FINANSIJSKO IZVETAVANJE U BANKAMA Glava X SPECIFINOSTI BANKARSKOG
FINANSIJSKO IZVEŠTAVANJE U BANKAMA (Glava X)
SPECIFIČNOSTI BANKARSKOG RAČUNOVODSTVA Finansijsko izveštavanje banaka u Srbiji uređeno je u skladu sa: MRS Primena se zahteva u skladu sa MSFI Zakonom o računovodstvu Zakon o bankama i druga regulativa NBS Banka je dužna da vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju i da godišnje finansijske izveštaje, koji istinito i objektivno odražavaju njeno poslovanje i finansijsko stanje, priprema sa sadržajem i u obliku koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuju računovodstvo i revizija, ovim zakonom i propisima NBS. Smernice Bazelskog komiteta za nadzor nad bankama
OSNOVNI SET FI BANAKA ČINE: 1. Bilans stanja – Izveštaj o finansijskom položaju na kraju perioda 2. Bilans uspeha – Izveštaj o ukupnom rezultatu perioda (opcija: jedan izveštaj ili dva izveštaja – prvi izveštaj o uspehu koji sadrži komponente kao i dosadašnji BU, a drugi sadrži ukupan rezultat datog perioda, tj. dobitak/gubitak iz prvog izveštaja +/- ostali ukupan rezultat) Izveštaj o promenama na kapitalu Izveštaj o novčanim tokovima Napomene uz finansijske izveštaje 3. 4. 5.
KONTNI OKVIR ZA BANKE Klasa 0: Gotovina, zlato i potraživanja iz operativnog poslovanja(potraživanja po osnovu kamata i naknada, potraživanja za date avanse. . . ) Klasa 1: Plasmani u dinarima (krediti, depoziti, Ho. V, učešća, AVR…. ) Klasa 2: Plasmani u stranoj valuti Klasa 3: Zalihe, nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva i investicione nekretnine, stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja, PDV i odložena poreska sredstva Klasa 4: Obaveze u dinarima (po osnovu: depozita i kredita, izdatih Ho. V, kamata i naknada, zarada, ostale obaveze, rezervisanja i obaveze za poreze, odložene poreske obaveze, subordinirane obaveze, PVR…) Klasa 5: Obaveze u stranoj valuti
KONTNI OKVIR ZA BANKE (NASTAVAK) Klasa 6: Rashodi Klasa 7: Prihodi Klasa 8: Kapital, rezerve iz dobiti i ostale rezerve, revalorizcione rezerve i nerealizovani dobici/gubici, dobitak, gubitak, porez na dobit perioda, gubitak i dobitak od promene odloženih poreskih sredstava i odloženih poreskih obaveza, potraživanja i obaveze iz internih odnosa i otvaranje i zaključak Klasa 9: Vanbilansna evidencija
BILANS STANJA BANKE Izveštaj o sredstvima, obavezama i sopstvenom kapitalu banke Finansijska pozicija banke na tačno određeni dan
STRUKTRUNA BILANSA STANJA: SREDSTVA BANKE: Gotovina i depoziti kod drugih banaka Hartije od vrednosti Krediti Ostala sredstva
GOTOVINA I DEPOZITI KOD DRUGIH BANAKA o Gotovina u blagajni o Depoziti kod centralne banke (obavezna rezerva, viškovi iznad obavezne rezerve) o Depoziti kod drugih (korespodentski depoziti) o Gotovinske pozicije u procesu naplate (čekovi) Primarne rezerve likvidnosti finansijskih institucija
HARTIJE OD VREDNOSTI Likvidni deo Sekundarne rezerve likvidnosti: kratkoročne državne Ho. V, blagajnički i komercijalni zapisi, Ho. V sa tržišta novca Investicione Ho. V: o o generišu prihode od kapitala za banku dužničke Ho. V mogu da nose: - interes koji je oporeziv (korporativne obveznice, …) - interes koji je izuzet od oporezivanja (obveznice lokalnih zajednica) Ho. V pribavljene radi trgovanja Cilj je u kratkom roku ostvariti zaradu po osnovu promene cena Ho. V (dilerska funkcija banke)
VREDNOVANJE HOV MRS 39 – finansijski instrumenti: priznavanje i vrednovanje: vrednovanje Pri nabavci Ho. V banka mora da odredi njihovu namenu i od toga će zavisiti njihovo vrednovanje u bilansu stanja: Ho. V koje se drže do dospeća koncept istorijskog troška amortizovana vrednost koncept obezvređenja cilj je ostvariti prihod od kamate Ho. V namenjene trgovanju aktivno trgovanje koncept fer vrednosti realizovani, ali i nerealizovani dobici i gubici se priznaju u bilansu uspeha Ho. V raspoložive za prodaju rezidualna kategorija koncept fer vrednosti nerealizovani dobici i gubici se priznaju u okviru sopstvenog kapitala koncept obezvređenja
MSFI 9 – Finansijski instrumenti Sva finansijska sredstva se klasifikuju u dve grupe: ü Dužnička finansijska sredstva (vrednuju se po amortizovanoj vrednosti) i ü Vlasnička sredstva (vrednuju se po fer vrednosti) Kriterijumi za klasifikaciju: ü Model poslovanja – ciljevi koje menadžment želi da ostvari (na nivou agregiranja) ü Karakteristike ugovorenog novčanog toka finansijskih sredstava Inicijalno vrednovanje svih finansijskih sredstva – po fer vrednosti! Naknadno vrednovanje –pod uticajem klasifikacije.
