Tehnike pisanja forenzike ekspertize Prof dr sc Gordana

Tehnike pisanja forenzičke ekspertize Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander Psiholog, psihoterapeut, Stalni sudski vještak

Ekspertiza je dokazno sredstvo u sudskom postupku ► Mora biti pisana jezikom razumljivim za one za koje je predviđena/pravnici, suci/ ► Stručne termine koje vještak koristi neophodno je objasniti opisno ► Ne smije biti predugačka niti prekratka ► Treba izbjegavati nepotrebne opširnosti

Ekspertiza se sastoji od: ► Uvodnog ► Nalaza ► Mišljenja dijela

Uvodni dio treba sadržavati: ► Naslov suda kojemu se ekspertiza upućuje ► Broj predmeta suda na osnovu kojeg je određeno vještačenje ► Opći podaci/generalije/ osobe koja se vještači ► Datum ili razdoblje u kojem je vještačenje provedeno ► Osnove na kojima se zasniva ekspertiza /uvid u spis, pribavljena dokumentacija, vlastito ispitivanje

Nalaz se sastoji od: ► Izvoda iz sudskog spisa ► Pribavljene ili priložene dokumentacije koja je relevantna za ekspertizu ► Vlastitog ispitivanja /forenzičke-psihologijske obrade/ ► Nalaza drugih stručnjaka koje je vještak tijekom vještačenja koristio

Izvod iz spisa: ► Treba stanovitim redom iznesti sve što je bitno, citirajući pri tom pobliže dokument i stranicu spisa ► Nije dobro prepisivanje ili nepotrebno prepričavanje pojedinih dijelova spisa ► Uvijek je potrebno iznijeti medicinsku i drugu dokumentaciju kronološkim redoslijedom ► Navesti bitno u iskazima svjedoka / osvjetljavanje životnog tijeka vještačenog, njegovo ponašanje u vrijeme radnje koja je u pitanju/

Vlastito ispitivanje: ► Prikupljanje anamnestičkih podataka od vještačene osobe ► Isticanje bitnog u ponašanju vještačene osobe tijekom samog vještačenja ► Psihologijska obrada /navesti sve metode koje su korištene/ ► Psihološki status /profil/

Mišljenje vještaka: ► Glavni dio ekspertize ► Sastoji se od: a/ Kliničkog dijela b/ Forenzičkog dijela c/ Zaključka

Klinički dio mišljenja /ekspertize/: Vještak mora dati vlastitu interpretaciju svih značajnih podataka navedenih u nalazu te iz toga izvesti svoju procjenu psihičkog-psihološkog-razvojnog stanja vještačene osobe ► Procjena treba obuhvatiti raniji životni tijek, psihičko stanje u trenutku događaja koji je predmetom vještačenja te procjenu psihičkog stanja u vrijeme provođenja vještačenja ► Mišljenje mora biti pisano precizno i argumentirano, te biti jasno izloženo ► Treba raspraviti eventualne kontradiktorne iskaze ili podatke u nalazu te istaći svoje mišljenje u tom pogledu ►

Forenzički dio mišljenja /ekspertize/: ► Ocjenjuje se utvrđeno psihičko-psihološkorazvojno stanje u odnosu na pravni zahtjev koji se postavlja ► Ukoliko su u naredbi za vještačenje formulirana posebna pitanja potrebno je na njih odgovoriti, koliko je to moguće ► Ukoliko to nije moguće potrebno je iscrpno obrazložiti zbog čega nije

Zaključak vještačenja: ►U zaključku se na precizan način ističe najbitnije, tj. procjena vještačene osobe, zatim forenzička procjena, te na kraju prema potrebi preporuke vještaka /obzirom na daljnji tretman/ ► U zaključku je potrebno izbjegavati stručnu terminologiju i prilagoditi je laičkoj odnosno pravničkoj.

Dopunsko ili ponovno vještačenje ► Ukoliko je ekspertiza nejasna ili u proturječnosti sama sa sobom, može se radi otklanjanja nedostataka saslušati vještaka ili zatražiti dopunu nalaza /prigovor stranaka za dodatnim objašnjenjem/

Kontrolno vještačenje ili nadvještačenje/superekspertiza/ ► Određuje se uvijek putem drugih vještaka i to u slučaju ukoliko se nedostaci ekspertize ne mogu ukloniti dopunskim/ponovnim/ vještačenjem ► Obično se povjerava naučnim ili specijaliziranim ustanovama

Vježba ► Pregled pisanih ekspertiza te donošenje zaključaka u malim grupama