HRVATSKO TRITE RADA OSNOVNI GOSPODARSKI I SOCIJALNI INDIKATORI

HRVATSKO TRŽIŠTE RADA: OSNOVNI GOSPODARSKI I SOCIJALNI INDIKATORI Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb Konferencija „Radni odnosi – razvoj i izazovi” Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo rada i socijalnog sustava Zagreb, 13. travnja 2015

Pregled izlaganja § § § Gospodarski pokazatelji Zaposlenost i nezaposlenost Minimalna plaća Socijalna situacija Socijalni dijalog 2

Hrvatsko gospodarstvo u regionalnoj perspektivi Table 2: Osnovni gospodarski pokazatelju za zemlje Srednje i istočne Europe za 2013. BDP po stanovniku (EUR)* Hrvatska PPS BDP Realni rast po stan. BDP-a (EU 28=100) (%)* Stopa aktivnosti (15 -64) Stopa Troškovi rada zaposlenosti nezapos. po satu** (15 -64) (medijan, EUR) 10. 200 61 -0, 4 63, 7 52, 5 17, 5 9, 4 5. 800 45 1, 7 68, 4 59, 5 13, 0 3, 8 Češka 14. 700 82 2, 0 72, 9 67, 7 7, 0 9, 4 Estonija 14. 800 73 2, 1 75, 1 67, 1 8, 9 9, 8 Latvija 12. 100 64 2, 4 74, 0 65, 0 12, 1 6, 6 Litva 12. 400 73 2, 9 72, 4 63, 7 12, 0 6, 5 Mađarska 10. 500 66 3, 6 64, 7 58, 1 10, 2 7, 3 Poljska 10. 700 67 3, 3 67, 0 60, 0 10, 5 8, 4 7. 600 55 2, 9 64, 9 60, 1 7, 4 4, 6 Slovačka 13. 900 75 2, 4 69, 9 59, 1 14, 3 9, 7 Slovenija 18. 100 82 2, 6 70, 5 63, 3 10, 3 15, 6 Bugarska Rumunjska * 2014. ** Bez javne uprave. Izvor: Eurostat. 3

Hrvatsko gospodarstvo u regionalnoj perspektivi (2) BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći § U 2013. je BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći nakon Bugarske i Rumunjske najniži u EU. . . §. . . kao rezultat postupnog zaostajanja u odnosu na druge zemlje Srednje i Istočne Europe 4

Razvojne faze 1990. -2014. 5

Gospodarski rast u posljednjih šest godina Rast BDP-a u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Bugarska Češka -5, 0 -4, 8 0, 7 2, 3 2, 0 0, 5 -0, 8 1, 1 -0, 7 1, 7 2, 0 2015. pro g. 1, 7 2, 5 Estonija Latvija Litva Mađarska Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Hrvatska -14, 7 -14, 2 -14, 8 -6, 6 2, 6 -7, 1 -5, 3 -7, 8 -7, 4 2, 5 -2, 9 1, 6 0, 8 3, 7 -0, 8 4, 8 1, 2 -1, 7 8, 3 5, 0 6, 1 1, 8 4, 8 1, 1 2, 7 0, 6 -0, 3 4, 7 4, 8 3, 8 -1, 5 1, 8 0, 6 1, 6 -2, 2 1, 6 4, 2 3, 3 1, 5 1, 7 3, 4 1, 4 -1, 0 -0, 9 2, 1 2, 4 2, 9 3, 6 3, 3 2, 9 2, 4 2, 6 -0, 4 2, 1 2, 6 2, 9 2, 3 3, 3 2, 9 2, 7 1, 8 0, 3 Bosna i Hercegovina -2, 9 0, 7 1, 0 -0, 5 2, 1 0, 8 2, 1 Srbija Makedonija -3, 1 -0, 9 0, 6 2, 9 1, 4 2, 3 -1, 0 -0, 5 2, 0 2, 7 -1, 8 3, 6 0, 0 3, 5 Izvori: Eurostat za zemlje EU; Eastern Europe Consensus Forecasts, June 2013 i February 2015 za ostale zemlje i prognoze. 6

Udio osoba bez posla u stanovništvu dobi 20 -64 godina starosti prema razlogu neaktivnosti/nezaposlenosti Stopa rizika od siromaštva za zaposlene, 2013. Izvor: Nestić i Tomić, 2014. Pregled razloga nezaposlenosti/neaktivnosti ukazuje da je značajn dio stanovništa radne dobi (20 -64) umirovljen (najveća stopa u EU) ili u obrazovanju. Kako je teško očekivati da se u kratkom roku ta situaciju promijeniti, to znači da je dobar dio stanovištva trajno “udaljen” s tržišta rada i da “rezerva” radne snage u Hrvatskoj nije toliko velika kao što čini s obzirom na 7 visoku stopu nezaposlenosti (poslodavci se žale da teško nalaze radnike traženih kvalifikacija).

Trošak rada i BDP po stanovniku § Hrvatska, s obzirom na razinu BDP-a po stanovniku, ima relativno visoke troškove rada (usprkos zaustavljanju njihovog rasta posljednjih godina) § Jesu li takvi troškovi rada problem za međunarodnu konkurentnost uz sadašnje stanje razvijenosti? 8

Oporezivanje plaća Porezni klin na razini prosječne plaće (u % ukupnog troška rada), 2012. Porezno opterećenje plaća u Hrvatskoj je manje od prosjeka EU na razini ispodprosječne ili prosječne plaće. Međutim, na razini nešto viših plaća ono postaje relativno visoko (treće najviše u svijetu prema KPMG, za godišnju plaću od 100. 0009 USD). Nedavne porezne promjene su smanjile prosječna porezni teret.