KREDITI • • Predstavljaju najveći deo sredstava banke Generišu najveći deo prihoda banke Izlažu banku visokom kreditnom riziku Manje su likvidni u odnosu na Ho. V VRSTE KREDITA • • Krediti privredi Krediti stanovništvu Krediti javnom sektoru Hipotekarni krediti Poljoprivredni krediti Krediti finansijskim institucijama Inostrani krediti Često se uključuje i lizing
POSEBNE POZICIJE U OKVIRU KREDITA Generalno vrlo kratkoročni krediti (overnight loans) Krediti odobreni iz (viškova) depozita koji se drže kod centralne banke (Federal funds sold) Kupovina Ho. V pod aranžmanom ponovne prodaje (banka privremeno postaje vlasnik nad Ho. V zajmotražioca)
VREDNOST KREDITA U BILANSU STANJA krediti nominalni iznos svih izdatih kredita umanjen za iznos izvršenih otplata glavnice duga minus Prilagođavanja: Prilagođavanja ispravka vrednosti kredita po osnovu procenjenih gubitaka u njihovoj naplativosti (kontra-imovinski račun) nezarađeni prihodi po osnovu primljenih iznosa (npr. provizija), koji će se kasnije priznati kao prihod = Neto krediti iznosi za koji se očekuje da će biti naplaćeni Bruto
ISPRAVKE VREDNOSTI KREDITA + Iznos ispravki vrednosti na početku perioda Rashodi indirektnih otpisa kredita (pozicija u bilansu uspeha) Prilagođeni iznos ispravki vrednosti definitivni otpisi kredita povraćaj definitivno otpisanih iznosa = Iznos ispravki vrednosti na kraju perioda + Definitivni otpisi kredita ne menjaju neto vrednost kredita niti utiču na bilans uspeha
OSTALA SREDSTVA Rezidualna kategorija (zgrade, oprema, ostale nekretnine, nematerijalna ulaganja, učešća u kapitalu, potraživanja, AVR, odložena poreska sredstva…) Relativno mali udeo ove pozicije u ukupnim sredstvima banke
OBAVEZE BANKE DEPOZITNI IZVORI FINANSIRANJA NEDEPOZITNI IZVORI FINANSIRANJA
DEPOZITI TRANSAKCIONI DEPOZITI (čekovni depoziti, depoziti po viđenju) NETRANSAKCIONI DEPOZITI: ü Štedni depoziti ü Oročeni depoziti (fiksni rok dospeća) do 100. 000 $ (mali) preko 100. 000$ (veliki, certifikatni depoziti)
NEDEPOZITNI IZVORI FINANSIRANJA Prekonoćni krediti od drugih banaka iz njihovih depozita kod centalne banke (Federal Funds purchased) Ho. V prodate pod aranžmanom ponovne kupovine (REPO poslovi) izvori rasploživi u vrlo kratkom roku (značajni za likvidnost banke) osetljive kamatne stope veće učešće kod većih banaka
NEDEPOZITNI IZVORI FINANSIRANJA (NASTAVAK) Uzeti krediti Izdate dužničke Ho. V Ostale obaveze (obaveze prema dobavljačima, odložene poreske obaveze, PVR, …) Rezervisanja Subordinirane obaveze dugoročne nose prava na sredstva banke posle ostalih poverioca karakteristike sopstvenog kapitala
SOPSTVENI KAPITAL • Akcijski kapital: obične i preferencijalne akcije (po nominalnoj vrednosti) • • Emisiona premija Rezerve iz dobiti Rezerva za opšte bankarske rizike Revalorizacione rezerve Nerealizovani gubici po osnovu Ho. V raspoloživih za prodaju Neraspodeljeni dobitak Nepokriveni gubitak Otkupljene sopstvene akcije
STRUKTURA BILANSA STANJA Nisko učešće sopstvenog kapitala banke u ukupnim izvorima finansiranja ü ü ü visok finansijski leveridž visok rizik od nesolventnosti adekvatnost kapitala Nisko banke ü učešće osnovnih sredstava u ukupnim sredstvima nizak operativni leveridž Visoko učešće finansijskih sredstava (posebno kredita i Ho. V) u ukupnim sredstvima banke ü visok kreditni i tržišni rizik
VANBILANSNE STAVKE Date garancije, dati avali, preuzete neopozive obaveze za nepovučene kredite (neiskorišćene kreditne linije), HOV primljene u zalog, plasmani po poslovima u ime i za račun trećih lica… ü Izlažu banku dodatnim rizicima (kreditni i rizik likvidnosti) ü Tendencija rasta - izvor dodatnih prihoda za banku
BILANS USPEHA BANKE Pokazuje ostvareni rezultat datog obračunskog perioda. Odnosno prihode i rashode.
