Rim u doba carstva Principat 30 p n
Rim u doba carstva
Principat (30. p. n. e. -284. ) • Principat je prikrivena ili umerena monarhija; postoji privid republikanskih institucija • Začetnik principata je Oktavijan • On je bio princeps, što u prevodu znači “prvi senator”, odatle naziv principat • Senat mu je 27. god. p. n. e. dodelio titulu Augustus (Avgust), što znači “uzvišeni” • Pored ovih titula, on je bio i vrhovni sveštenik, ali i pater patriae (otac otadžbine), titulu koju je pre njega imao samo Ciceron
Formalne osnove vlasti • Doživotna konzulska ovlašćenja (davala su mu komandu nad vojskom i provincijama) • Doživotna tribunska ovlašćenja (davala su mu najvišu gradjansku vlast)
Oktavijan Avgust (63. p. n. e. -14. )
Avgustova unutrašnja politika • Reforma Senata (iz njega su isključeni svi oni koji nisu bili dostojni titule senatora) • U vršenju vlasti se oslanjao na dobro plaćene činovnike iz aristokratskih slojeva- birokratiju • Popularnost je stekao držeći se čuvene izreke: “hleba i igara” (najsiromašnijim Rimljanima je delio besplatno žito i priredjivao je gladijatorske borbe • Osnovao je pretorijansku gardu, kao vrstu lične garde, u njoj su služili samo podanici iz Italije
Avgustova spoljna politika • Dovršio je osvajanje Španije • Vlast na Balkanskom poluostrvu je proširio do Dunava • Težak poraz u ratu sa Germanima; pokušao je da proširi vlast Rima istočno od Rajne, ali je rimska vojska pretrpela težak poraz od Germana u Teutoburškoj šumi 9. god. Granica carstva učvršćena je na Rajni • Početkom naše ere rimska vlast se proteže linijom Rajna -Dunav-Eufrat • Provincije je podelio na carske i senatske, prve su bile pogranične provincije i njihove namesnike je imenovao lično Avgust, dok su druge bile stare provincije, čije upravnike je odredjivao Senat.
Teutoburška šuma
Naslednici-dinastija Julijevaca. Klaudijevaca • Oktavijan Avgust bio je osnivač dinastije Julijevaca-Klaudijevaca • Tiberije (14 -37) učvrstio je poredak koji je uspostavio Oktavijan; u vreme njegove vladavine je na krst razapet Isus Hrist • Kaligula (37 -41) istočnjačke monarhije je smatrao idealnim državama, prezirao je Senat (u Senat je uveo svog konja i proglasio senatorom)
• Klaudije (41 -54) osvojio je Britaniju 43. god. • Neron (54 -68) u napadu ludila ubio je majku, ženu i svog učitelja filozofa Seneku • Navodno je zapalio Rim da bi dobio inspiraciju za pisanje novog epa, sličnog Ilijadi
Dinastija Flavijevaca • Smrću Nerona kraj dinastije Julijevaca. Klaudijevaca • Tokom 68. god. gradjanski rat • Pobednik je 69. god. car Vespazijanosnivač dinastije Flavijevaca • Ugušio je veliki ustanak Jevreja (66 -71); podigao je čuveni rimski Koloseum
Poslednji period uspona • Poslednji period uspona carstva, kraj 1. i prva polovina 2. veka, za vreme vladavine careva Trajana i Hadrijana, iz dinastije Antonina • Trajan (98 -117) je poslednji rimski car, koji je proširio granice Rima; osvojio je Dakiju (Rumunija) i Mesopotamiju • Hadrijan (117 -138) posvetio se odbrani granica carstva; u Britaniji je sagradio čuveni Hadrijanov zid • Hadrijanovi naslednici su nastavili odbranu granica, zapadne provincije ugrožavali su Germani, protiv njih se krajem 2. veka borio car Marko Aurelije • Karakalin edikt iz 212. god. : Svi slobodni stanovnici rimskog carstva dobili su rimsko gradjansko pravo.
Dominat (284 -476) • 284. god. za cara je postavljen Dioklecijan. On je ukinuo principat i carstvo pretvorio u apsolutnu i neograničenu monarhijudominat, uzor su mu bile istočnjačke despotije • On je bio dominus-gospodar
Tetrarhija • Tetrarhija ili četvorovlašće: Dioklecijan je vladao u istočnom delu carstva, u Nikomediji; a sebi je odredio savladara u zapadnom delu carstva (car Maksimijan u Mediolanumu) sa titulama avgusta • Oba “avgusta” su zatim imenovali svoje savladare “cezare” Dioklecijan Galerija (Sirmijum) a Maksimijan Konstancija Hlora (Trijer) • Jedan čovek nije mogao kontrolisati ogromno carstvo, to je bio razlog za uvodjenje tetrarhije; zato su cezari izabrali prestonice u blizini granica carstva • Posledice: Rim je izgubio svoj značaj, nijedan vladar ga nije izabrao za prestonicu, status Italije je izjednačen sa ostalim provincijama
Dioklecijanova vladavina • Pokušao je da obnovi staru rimsku religiju, zato je proganjao sve religije i kultove koji su došli sa Istoka • Posebno je proganjao hrišćanstvo, sproveo je poslednji veliki progon hrišćana • Finansijska kriza dovela je do nekontrolisanog povećanja cena, zbog toga je Dioklecijan 301. god. uveo Edikt o cenama, kojim je odredio maksimalne cene osnovnih životnih namirnica • 305. god. je napustio vlast i povukao se u svoju palatu u Splitu.
Dioklecijanova palata
Konstantin • Nakon Dioklecijanovog povlačenja sa vlasti usledio je gradjanski rat, izmedju Konstantina i Licinija 324. god, iz kojeg je kao pobednik izašao Konstantin • Ukinuo je tetrarhiju i postao jedini vladar • U periodu dominata težište carstva se premešta na istok • Uzroci: istočne provincije su bile ekonomski razvijenije i gušće naseljene; istočne provincije su bile izložene napadima varvara, koji su prelazili na Balkan preko Dunava; Persija obnavlja u 3. veku svoju moć pod novom dinastijom Sasanida • Dioklecijan je povećao je broj provincija i grupisao ih je u veće upravne jedinice, dijeceze • Konstantin je nastavio njegovu reformu i osnovao četiri velike administrativne oblasti, koje su se zvale prefekture (Galija, Italija, Ilirik, Istok
Osnivanje Konstantinopolisa • Navedene okolnosti su Konstantina navele da na istoku osnuje novu prestonicu • Konstantinopolis je osnovan na evropskoj obali Bosfora, moreuza koji spaja Mramorno i Crno more, na mestu nekadašnje grčke kolonije Vizanta. • Grad je svečano otvoren 330. god. Zvali su ga “Novi Rim”. • Grad se našao na raskrsnici trgovačkih puteva izmedju Evrope i Azije i Sredozemlja i Crnog mora
Kolonat • Koloni su bili slobodni ljudi, koji su uzimali zemlju u zakup zemlju bogatih zemljoposednika, bili su obavezni da deo proizvoda predaju vlasniku zemlje, dok su ostatak mogli da zadrže • Zahvaljujući tome, bili su više motivisani za proizvodnju • Koloni su vremenom gubili slobodu i postajali vezani za zemlju, car Konstantin je 332. god. izdao edikt, kojim je kolonima bilo zabranjeno da prelaze sa imanja na imanje bez saglasnosti • Zbog vezivanja ljudi za zemlju, kolonat predstavlja začetak budućih feudalnih odnosa
- Slides: 18