Trite rada srednji rok TRITE RADA TRITE NA

Tržište rada srednji rok

TRŽIŠTE RADA – TRŽIŠTE NA KOJEM SE ODREĐUJU NADNICE • Poduzeća na povećanje potražnje odgovaraju na povećanjem proizvodnje te: – – veća proizvodnja dovodi do većeg zapošljavanja veće zapošljavanje dovodi do niže razine nezaposlenosti niža razina nezaposlenosti dovodi do viših nadnica vše nadnice povećavaju troškove proizvodnje, što navodi poduzeća na povećanje cijena – veće cijene navode radnike da traže više nadnica. . .

• Ranija pretpostavka: razina cijena ostaje ista te je kao posljedica toga pretpostavljeno da su poduzeća bila spremna ponuditi bilo koju količinu proizvoda pri danoj razini cijena. Ta pretpostavka je prihvatljiva za kratki rok. • U srednjem roku se ova pretpostavka mora odbaciti te se treba ispitati kako se cijene i nadnice međusobno prilagođavaju tijekom vremena i kako to posljedično utječe na reakciju proizvodnje.

• Kako kolebanja opće stope nezaposlenosti utječu na individualne radnike? Ovo je vrlo važno pitanje, jer odgovor na njega određuje: – učinak promjena opće stope nezaposlenosti na blagostanje individualnih radnika – učinak opće stope nezaposlenih na nadnice • Ukoliko dođe do samnjenja potražnje, poduzeća mogu smanjiti zaposlenost, na način da: – mogu smanjiti zapošljavanje novih radnika ili – otpustiti trenutno zaposlene radnike • Poduzeća radije uspore ili potpuno prestanu sa zapošljavanjem novih radnika, pouzdajući se u svojevoljna napuštanja radnih mjesta i umirovljenja kako bi se ostvarilo smanjenje zaposlenosti. To možda neće biti dovoljno kada je smanjenje potražnje veliko, tako da će u tom slučaju morati doći do opuštanja.

• Posljedice smanjenja zaposlenosti po zaposlene i nezaposlene radnike: – Ako do prilagodbe dolazi putem smanjenja zapošljavanja, učinak toga je smanjenje izgleda da nezaposleni radnik nađe posao. Manje zapošljavanja znači manje novih radnih mjesta: • veća nezaposlenost znači više kandidata za posao • manje slobodnih radnih mjesta i više kandidata otežavaju nezaposlenima pronalazak zaposlenja – Ako do prolagodbe dolazi putem otpuštanja, tada su zaposleni radnici izloženi većem riziku gubitku svog posla. • Općenito kako poduzeća koriste obje mogućnosti prilagodbe, veća nezaposlenost povezana je i s manjom mogućnosti pronalaska za nezaposlene i s većom mogućnosti gubitka posla za zaposlene. • Kada je nezaposlenost velika, radnici su u gorem položaju na dva načina: – veća je vjerojatnost da će izgubiti svoj posao – postanu li nezaposleni, manja je vjerojatnost da će pronaći drugi posao, jednako tome, mogu očekivati da će biti nazaposleni duži vremenski period.

Određivanje nadnice • Nadnice se određuju na više načina. Ponekad su određene kolektivnim pregovaranjem, tj. pregovorima između poduzeća i sindikata. – Postoje i velike razlike vezane uz kolektive ugovore od zemlje do zemlje Kolektivni ugovori igraju vrlo važnu ulogu u Japanu i većini europskih zemalja. Ugovaranje može biti na razini poduzeća, industrijske grane ili na nacionalnoj razini. Ponekad se ugovorni odnose samo na ona poduzeća koje su potpisale sporazum; ponekad se automatski proširuju na sve poduzeća i na sve radnike u sektoru ili gospodarstvu. – U SAD u kolektivni pregovori imaju ograničenu ulogu, osobito izvan proizvodnih djelatnosti. Danas manje od 25% radnika ima nadnice ugovorene putem kolektivnog ugovora. Za ostale, nadnice su određene ili od strane poslodavca ili ugovaranjem između poslodavca i zaposlenika pojedinačno. Što su vještine koje se traže za obavljanje posla veće, veća je vjerojatnost da će doći do pregovaranja.