VRSTE PRIHODA I RASHODA U BILANSU USPEHA BANKE Prihodi od kamata Nekamatni prihodi Rashodi kamata Nekamatni rashodi Rashodi indirektnih otpisa kredita Rashodi po osnovu poreza na dobit
PRIHODI OD KAMATA …PREDSTAVLJAJU UKUPNE KAMATE ZARAĐENE NA RAZLIČITIM OBLICIMA SREDSTAVA
RASHODI KAMATA… PREDSTAVLJAJU UKUPNE KAMATE OBRAČUNATE NA RAZLIČITE POZAJMLJENE IZVORE FINANSIRANJA Obuhvataju kamate na: Depozite ü Nedepozitne izvore finansiranja (prekonoćne kredite, druge uzete kredite, izdate dužničke Ho. V) ü
NETO DOBITAK OD KAMATA (KAMATNA MARŽA) = PRIHODI OD KAMATA RASHODI OD KAMATA KAMATNA MARŽA ü Značajan uticaj na neto dobitak banke (stopa kamatne marže)
NEKAMATNI PRIHODI Obuhvataju: ü ü ü Provizije i naknade po osnovu: obavljanja platnog prometa, izdatih garancija, usluga po depozitnim računima komitenata, depo i sefo poslova, brokerskih usluga itd. Dividende Pozitivne kursne razlike Dobitke na Ho. V Ostale nekamatne prihode Imaju tendenciju rasta u strukturi ukupnih prihoda banke
NEKAMATNI RASHODI Obuhvataju… ü ü ü troškove zarada i naknada zaposlenima troškove amortizacije zgrada i opreme i troškove zakupa rashode provizija i naknada negativne kursne razlike gubitke na prodaji Ho. V ostale nekamatne rashode Obično su veći od nekamatnih prihoda, pa banke imaju neto nekamatni gubitak.
RASHODI INDIREKTNIH OTPISA KREDITA Negotovinski rashodi Predstavljaju (procenjene) gubitke zbog obezvređenja kredita Značajna su pozicija u bilansu uspeha banke Zavise od veličine i kvaliteta kreditnog portfolia Uticaj regulatornog tela
POZICIJE U BILANSU USPEHA BANAKA U SRBIJI Prihodi od kamata Rashodi kamata Dobitak (gubitak) po osnovu kamata Prihodi od naknada i provizija Rashodi od naknada i provizija Dobitak (gubitak) po osnovu naknada i provizija Neto dobitak (neto gubitak) po osnovu prodaje Ho. V po FV kroz BU Neto dobitak (neto gubitak) po osnovu prodaje Ho. V raspoloživih za prodaju Neto dobitak (neto gubitak) po osnovu prodaje Ho. V koje se drže do dospeća Neto dobitak (neto gubitak) po osnovu prodaje udela (učešća) Neto dobitak (neto gubitak) po osnovu prodaje ostalih plasmana Neto prihodi (rashodi) od kursnih razlika Prihodi od dividendi i učešća Ostali poslovni prihodi Neto prihodi (neto rashodi) indirektnih otpisa plasmana i rezervisanja Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi Troškovi amortizacije Operativni i ostali poslovni rashodi Prihodi od promene vrednosti imovine i obaveza Rashodi od promene vrednosti imovine i obaveza Dobitak (gubitak) iz redovnog poslovanja Neto dobici (neto gubici) poslovanja koje se obustavlja Rezultat perioda- Dobitak (gubitak) pre oporezivanja Porez na dobit Dobitak od kreiranih odloženih poreskih sredstava i smanjenja odloženih poreskih obaveza Gubitak od kreiranih odloženih poreskih obaveza i smanjenja odloženih poreskih sredstava Dobitak (gubitak) Zarada po akciji Osnovna zarada po akciji Umanjena zarada po akciji
- Slides: 32