Procjena autentinosti iskaza Prof dr sc Gordana Buljan

Procjena autentičnosti iskaza Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander Psiholog, psihoterapeut, Stalni sudski vještak

Ocjena autentičnosti iskaza važna je tijekom: Kriminalističke obrade u Sudskog procesa u U slučajevima kada nedostaju medicinski ili fizički dokazi Najčešće se takvi slučajevi odnose na seksualno zlostavljanje djece (Lamb i sur. , 1999. ), a ponekad i odrasle oštećene osobe, npr. u slučaju silovanja

Izjava može biti: Lažna (osoba zna da govori neistinu) u Istinita (svjedok ne laže) u - istovremeno može biti ili točna, ili netočna, ili mješavina točnih i netočnih elemenata

S jurističkog stajališta važno je kako razlikovati takve izjave! U sudskom postupku važno je saznati je li iskaz koji je dao svjedok, osumnjičeni ili žrtva kaznenog djela – istinit ili lažan Iskaz je ponekad jedini dokaz za presudu!

Tehnike u SVA (Statement Validity Assessment) – Metoda za procjenu valjanosti iskaza u CBCA (Criteria-Based Content Analysis) – Kriteriji za analizu sadržaja iskaza u RM (Reality Monitoring Model) – Metoda temeljena na motrenju realiteta

SVA metoda Najpopularnija u Prije 40 godina njemački psiholog Undeutsch dao teoretsku podlogu (izjave temeljene na iskustvu tj. stvarnom događaju razlikuju se u strukturi, sadržaju i kvaliteti od izmišljenih izjava) u Nastala zbog potrebe analize dječjih izjava (upotrebljava se u forenzične svrhe) u

Komponente SVA metode Pregled relevantnih informacija o slučaju u Intervju u Procjena verbalnog sadržaja iskaza putem kriterija za analizu sadržaja iskaza (CBCA metoda) u Primjena ček liste valjanosti (Validity Checklist) kojom se prikupljaju i procjenjuju sve raspoložive informacije u Integracija svih prikupljenih informacija u

CBCA kriteriji u OPĆE 1. 2. 3. KARAKTERISTIKE logička struktura nestrukturirana produkcija količina detalja

…CBCA u SPECIFIČNI SADRŽAJ 4. povezanost s kontekstom 5. opis interakcije 6. reprodukcija razgovora 7. neočekivane komplikacije tijekom kritičnog događaja

…CBCA POSEBNOSTI SADRŽAJA 8. neuobičajeni detalji 9. nepotrebni detalji 10. točno reproducirani, ali krivo shvaćeni detalji 11. povezanost s vanjskim asocijama 12. iznošenje subjektivnog mentalnog stanja 13. objašnjavanje počiniteljevog mentalnog stanja u

…CBCA u MOTIVACIJSKI ASPEKT SADRŽAJA 14. spontani ispravci 15. priznanje nedostatka pamćenja 16. izražavanje sumnje u vlastito svjedočenje 17. samooptuživanje 18. pronalaženje isprike za počinitelja

…CBCA u SPECIFIČNI ELEMENTI KAZNENOG DJELA 19. detalji karakteristični za kazneno djelo

ČEK LISTA ZA OCJENU VALJANOSTI u Psihološke osobine u Karakteristike intervjua u Motivacija za iskaz u Aspekti povezani s istragom

Psihološke osobine u Kognitivne sposobnosti u Komunikacijske verbalne sposobnosti u Podložnost sugestiji u Prikladnost rječnika u Prikladnost emocija

Karakteristike intervjua u Tipovi pitanja u Prikladnost intervjua u Sigurnost u doneseni zaključak

Motivacija za iskaz u Grupni pritisak u Zaštita u Strah od kazne u Očekivanje nagrade

Aspekti povezani s istragom Dosljednost informacija u odnosu na prethodne iskaze u Rezultat istrage u Medicinski izvještaji u Realističnost samog događaja (sukladnost s prirodnim zakonima) u Odnos s ostalim dokazima (u skladu ili suprotnosti) u Ima li elemenata tipičnih za tu vrst kaznenog djela u

Istraživanja Rezultati većine njih podržavaju Undeutschovu postavku prema kojoj se istinite izjave djece razlikuju od izmišljenih po sadržaju i strukturi u Steller i sur. (1994) ispitivali djecu od 6 do 9 godina – svako dijete je ispričalo jednu istinitu i jednu izmišljenu priču o stresnom događaju – primjenom CBCA se moglo razlikovati koja je priča istinita (utvrđeno da se 9 kriterija pojavljuje učestalije u istinitim pričama) u

Nedostaci: u Nije proizašla iz teorijske utemeljenosti, već Undeutschove hipoteze; nema kriterija koji bi bili pokazatelji laži; nije standardizirani instrument; na rezultat analize utječe i razvojni stupanj te socijalne vještine djeteta, je li događaj poznat djetetu, ima li dijete/osoba veću sposobnost zamišljanja, ponašanje ispitivača

RM u u Temelji se na bazičnim istraživanjima o ljudskom pamćenju i na teorijski utemeljenoj postavci da postoje dvije vrste izvora pamćenja: vanjski izvori tj. stvarni doživljaji i na njima temeljeni perceptualni procesi te unutarnji, kognitivni procesi (rezoniranje, imaginacija, mišljenje) što je osnova za pamćenje zamišljenih događaja Za izjavu o stvarno proživljenom događaju u odnosu na onu koja se temelji na zamišljenom se očekuje da sadrži više perceptivnih (vizualnih, slušnih, mirisnih, okusnih i fizičkih), kontekstualnih (o vremenu i prostoru) i semantičkih informacija

Vježba u Provođenje istraživačkog razgovora uz osvrt na kriterije za analizu iznesenog sadržaja