• Opća teorija određivanja nadnica postoji jer bez obzira što institucionalne razlike utječu na određivanje nadnica, u svim zemljama na djelu su iste sile. Dvije se grupe činjenica ističu: – Radnici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne nadnice (reservation wage), nadnice pri kojoj bi im bilo svejedno jesu li zaposleni ili su postali nezaposleni tj. većina je radnika plaćena dovoljno visokom plaćom da daju prednost zaposlenju u odnosu na nezaposlenost. – Nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada. Što je niža stopa nezaposlenosti, više su nadnice. • Kako bi analizirali ove činjenice, ekonomisti su se usredotočili objasniti ih u dva općenita pravca. – Prvi je da i u odsutnosti kolektivnog ugovaranja, radnici imaju određenu pregovaračku moć, koju mogu koristiti i koriste kako bi zadržali nadnice iznad uvjetnih. – Druga je da poduzeća sama po sebi, iz raznih razloga, žele plaćati nadnice koje su iznad uvjetnih.

Pregovaranje • Kolika je pregovaračka moć radnika, ovisi o dva čimbenika: – Prvi je koliko će poduzeće koštati zamjena radnika ukoliko isti napusti poduzeće. – Drugi je koliko će teško biti radniku pronaći drugi posao, ukoliko napusti poduzeće. • Što poduzeće više košta zamjena radnika, to je radniku lakše pronaći novi posao, a njegova pregovaračka moć će biti veća. Ovo ima dvije implikacije: – Kolika je pregovaračka moć radnika, ponajprije ovisi o prirodi posla. – Kolika je pregovaračka moć radnika, ovisi o uvjetima na tržištu rada. U uvjetima niske stope nezaposlenosti, poduzeća znatno teže pronalaze odgovarajuće zamjene; u isto vrijeme, radnici znatno lakše pronalaze drugi posao. Radnici su u jačoj pregovaračkoj poziciji i u stanju su dogovoriti više nadnice. U uvjetima visoke nezaposlenosti, poduzeća lakše pronalaze dobru zamjenu, dok radnici teže pronalaze drugi posao. Kada se nalaze u slaboj pregovaračkoj poziciji, radnici nemaju izbora nego prihvatiti niže nadnice.

Nadnice efikasnosti • Ne gledajući na pregovaračku moć radnika, poduzeća i sama mogu platiti više od uvje tne nadnice. Poduzeća žele da njihovi radnici budu produktivni, a veće nadnice mogu im pomoći u ostvarenju tog cilja. – Ako je, primjerice, radnicima potrebno neko vrijeme da nauče obavljati posao na pravi način, poduzeća će željeti na neko vrijeme zadržati svoje radnike. – Ali ako se radnicima isplaćuje samo njihova uvjetna nadnica, bit će im svejedno rade li u toj poduzeću ili ne. Mnogi od njih će željeti napustiti posao, a obrtaj radne snage će biti velik. • Plaćanje iznad uvjetne nadnice čini radnicima mogućnost ostanka financijski privlačnom. To smanjuje obrtaj, a povećava produktivnost.

• Dakle, većina tvrtki želi da se njihovi radnici osjećaju zadovoljni svojim poslom. Osjećaj zadovoljstva vodi dobrom obavljanju posla, koji vodi višoj produktivnosti. – Isplata visokih nadnica je jedan od instrumenata pomoću kojih poduzeća mogu postići ove ciljeve. • Teorije koje povezuju produktivnost ili efikasnost radnika s njihovim nadnicama, ekonomisti nazivaju teorije nadnice ef. Ikasnosti (efficiency wage theories).

