Propast rimskog carstva Nastanak srednjevekovne Evrope Do ruenja
- Slides: 15
Propast rimskog carstva
Nastanak srednjevekovne Evrope • Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina • Dolazi do stapanja varvarske kulture sa ostacima rimske kulture; to stapanje išlo je preko primanja hrišćanstva i usvajanja latinskog jezika • U tom procesu nastaju temelji srednjevekovne Evrope • Na istoku je antička civilizacija trajala sve do sredine 6. veka (vladavina cara Justinijana)
• U antičkom dobu središte civilizacije bilo je u oblasti Mediterana, sa razvijenim gradovima kao ekonomskim i kulturnim centrima • Prodor Germana doveo je do rušenja gradova, što dovodi do pomeranja težišta političke moći sa Mediterana u unutrašnjost Evrope
Rimsko carstvo posle Konstantina • Razdoblje nakon smrti cara Konstantina, 337. god. , obeležili su brojni gradjanski ratovi i napadi spoljnih neprijatelja na granice carstva • Varvari su ugrožavali granice, pre svega one na Rajni i Dunavu, a na istoku je pretnju predstavljala Persija; • Galiju su pljačkali Alamani i Franci • Podunavske provincije Panoniju i Gornju Meziju ugrožavali su Kvadi, Markomani i Sarmati • Persijsko carstvo obnovljeno je u prvoj polovini 3. veka, pod dinastijom Sasanida. • Car Julijan je 363. god. započeo pohod protiv Persije, ali je pohod završen porazom Rimljana i pogibijom cara Julijana • Njegov naslednik Jovijan sklopio je mir sa Sasanidima
Početak Velike seobe naroda • Početak Velike seobe naroda 375. god. kada su Huni prošli kroz “vrata naroda” (izmedju Urala i Kaspijskog jezera) • Posledica seobe Huna bila je seoba germanskih plemena prema granicama Rimskog carstva (prema dunavskom limesu) • Germani pripadaju indoevropskoj grupi naroda; prapostojbina im je bila prostor severne Nemačke, Danske i južne Švedske • Rimljani su dozvoljavali pojedinim plemenima da se nasele na granicama carstva, pod uslovom da brane granice carstva
Prapostojbina Germana
Velika seoba naroda
Goti • • • Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti su pripadali istočnoj grupi germanskih naroda Goti su se delili na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote) Sredinom 4. veka Goti su primili arijansko hrišćanstvo, u to vreme hrišćanski misionari su proširili hrišćanstvo i medju ostalim istočnogermanskim plemenima: Gepidi, Vandali, Burgundi, Ostrogoti su živeli severno od Crnog mora, a Vizigoti na prostoru nekadašnje rimske provincije Dakije Vizigoti su uz dozvolu prešli Dunav i naselili se na prostoru južno od Dunava, pod uslovom da služe u rimskoj vojsci Došlo je do sukoba Vizigota i rimskih činovnika, pa su Vizigoti počeli da pljačkaju oblasti u kojima su bili naseljeni Bitka kod Hadrijanopolja (Jedrene) 378. god. -težak poraz Rimljana Posle ove bitke pustošili su prostor Balkanskog poluostrva i Panonije 410. god. predvodjeni Alarihom Vizigoti su opljačkali Rim; svoju kraljevinu su osnovali u Španiji 711. god. vizigotsku kraljevinu u Španiji osvojili su Arabljani
Podela rimskog carstva • 395. god. rimski car Teodosije konačno je podelio carstvo svojim sinovima • Stariji sin Arkadije dobio je na upravu istočni deo carstva a mladji sin Honorije zapadni deo carstva, što svedoči da je i Teodosije prednost davao istočnim provincijama • Granica je išla Balkanskim poluostrvom, od Singidunuma do Boke Kotorske
Rimsko carstvo 395. god.
Huni • Hunska plemena ujedinio je Atila (434 -453), poznat pod nadimkom “ Bič božiji” • Stvorio je državu od Alpa do Kaspijskog jezera • Najpre je pljačkao Balkansko poluostrvo, sredinom 5. veka stradali su Sirmijum, Singidunum, Naisus i drugi gradovi • Zatim se okrenuo protiv Zapadnog rimskog carstva (car je odbio da Hunima dodeli južnu Galiju, u kojoj su tada boravili Vizigoti) • Njegovo napredovanje na zapad zaustavio je rimski vojskovodja Aecije 451. god. u bici na Katalaunskim poljima (oblast Galije)
Hunsko napredovanje u Evropi
Germanska plemena na zapadu • Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod pritiskom Vizigota prelaze u severnu Afriku gde konačno osnivaju državu. Država im je opstala do 534. god. kada je osvojio vizantijski car Justinijan • 455. god. opljačkali su Rim (termin vandalizam) • Burgundi: osnovali su kraljevinu u jugoistočnoj Galiji, trajala je do 534. god. kada su je osvojili Franci
Hajnrih Lojtman (19. vek) “Pljačkanje Rima od strane Vandala
Pad Zapadnog rimskog carstva • U 5. veku ono je bilo svedeno samo na teritoriju Italije, ostatak carstva su zauzele varvarske države (Vizigoti, Vandali, Burgundi) • 476. god. voda germanskih najamnika Odoakar svrgnuo je sa vlasti poslednjeg rimskog cara Romula Augustula • Krajem 5. veka Ostrogoti, predvodjeni Teodorihom osnivaju svoju državu na severu Italije. Tu državu je osvojio vizantijski car Justinijan 555. god. • U ovom periodu dolazi do stapanja rimske senatske aristokratije sa germanskom aristokratijom i formiranja nove vladajuće klase (preteča budućih feudalaca)