unutar obitelji „Jaz genercija“

• GRANICE – moraju biti jasno postavljene, one su te koje održavaju cjelinu! To su unutrašnja pravila obitelji, a djeluju kada su odgovornost, autoritet i komunikacija jasni –pokazatelj da je obitelj funkcionalna. • Prečvrste - otežavaju komunikaciju među članovima, uzrokuju distanciranost, članovi se sami moraju suočavati sa problemima. • Nejasne - onemogućavaju ovladavanje

emocionalno odvajanje –često praćeno sukobima, bolan objema stranama, ali nužan kako bi A stvorio kvalitetne odnose i s roditeljima. Prerano ili prekasno odvajanje mogu biti štetni poticati, ali dati na znanje da ga čeka siguran dom ako ne uspije

A očekuje: interes i pomoć kad je trebaju razumijevanje i slušanje pokazivanje ljubavi prihvaćanje vjerovanje i očekivanje najboljeg pokazivanje zadovoljstva i smisla za humor

vršnjaci – značajan utjecaj na psihosocijalni razvoj (nužni za zdrav kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj) - unutar njih ostvaruju pripadnost, zajednička obilježja, bliske i romantične odnose neuspjeh u uspostavljanju bliskih veza => negativan učinak na razvoj, neovisnost, kognitivne i emocionalne potencijale, razvoj seksualnosti, obrazvonih postignuća, planiraje budućnosti

AGRESIVNOST: način da se osoba brani od nečeg ili bori za nešto, postizanje i očuvanje utjecaja i ugleda, dobivanje pažnje treba tražiti razlog agresiji, ali nekad ga ni agresivna mlada osoba ne zna. slati poruku da nam je stalo i da je Avrijedan pažnje te da se želi postići zajedničko rješenje, a ne samo naći krivac pridruživanje bandama –jer je bio žrtva nasilja, iz disfunkcionalne obitelji, slabo školsko postignuće.

LAGANJE: A uvijek laže svjesno i s namjerom (strah od kazne, autoriteta, želja za pripadanjem, bolja pozicija, zadržavanje pozicije u grupi) motivi: u obiteljskom okruženju i bližoj okolini (stav roditelja prema djetetu, postupanje roditelja i nastavnika. . . ), markiranje, lošie ocjene, želja za ispunjivanjem očekivanja roditelja, prikazivanja sebe kao jake i samopouzdane osobe ne treba odmah kazniti - mladima je laganje u početku opterećenje, ali ga smatraju nužnim

PRKOSNO SUPROTSTAVLJANJE: potreba za slobodnom, neovisnošću i dokazivnajem, a okolina se često ponaša kao da su još djeca; što ih se više kontrolira, to je veći otpor upućuje na poremećen odnos A i okoline, a A i odrasli žele istu stvar, zapravo: da ih se čuje, doživi, razumije i poštuje

karakteristike: neprijateljsko ponašanje; ponašanje kao da su autoriteti neprijatelji; eksplodiranje; sukobi; odbijanje izvršenja zamolbi i pravila; namjerno uznemiravanje; okrivaljanje okoline; ljutitost ili zamjeranje; osvetoljubivost treba: smanjiti intenzitet ponašanja, uspostavit poštovanje prema autoritetu. Pomaže dosljednost, postavljanje granica i jasnih pravila, izgraditi autoritet na temelju svojih osobina, a ne straha

MARKIRANJE I IZOSTANCI bježanje od odgovornosti, neigraženi mehanizami rješavanja problema, nedovoljn zrelost, kada se ne zna pronaći dugoročno rješenje nekog problema, strah od neprihvaćanja od vršnjaka ili strah od neuspjeha u školi, pretjerana očekivanja roditelja, nisko samopuzdanje, malo predznanje, pokušaj usklađuvanja vlastitih potreba (druženje) s potrebama okoline (školovanje)

ŠKOLSKI NEUSPJEH osjećaj nesigurnosti, potištenosti, trema, nebriga ili nerealna očakivanja, stresni i traumatski događaji, odugovlačenje, nesklad zahtjeva škole i mogućnost A koji onda opet dovodi do neprihvatljivog ponašanja (stvara se negativna slika o sebi, postaju agresivni, skloni delikventnom ponašanju. . . ) treba provjeriti prije stečena znanja, razinu intelektualnih sposobnosti i organizacijskih sposobnosti, pomaže: realna očekivanja, pomoć oko učinkovitih strategija učenja, podrška i

BJEŽANJE OD KUĆE emocionalno nestabilne, impulzivne agresivne i zapuštene osobe motivi: poremećeni obiteljski odnosi (odnosi među roditeljima ili prema djeci), alkoholizam u obitelji, zlostavljanje, loši životni uvjeti, neg ativan utjecaj društva, želja za zabavom, školski neuspjeh, kuću doživljavaju kao neprijateljsku, žele kazniti roditelje, izazvati osjećaj krivnje ili da bi pobjegli od obveza i

utvrditi motive bijega, razgovarati, dati mu da iskaže mišljenje, poštovati ga, provoditi više vremena s obitelji, razmisliti o tome kakva ta obitelj jest zapravo, razmisliti kakav model se daje djetetu