• Poput teorija koje se temelje na pregovaranju, teorije nadnice efikasnosti sugeriraju da nadnice ovise i o prirodi posla i uvjetima na tržištu rada: – Poduzeća poput visokotehnoloških tvrtki koje smatraju da je za kvalitetu posla neophodan zaposlenikov moral i predanost platit će više od tvrtki u sektorima gdje je aktivnost radnika više rutinska. – Uvjeti na tržištu rada će utjecati na nadnice. • Niska stopa nezaposlenosti čini zaposlenim radnicima napuštanje posla privlačnijim: • U uvjetima niske nezaposlenosti lako je pronaći drugi posao. To znači da prilikom opadanja nezaposlenosti, poduzeće koja nastoji izbjeći povećano napuštanje radnih mjesta morat će povećati nadnice kako bi potakla radnike na ostanak. → Prema tome, niža nezaposlenost ponovno će voditi ka višim nadnicama.

Nadnice, cijene i nezaposlenost W = Pe. F(u, z) ( , +) • Agregatna nominalna nadnica (aggregate nominal wage) W ovisi o tri čimbenika: – očekivanoj razini cijena, Pe – stopi nezaposlenosti, u – sveobuhvatnoj varijabli, z, koja zamjenjuje sve ostale varijable koje mogu utjecati na rezultat utvrđivanja nadnice.

Očekivana razina cijena • Uz zanemarivanje razlika između očekivane i stvarne razine cijena, odgovor na pitanje zašto razina cijena utječe na nadnice glasi da radnicima i poduzećima važne su realne nadnice, a ne nominalne. – Radnicima nije važno koliko novčanih jedinica primaju, već koliko dobara mogu kupiti svojim nadnicama. Drugim riječima, zanima ih njihova nadnica izražena u robi, odnosno W/P. – Isto tako, poduzećima nije važno kolike nominalne nadnice isplaćuju radnicima, već kolike nominalne nadnice isplaćuju u odnosu na cijenu proizvoda koje prodaju. Dakle, i poduzeća vode računa o W/P. – Kad bi radnici očekivali da će se razina cijena dobara koje kupuju udvostručiti, tražili bi udvostručenje njihovih nominalnih nadnica.

– Kad bi poduzeća očekiavala da će se razina cijena – cijena prodanih dobara udvostručiti, bile bi voljne udvostručiti nominalne nadnice. • Dakle, ukoliko bi i radnici i poduzeća očekivali udvostručenje razine cijena, složili bi se oko udvostručenja nominalnih nadnica, ostavljajući realne nadnice stalnima → Udvostručenje očekivane razine cijena vodi udvostručenju nominalne nadnice odabrane pri određivanju nadnica. • Nadnice ovise o očekivanoj razini cijena, Pe, a ne o trenutnoj razini cijena, P iz razloga što su nadnice određene nominainim vrijednostima, te u trenutku njihova određivanja još nije poznato kolika će biti odgovarajuća razina cijena.

Stopa nezaposlenosti • Na agregatnu nadnicu utječe i stopa nezaposlenosti, u. – Porast stope nezaposlenosti smanjuje nadnice. • Nadnice ovise o stopi nezaposlenosti: – nadnice su određene pregovorima → veća nezaposlenost slabi pregovaračku snagu radnika, prisiljavajući ih da prihvate niže nadnice. – nadnice su određene uzimanjem u obzir nadnica ef. Ikasnosti → veća nezaposlenost omogućava poduzećima plaćanje nižih nadnica uz istovremeno zadržavanje radnika koji žele raditi.

Ostali čimbenici • Čimbenici čije povećanje znači povećanje nadnice: – osiguranje za nezaposlenost isplata naknada za nezaposlenost radnicima koji izgube posao. • Postoje dobri razlozi zašto bi društvo trebalo pružiti određenu sigurnost radnicima koji izgube svoj posao, a teško pronalaze drugi. • Upitno da će, učine li se izgledi za nezaposlenost manje uznemirujućima, velikodušnije povlastice za nezaposlene zaista povećati nadnice uz danu stopu nezaposlenosti: – Ekstreman je primjer ako naknada za nezaposlene ne postoji. Radnici bi tada bili voljni prihvatiti i vrlo niske nadnice kako bi izbjegli da ostanu nezaposleni. – Ali naknada za nezaposlene postoji, te omogućuje nezaposlenim radnicima da ustraju na višim nadnicama. U ovom slučaju, može se smatrati da z predstavlja razinu doprinosa za nezaposlene: Uz danu stopu nezaposlenosti, veće povlastice za nezaposlene povećavaju nadnice.