Novija kretanja na tržištu rada § Kontradiktorne informacije o trenutnom stanju na tržištu rada § Zaposlenost se nastalja smanjivati po stopi od oko 2% godišnje, dok je registrirana nezaposlenost pala 10% § Smanjena ponuda rada – mogući uzroci su mjere aktivne politike, jačanje sive ekonomije, iseljavanje, obeshrabreni radnici i. . . statističko praćenje Izvor: EIZ (Croatian Economic Outlook Quarterly, March 2015 10

Minimalna plaća § Minimalne plaće uvedena je 1998. temeljem proširene primjene kolektivnog ugovora, od 2008. postoji poseban zakon § U 2015. iznosi 3. 029, 55 kuna bruto § Omjer minimalne i prosječne plaće povećan je s 33% 1998. na 38% 2014. § Minimalna plaća od oko 400 eura je nakon Slovenije, a uz Poljsku, najviša u Srednjoj i Istočnoj Europi. 11

Socijalna situacija § U usporedbi s zemljama EU, Hrvatska ima razmjerno visoku stopu siromaštva i socijalne isključenosti (29. 9% u 2013. , sedma najviša u EU) □ □ □ Stopa rizika od siromaštva 19, 5% (šesta najveća u EU) Stopa materijalne deprivacije (14, 7%, osma najviša u EU) Udio stanovništva u kućanstvima s niskim intenziterom rada (14. 8%, četvrta najviša stopa u EU) § Iako ovi pokazatelji označavaju relativno nepovoljnu socijalnu situaciju, ona je manje nepovoljna nego razina BDP-a § Isključenost s tržišta rada jedan je od glavnih uzroka nepovoljnih socijalnih pokazatelja 12

Siromaštvo zaposlenih Stopa rizika od siromaštva za zaposlene, 2013. Napomena: 2012. za Irsku. Stopa rizika od siromaštva za zaposlene je postotak zaposlenih s dohotkom ispod praga siromaštva (linije siromaštva) postavljenog na razini od 60 posto medijana raspoloživog dohotka kućanstva po ekvivalentu odrasle osobe. Izvor: Eurostat. Raširenost siromaštva kod zaposlenih u Hrvatskoj je relativno niska, 6, 2% (20. najveća u EU), u usporedbi s općom stopom siromaštva od 19, 5% (6. najviša u EU). Proizlazi da su u Hrvatskoj, u pogledu rizika od siromaštva, zaposleni u relativno povoljnijem položaju u odnosu 13 na prosjek stanovništva nego što je to slučaj u većini drugih zemalja EU.

Nejednakost raspodjele dohotka i stopa rizika od siromaštva § Ginijev koeficijent od 30, 9 u 2013. je bio 11. najveći u EU § Izgleda da je umjerena nejednakost u raspodjeli dohotka (blizu prosjeka EU od 30, 5) pomogla da stopa siromaštva ne bude još veća, kao što bi se možda moglo očekivati s ozbirom na treći najniži BDP po stanovniku u EU Napomena: Podici se odnose na projek 2007 -2013. Izvor: Darvas i Tschekassin (2015). 14

Socijalni dijalog § Osnovna zakonska i institucionalna infrastuktura za socijalni dijalog postoji; na tripartitnoj nacionalnoj razini još je 1994. uspostavljeno Gospodarsko-socijalno vijeće § Sindikalna gustoća je oko 1/3 i smanjuje se. U privatnom sektoru u 2009. ona je procijenjana na oko 17%, a u javnom sektoru, uključujući javna poduzeća, na 70% (Bagić, 2010) § Pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima je oko 53% u 2014. ; pet godina ranije ona je bilo oko 60% (Bagić, 2014) □ Smanjenje je uglavnom posljedica otkazivanja KU za trgovinu te smanjenja zaposlenosti u građevinarstvu te turizmu i ugostiteljstvu □ Primjena većine aktivnih sektorskih KU u privatnom sektoru je proširena na sve zaposlene § Relativno slaba koordinacija pregovora, pokazuje se kao problem u javnom sektoru (neujednačenost, nefleksibilnost) 15

Zaključno (1) § Hrvatska zaostaje u ekonomskom razvoju za usporedivim zemljama EU § Stopa zaposlenosti je, uz Grčku, najniža u EU – što ukazuje na slabo korištenje raspoloživih resursa § Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti čak su i manje nepovoljni nego što bi se možda moglo očekivati s obzirom na nizak BDP po stanovniku – zbog umjerene nejednakosti raspodjele dohotka? § Zaposleni su uglavnom zaštićeni od siromaštva velika “udaljenost” od tržišta rada za značajan dio stanovništva predstavlja i socijalni i ekonomski rizik 16

Zaključno (2) § Minimalna i prosječna plaća su više nego u većini zemalja srednje i istočne Europe, porezno opterećenje prosječnih plaća je ispod prosjeka EU § Sindikalna gustoća i pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima postupno se smanjuju; u javnom sektoru pitanja kolektivnog pregovaranja ostaju izuzetno važna i ekonomski i politički, uz brojne pravne izazove § Ekonomske prognoze: blagi rast BDP-a ove godine, neizvjesno kretanje zaposlenosti zbog nejasnih signala u pogledu trenutnog stanja tržišta rada 17