Vizantija Osnove carstva Neposredni naslednik Rimskog carstva Osnove

  • Slides: 15
Download presentation
Vizantija

Vizantija

Osnove carstva • • • Neposredni naslednik Rimskog carstva Osnove carstva su: Rimsko državno

Osnove carstva • • • Neposredni naslednik Rimskog carstva Osnove carstva su: Rimsko državno uredjenje Helenistička kultura Hrišćanstvo Postoji neposredna bliskost crkve i države, zato su verske krize istovremeno i političke krize

Vladavina cara Justinijana (527 -565) • Pokušao je da obnovi nekadašnje Rimsko carstvo •

Vladavina cara Justinijana (527 -565) • Pokušao je da obnovi nekadašnje Rimsko carstvo • Uništio je Ostrogotsku kraljevinu u Italiji, državu Vandala u severnoj Africi i osvojio jug Španije od Vizigota • Zbog ovih osvajanja smatralo se da je Sredozemlje ponovo postalo “rimsko jezero”

Justinijan (483 -565)

Justinijan (483 -565)

 • Izvan carstva ostale su Galija i najveći deo Španije • Balkansko poluostrvo,

• Izvan carstva ostale su Galija i najveći deo Španije • Balkansko poluostrvo, u vreme Justinijana, preplavili su Sloveni i Avari • Vizantija ekonomski nije mogla da podnese ova osvajanja

Justinijanova osvajanja

Justinijanova osvajanja

Sveta Sofija (532 -537)

Sveta Sofija (532 -537)

 • Justinijanova vladavina je vreme velike gradnje (čuvena crkva Sv. Sofije u Carigradu

• Justinijanova vladavina je vreme velike gradnje (čuvena crkva Sv. Sofije u Carigradu i crkva San Vitale u Raveni) • Naložio je da se prikupe svi pravni propisi iz perioda klasičnog rimskog prava, svi pravni spisi prethodnih imperatora, kojima je dodao svoje nove propise • Tako je nastao “Zbornik gradjanskog prava (Corpus Iuris Civilis) • Nametao je hrišćanstvo prema pravilima vaseljenskih sabora, zatvorio je sve paganske škole u Atini (Platonovu Akademiju)

Vladavina cara Iraklija (610 -641) • Nakon Justinijanove smrti Vizantija gubi skoro sve osvojene

Vladavina cara Iraklija (610 -641) • Nakon Justinijanove smrti Vizantija gubi skoro sve osvojene teritorije • Početkom 7. veka Vizantiju ugrožavaju Sloveni i Avari sa zapada i Persijanci sa istoka Reforme cara Iraklija • Stvara vojno-administrativne oblasti-teme, na čelu sa strategom, koji ima i vojnu i civilnu vlast • Država u temama naseljava seljake, koji dobijaju zemlju uz vršenje vojne službe-stratioti. • 626. god. zajednička opsada Carigrada Slovena i Avara sa jedne i Persijanaca sa druge strane; opsada je završena neuspehom); ovaj poraz je označio kraj moći Avara • Iraklije je zatim porazio Persijance i učvrstio istočnu granicu carstva

 • Od vremena cara Iraklija grčki jezik postaje zvanični jezik, postepeno nestaju latinski

• Od vremena cara Iraklija grčki jezik postaje zvanični jezik, postepeno nestaju latinski nazivi • Tako se menja i službeni naziv cara; u vreme Justinijana korišćeni su latinski nazivi (imperator, Cezar, Avgust) • Iraklije postaje “vasilevs” Romeja • Od Iraklijevog doba Istočno rimsko carstvo postaje Vizantijsko carstvo

Razdoblje verskih sukoba (8 -9. vek) • U drugoj polovini 7. i početkom 8.

Razdoblje verskih sukoba (8 -9. vek) • U drugoj polovini 7. i početkom 8. veka Vizantiji prete Arabljani • Pod njihovim kulturnim uticajem počela je borba protiv kulta ikona (ikonoborstvo), koja je potresla Vizantiju i otvorila pitanje odnosa države i crkve • Car Lav III je 730. god. izdao edikt o zabrani poštovanja ikona • Neposredne posledice ikonoborstva bile su • Sukob Rima i Carigrada (papa je iz crkve isključio sve protivnike ikona) • Slabljenje vizantijskog uticaja u Italiji (kao zaštitnik papstva pojavljuje se Franačka, zapadna crkva se verski i politički odvaja od vizantijskog istoka) • Sukob je okončan osudom ikonoborstva i pobedom pristalica ikona na crkvenom saboru u Carigradu 843. god.

Novo jačanje Vizantije • Usledilo je u drugoj polovini 9. veka • Vezano je

Novo jačanje Vizantije • Usledilo je u drugoj polovini 9. veka • Vezano je za dolazak na vlast makedonske dinastije, čiji je osnivač bio Vasilije I. • Obnovio je vizantijsku vlast u južnoj Italiji • U oblasti kulture osniva se Visoka škola u Carigradu, centar nauke i obrazovanja • Najučeniji čovek toga doba bio je patrijarh Fotije • U duhovnom pogledu to je vreme širenja istočnog hrišćanstva u slovenskom svetu, misije solunske braće Konstantina (Ćirila) i Metodija i pokrštavanja Bugara

Feudalizacija Vizantije • U vreme makedonske dinastije zemljoposednicima je omogućeno da prisvajanje seljačkih poseda

Feudalizacija Vizantije • U vreme makedonske dinastije zemljoposednicima je omogućeno da prisvajanje seljačkih poseda i pretvaranje slobodnih seljaka u parike (kmetove) • U 11. veku država počinje da dodeljuje pronije (posede slične zapadnoevropskim feudima), čime je završen proces potčinjavanja slobodnih seljaka feudalnoj aristokratiji • Posledica takve politike bila je vojno slabljenje Vizantije

Novi osvajači • U drugoj polovini 11. veka na istočnim granicama pojavljuju se Turci

Novi osvajači • U drugoj polovini 11. veka na istočnim granicama pojavljuju se Turci Seldžuci • 1071. god. Turci Seldžuci su vizantijskoj vojsci naneli težak poraz u bici kod Mancikerta; osvajaju Siriju, Palestinu i veći deo Male Azije • Iste godine Normani su zauzeli poslednje vizantijsko uporište u Italiji

Poslednji period uspona • Vezan je dolazak na vlast dinastije Komnina (kraj 11. veka)

Poslednji period uspona • Vezan je dolazak na vlast dinastije Komnina (kraj 11. veka) • To je epoha vladavine vojnog plemstva • Okončan je proces feudalizacije, osnovu poretka činila je pronija • U vreme vladavine Komnina ekonomska i politička dominacija na Sredozemlju prelazi u ruke italijanskih gradskih republika (Venecija) • Venecija postaje jako bitan faktor u ekonomskom životu Vizantije • Doba vladavine vojnog plemstva okončano je padom Carigrada u ruke krstaša 1204. god.