– Povećanje minimalnih nadnica može povećati ne samo same minimalne nadnice, već i nadnice nešto više od minimalnih, što će dovesti do povećanja prosječnih nadnica, W, uz danu stopu nezaposlenosti. – Povećanje zaštite zaposlenih poskupljuje otpuštanje radnika. Takva promjena će vrlo vjerojatno povećati pregovaračku snagu radnika koji su zaštićeni (za poduzeća je skuplje otpuštati ih te zapošljavati nove radnike), povećavajući nadnicu uz danu stopu nezaposlenosti.

Određivanje cijena • Cijene ovise o troškovima. • Troškovi ovise o prirodi funkcije proizvodnje relacije između inputa korištenih u proizvodnji i količine proizvedenih proizvoda, te o cijeni tih inputa. • Ovdje ćemo pretpostaviti da poduzeća proizvode dobra koristeći rad kao jedini čimbenik proizvodnje, i u skladu s funkcijom proizvodnje. Y=AN • Y proizvodnja, • N zaposlenost, • A produktivnost rada. • Ovakav način prikazivanja funkcije proizvodnje pretpostavlja da je produktivnost rada proizvod po radniku konstantna i jednaka A.

• Ovo je krajnje pojednostavljeni prikaz stvari. U stvarnosti, poduzeća koriste i druge faktore proizvodnje osim rada: kapital strojeve i postrojenja, sirovine – naftu i dr. Postoji tehnološki napredak tako da produktivnost rada, A, nije konstantna, već umjesto toga ujednačeno raste tijekom vremena. • Pod pretpostavkom da je produktivnost rada, A, konstantna, može se koristiti još jedno pojednostavljenje: mogu se izabrati jedinice proizvodnje tako da jedan radnik prozvodi jednu jedinicu proizvoda tako da je A = 1. (Na taj način se ne mora stalno pisati slovo A, što će pojednostaviti označavanje. ) Pod tom pretpostavkom, funkcija pro izvodnje postaje: Y=N • Funkcija proizvodnje Y = N pretpostavlja da trošak proizvodnje dodatne jedinice proizvoda predstavlja trošak zapošljavanja dodatnog radnika, uz nadnicu W (granični trošak proizvodnje je jednak W. )

• Kada bi postojala savršena konkurencija na tržištu dobara, cijena jedinice proizvoda bila bi jednaka graničnom trošku: P bi bio jednak W. – Ali na mnogim tržištima dobara ne vlada savršena konkurencija, te poduzeća naplaćuju cijenu višu od svog graničnog troška. Ova činjenica može se jednostavno prikazati tako da se pretpostavi da poduzeća određuju cijene prema P = (1+µ)W • 1+µ marža, višak cijene iznad troškova. • Kad bi tržišta dobara bila savršeno konkurentna, µ bi bio jednak nuli, a cijena, P, bila bi jednostavno jednaka W. • Do mjere do koje ta tržišta nisu konkurentna i do koje poduzeća imaju tržišnu moć, µ je pozitivan, a cijena, P, će premašiti trošak, W, za faktor jednak (1+µ).

Prirodna stopa nezaposlenosti • Da bi se sagledao utjecaj određivanja nadnica i cijena na nezaposlenost potrebno je dodati još jednu pretpostavku da nominalne nadnice ovise o trenutnoj razini cijena, P, radije nego o očekivanoj razini cijena, Pe. • Pod ovom dodatnom pretpostavkom, utvrđivanje nadnica i cijena određuju ravnotežnu stopu nezaposlenosti.

