Propast rimskog carstva Nastanak srednjevekovne Evrope Do ruenja

  • Slides: 15
Download presentation
Propast rimskog carstva

Propast rimskog carstva

Nastanak srednjevekovne Evrope • Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara

Nastanak srednjevekovne Evrope • Do rušenja antičkog sveta došlo je prodorom Huna i Avara u Evropu i stvaranjem varvarskih germanskih kraljevina • Dolazi do stapanja varvarske kulture sa ostacima rimske kulture; to stapanje išlo je preko primanja hrišćanstva i usvajanja latinskog jezika • U tom procesu nastaju temelji srednjevekovne Evrope • Na istoku je antička civilizacija trajala sve do sredine 6. veka (vladavina cara Justinijana)

 • U antičkom dobu središte civilizacije bilo je u oblasti Mediterana, sa razvijenim

• U antičkom dobu središte civilizacije bilo je u oblasti Mediterana, sa razvijenim gradovima kao ekonomskim i kulturnim centrima • Prodor Germana doveo je do rušenja gradova, što dovodi do pomeranja težišta političke moći sa Mediterana u unutrašnjost Evrope

Rimsko carstvo posle Konstantina • Razdoblje nakon smrti cara Konstantina, 337. god. , obeležili

Rimsko carstvo posle Konstantina • Razdoblje nakon smrti cara Konstantina, 337. god. , obeležili su brojni gradjanski ratovi i napadi spoljnih neprijatelja na granice carstva • Varvari su ugrožavali granice, pre svega one na Rajni i Dunavu, a na istoku je pretnju predstavljala Persija; • Galiju su pljačkali Alamani i Franci • Podunavske provincije Panoniju i Gornju Meziju ugrožavali su Kvadi, Markomani i Sarmati • Persijsko carstvo obnovljeno je u prvoj polovini 3. veka, pod dinastijom Sasanida. • Car Julijan je 363. god. započeo pohod protiv Persije, ali je pohod završen porazom Rimljana i pogibijom cara Julijana • Njegov naslednik Jovijan sklopio je mir sa Sasanidima

Početak Velike seobe naroda • Početak Velike seobe naroda 375. god. kada su Huni

Početak Velike seobe naroda • Početak Velike seobe naroda 375. god. kada su Huni prošli kroz “vrata naroda” (izmedju Urala i Kaspijskog jezera) • Posledica seobe Huna bila je seoba germanskih plemena prema granicama Rimskog carstva (prema dunavskom limesu) • Germani pripadaju indoevropskoj grupi naroda; prapostojbina im je bila prostor severne Nemačke, Danske i južne Švedske • Rimljani su dozvoljavali pojedinim plemenima da se nasele na granicama carstva, pod uslovom da brane granice carstva

Prapostojbina Germana

Prapostojbina Germana

Velika seoba naroda

Velika seoba naroda

Goti • • • Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti

Goti • • • Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti su pripadali istočnoj grupi germanskih naroda Goti su se delili na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote) Sredinom 4. veka Goti su primili arijansko hrišćanstvo, u to vreme hrišćanski misionari su proširili hrišćanstvo i medju ostalim istočnogermanskim plemenima: Gepidi, Vandali, Burgundi, Ostrogoti su živeli severno od Crnog mora, a Vizigoti na prostoru nekadašnje rimske provincije Dakije Vizigoti su uz dozvolu prešli Dunav i naselili se na prostoru južno od Dunava, pod uslovom da služe u rimskoj vojsci Došlo je do sukoba Vizigota i rimskih činovnika, pa su Vizigoti počeli da pljačkaju oblasti u kojima su bili naseljeni Bitka kod Hadrijanopolja (Jedrene) 378. god. -težak poraz Rimljana Posle ove bitke pustošili su prostor Balkanskog poluostrva i Panonije 410. god. predvodjeni Alarihom Vizigoti su opljačkali Rim; svoju kraljevinu su osnovali u Španiji 711. god. vizigotsku kraljevinu u Španiji osvojili su Arabljani

Podela rimskog carstva • 395. god. rimski car Teodosije konačno je podelio carstvo svojim

Podela rimskog carstva • 395. god. rimski car Teodosije konačno je podelio carstvo svojim sinovima • Stariji sin Arkadije dobio je na upravu istočni deo carstva a mladji sin Honorije zapadni deo carstva, što svedoči da je i Teodosije prednost davao istočnim provincijama • Granica je išla Balkanskim poluostrvom, od Singidunuma do Boke Kotorske

Rimsko carstvo 395. god.

Rimsko carstvo 395. god.

Huni • Hunska plemena ujedinio je Atila (434 -453), poznat pod nadimkom “ Bič

Huni • Hunska plemena ujedinio je Atila (434 -453), poznat pod nadimkom “ Bič božiji” • Stvorio je državu od Alpa do Kaspijskog jezera • Najpre je pljačkao Balkansko poluostrvo, sredinom 5. veka stradali su Sirmijum, Singidunum, Naisus i drugi gradovi • Zatim se okrenuo protiv Zapadnog rimskog carstva (car je odbio da Hunima dodeli južnu Galiju, u kojoj su tada boravili Vizigoti) • Njegovo napredovanje na zapad zaustavio je rimski vojskovodja Aecije 451. god. u bici na Katalaunskim poljima (oblast Galije)

Hunsko napredovanje u Evropi

Hunsko napredovanje u Evropi

Germanska plemena na zapadu • Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod

Germanska plemena na zapadu • Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod pritiskom Vizigota prelaze u severnu Afriku gde konačno osnivaju državu. Država im je opstala do 534. god. kada je osvojio vizantijski car Justinijan • 455. god. opljačkali su Rim (termin vandalizam) • Burgundi: osnovali su kraljevinu u jugoistočnoj Galiji, trajala je do 534. god. kada su je osvojili Franci

Hajnrih Lojtman (19. vek) “Pljačkanje Rima od strane Vandala

Hajnrih Lojtman (19. vek) “Pljačkanje Rima od strane Vandala

Pad Zapadnog rimskog carstva • U 5. veku ono je bilo svedeno samo na

Pad Zapadnog rimskog carstva • U 5. veku ono je bilo svedeno samo na teritoriju Italije, ostatak carstva su zauzele varvarske države (Vizigoti, Vandali, Burgundi) • 476. god. voda germanskih najamnika Odoakar svrgnuo je sa vlasti poslednjeg rimskog cara Romula Augustula • Krajem 5. veka Ostrogoti, predvodjeni Teodorihom osnivaju svoju državu na severu Italije. Tu državu je osvojio vizantijski car Justinijan 555. god. • U ovom periodu dolazi do stapanja rimske senatske aristokratije sa germanskom aristokratijom i formiranja nove vladajuće klase (preteča budućih feudalaca)