KRAĐA: skloni: djeca koja su hiperaktivna, imaju nizak prag tolerancije, slabu kontrolu nagona, napeta, ne podnose anksioznost, agresivna, žele uzbuđenje, socijalno i emocionalno zapostavljeni, imaju potrebu za zabavom, djeca čiji se roditelji razvode, siromašni, zlostavljani jako je opasno ako je osoba nižih intelektualnih sposobnosti i ne može procjeniti težinu djela

DELIKVENCIJA: . . . obuhvaća razne oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva) kao što su: Ustrajno odbijanje prihvaćanja pravila ili očekivanja Uključenost u tučnjave, zastrašivanje, okrutnost i nasilje prema ljudima i životinjama, uništavanje imovine, krađe Nepoštivanje autoriteta, problematična ponašanja, suspenzije, učestali sukobi Impulzivnost koja se manifestira kao loša prosudba, naprimjereni rizici, nerazmišljanje o poslijedicama Prijevare, laganje, nagovaranje na neprimjerena ponašanja, manipulacija Odbijanje odgovornosti, okrivljavanje drugih, malo ili nikakvo pokajanje, manjak osjetljivosti na misli i osjećaje drugih

najčešći su razlozi: narušena obiteljska dinamika, školski neuspjeh ili nedovoljna socijalizacija; odsutnost pozitivnih iskustava kod kućem u školi ili među vršnjacima. Ako se nakon intervencije prema ovakvim ponašanjima, ništa ne promjeni, treba potražiti pomoć stručnjaka.

PROMJENE RASPOLOŽENJA A je puna promjena i izvana i iznutra – A se ponekad osjeća da je sve jednostavno, da sve može i veseli se promjenama, a ponekad je preplašen svime što se događa, ima osjećaj da ništa neće postići. . . ako emoc. krize ne traju par sati, nego danima i mjesecima, dobro je posavjetovati se sa stručnjakom, uvijek biti podrška i dobar slušatelj

znaci depresije: dugotrajna tuga, potištenost, bezvoljnost, ne zabavlja se, ne veseli se, jako je osjetljiv, lako razdražljiv, povlačenje u sebe, lako se rasplače, često plače, ima nisko samopoštovanje, smetnje u spavanju, loš apetiti, pogoršan školski uspjeh pogoduje: obiteljsko nasilje, prevelika strogost, razvod roditelja, smrt bliskog člana, selidbe, promjena škole, stres, odbacivanje od strane vršnjaka

manija – poremećaj mišljenja, afekta (osjećaja) i motorike, rijetko se javlja sama – uglavnom je uparena s depresijom. simptomi: ushićenost, razdražljivost, hiperaktivnost, slaba koncentracija, slabo spavanje, prejedanje, povećanje seksualne želje, brzo preskakanje s teme na temu, brzo govorenje, grandiozne ideje

OVISNOSTI: svakodnevni egzistencijalni konflikti unutar A, problemi, pasivnost i dosada, uzrokuju da se A zatvori u svoj svijet i posegne za drogom/alkoholom kao sredstvom za bijeg i prevladavanje nemira alkohol - napetost i nelagode, droge - osjećaj ugode i promjene u ponašanju, raspoloženju i percepciji većina ima kratkotrajnu fazu eksperimentiranja

dolaze do izražaja sposobnosti odraslih da budu umjereni i mudri – pretjerana sumnjičavost nije dobra, ali ni pretjerana opuštenost, ostati priseban i potražiti pomoć. Dramatiziranje ima negativan učinak! preventivno djelovanje - upozoriti da se droge ponekad raspačavaju u razredu, među vršnjacima, a ne samo u mračnim kutovima , jačati kreativne i zdrave oblike života te učiti

Poremećaji hranjenja za A je vanjsi izgled daleko važniji nego unutarnji! za svaku promjenu treba vremena da se prihvati, a ovo je razdoblje s mnogo promjena od jednom kada je doživljaj vlastitog tijela nerealno negativna - poremećaju sheme tijela => anoreksija i bulimija

emocionalna pozadina ovih poremećaja je različita: potpuno iskrivljena slika tijela (koja ima elemente psihotičnog), emocionalna uskraćenost, moda. . . Češće se javljaju kod djevojčica to su ozbiljni medicinski problemi koji uništavaju organizam i mogu dovesti do smrti

Savjeti Naučiti ga da svako ponašanje ima poslijedice i da ih mora preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove odgovornosti Odoliti davanju savjeta. Razgovarati. Reći svoje stavove. Upozoriti da život ima tužne i sretne strane Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke A odluke ne čine najboljima Pustiti ga da razmišlja o sebi. Dom je dobro i sigurno mjesto za to. Dati mu mogućnost da bude sam kad želi Paziti na njegovo samopoštovanje. Ono je jako krhko i ako je poljuljano, može ga udaljiti od bližnjih Dopustiti mu da preuzme dio brige, tako se razvija odgovornost

Dopustiti mu da donosi svoje odluke i sudjeluje u obiteljskim odlukama. Neka preuzem dio obveza, neka izabere koje želi Pričekati 10 sekundi prije nego se kaže NE. Fleksibilnost je bitna Ne dopustiti strahovima da utječu na odluke. Podijeliti te strahove s A Biti svjestan sebe – tona glasa, neverbalne komunikacije. . . Biti svjestan svog zadovoljstva u životu Prihvatiti vlastite osjećaje. Ako je bilo burnih reakcija, ispričati se A, tako on uči da su svačiji osječaji kompleksni Potražiti pomoć za sebe ako su promjene kod A