Relacija određivanja nadnica • Uz pretpostavku da nominalne nadnice ovise o stvarnoj razini cijena, P, prije nego o očekivanoj razini cijena, Pe, jednadžba koja karakterizira određivanje nadnica, postaje W= P F (u, z) • Dijeleći obje strane s razinom cijena, W/P = F(u, z) ( , +) • Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između realne nadnice, W/P, i stope nezaposlenosti, u: Što je viša stopa nezaposlenosti, niža je realna nadnica izabrana od subjekata koji određuju nadnice. – Zaključak je jednostavan: Što je veća stopa nezaposlenosti, radnici imaju manju pregovaračku moć, te je i realna nadnica niža.

Relacija određivanja nadnica, relacija određivanja cijena i prirodna stopa nezaposlenosti: Realna nadnica utvrđena tijekom određivanja nadnica je opadajuća funkcija stope nezaposlenosti. Realna nadnica koja proizlazi iz određivanja cijena je konstantna, nezavisna je od stope nezaposlenosti. Prirodna stopa nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena.

Relacija određivanja cijena • Ako se obje strane jednadžbe odreivanja cijene podijele nominalnom nadnicom, dobiva se: P /W= (1+µ) • Omjer razine cijena i nadnice pretpostavljen ponašanjem poduzeća prilikom određivanja cijena jednak je 1 plus marža. • Obje strane jednakosti izražavaju se recipročno da bi se dobila pretpostavljena realna nadnica: W/P= 1/(1+µ) • Ova jednakost znači: – Odluke o određivanju cijena određuju realne nadnice koje plaćaju poduzeća. – Povećanje marže znači da će poduzeća povećati cijene uz dane nadnice; isto tako, to dovodi do smanjena realnih nadnica.

• Objašnjenje: • Pretpostavimo da poduzeće u kojoj radite poveća svoju maržu, te tako poveća i cijenu svog proizvoda. Vaša se realna nadnica neće značajno promijeniti. Još uvijek će vam plaćati istu nominalnu nadnicu, a proizvod poduzeća će vjerojatno biti malen dio vaše potrošačke košarice. • Pretpostavimo sada da ne samo poduzeće u kojoj vi radite, nego sve poduzeća u gospodarstvu povećaju svoje marže. Sada će se sve cijene povećati. Čak i ako vam plate istu nominalnu nadnicu, vaša će realna nadnica biti niža. • Dakle, što je veća marža koju određuju poduzeća, niža je vaša realna nadnica. • Realna nadnica pretpostavljena utvrđivanjem cijena je 1/(1+µ) i ne ovisi o stopi nezaposlenosti.

Ravnotežne realne nadnice i nezaposlenost • Ravnoteža na tržištu rada zahtijeva da realne nadnice koje proizlaze iz određivanja nadnica budu jednake realnim nadnicama proizašlim iz određivanja cijena. • un – ravnotežna stopa nezaposlenosti • Ravnotežna stopa nezaposlenosti može se prikazati i algebarski; izostavljajući W/ P između jednadžbi W/P = F(u, z) i W/P= 1/(1+µ) F(un, z) = 1/(1+µ) • Ravnotežna stopa nezaposlenosti, un, takva je pri kojoj je realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica lijeva strana jednadžbe jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena desna strana jednadžbe

• Ravnotežna stopa nezaposlenosti unnaziva se prirodna stopa nezaposlenosti (natural rate of unemployment). • Riječ prirodan ukazuje da se radi o konstanti prirode, koja nije pod utjecajem institucija i politike. Kako, međutim, i sam njen izvod pokazuje, "prirodna" stopa nezaposlenosti sve je samo ne prirodna. Položaji krivulja za određivanje nadnica i cijena, a time i ravnotežna stopa nezaposlenosti, ovise i o z i o µ. • Primjerice: • Povećanje naknada za nezaposlenost može biti predstavljeno porastom z. Kako porast naknada čini mogućnost nezaposlenosti manje bolnom, isti povećava nadnice postavljene od strane subjekata koji određuju nadnice pri danoj stopi nezaposlenosti. Na taj način krivulju određivanja nadnica pomiče prema gore, s WS na WS'. Ekonomija se kreće duž PS krivulje), od A do A', Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u’n. – Drugim riječima: pri danoj stopi nezaposlenosti, više naknade za nezaposlenost vode rastu realne nadnice. Viša stopa nezaposlenosti potrebna je kako bi se realna nadnica vratila na onu razinu koju su poduzeća voljne platiti.

Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti: Porast naknada za nezaposlenost vode porastu prirodne stope nezaposlenosti

• Blaže provođenje antimonopolskog (antitrustovskog) zakonodavstva – Ono vodi porastu marži poduzeća – porastu µ, do te mjere koja omogućuje poduzećima lakše dogovaranje i koje na taj način povećavaju svoju tržišnu moć. Porast µ implicira pad realnih nadnica koje poduzeća plaćaju i pomiče krivulju cijena prema dolje od PS prema PS' na Gospodarstvo se kr: eće po WS krivulji. Ravnoteža se pomiče iz A u A', i prirodna stopa nezaposlenosti raste s un na u’n. – Drugim riječima: dopuštajući poduzećima da povećaju cijene, blaže provođenje antitrustovskih zakona dovodi do pada realne nadnice. Više stope nezaposlenosti potrebne su kako bi radnici prihvatili niže realne nadnice, što dovodi do porasta prirodne stope nezaposlenosti.

Marže i prirodna stopa nezaposlenosti: Porast marži smanjuje realnu nadnicu i uzrokuje rast prirodne stope nezaposlenosti

Od nezaposlenosti do zaposlenosti • Povezana sa prirodnom stopom nezaposlenosti (natural rate of employment) je prirodna stopa zaposlenosti, odnosno razina zaposlenosti koja prevladava kada je nezaposlenost jednaka svojoj prirodnoj razini. • Pogledajmo povezanost između nezaposlenosti, zaposlenosti i radne snage. • U – nezaposlenost • N – zaposlenost • L radna snaga u ≡ U/L = (L N)/L = 1 N/L • Preoblikovanjem ovog izraza dobiva se zaposlenost izražena pomoću varijabli radne snage i stope nezaposlenosti: N = L(l u)

• Zaposlenost, N, jednaka je radnoj snazi, L, puta 1 manje stopa nezaposlenosti, u. • Ako je prirodna stopa nezaposlenosti un, a radna snaga je jednaka L, tada je prirodna stopa zaposlenosti: Nn = L(1 u)

Od zaposlenosti prema domaćem proizvodu • Uz prirodnu razinu zaposlenosti vezana je i prirodna razina domaćeg proizvoda, razina proizvodnje kada je zaposlenost jednaka prirodnoj razini zaposlenosti. • U uvjetima proizvodne funkcije Y = N, ovaj odnos ima jednostavan oblik. Prirodna razina domaćeg proizvoda Yn dana je s: Yn = Nn = L(1 un) • Prirodna razina domaćeg proizvoda je: F [1 Yn/L, z] = 1/1+µ • Prirodna razina domaćeg proizvoda (Yn) je takva da, pri danoj stopi nezaposlenosti (un = 1 Yn/L) , realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica lijeva strana jednadžbe jednaka je realnoj nadnici pretpostavljenoj u utvrivanju cijena desnoj strani jednadžbe.

• Uz pretpostavku da je očekivana razina cijena jednaka stvarnoj razini cijena: – Realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica opadajuća je funkcija stope nezaposlenosti. – Realna nadnica pretpostavljena u određivanju cijena je konstantna. – Ravnoteža na tržištu rada zahtijeva da realna nadnica utvrđena određivanjem nadnica bude jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj određivanjem cijena. To određuje stopu nezaposlenosti. – Ta ravnotežna stopa nezaposlenosti poznata je kao prirodna stopa nezaposlenosti. – I prirodna razina zaposlenosti i prirodna razina domaćeg proizvoda vezane su uz prirodnu stopu nezaposlenosti.

• Zaključno: • U kratkom roku (vremenski period koji se proteže na najviše nekoliko godina), čimbenici koji određuju kretanja domaćeg prizvoda su: monetarna, fiskalna politika. . . • U srednjem roku, domaći proizvod teži svojoj prirodnoj razini, a čimbenici koji određuju su domaći proizvodi su čimbenici koji su prethodno izneseni.