Prokarioti Prokaryota BAKTERIJE BACTERIA Otkrie bakterija Prve mikroorganizme
Prokarioti (Prokaryota) BAKTERIJE (BACTERIA)
Otkriće bakterija • Prve mikroorganizme vidio je holandski trgovac tekstilom Antony van Leeuwenhoek. Prvi njegov mikroskop povećavao je za 300 puta. Promatrao je vodu iz bara, pljuvačku, izmet i vidio mnoštvo pokretnih živih bića najrazličitijih oblika, koje je nazvao «animalcula» . O svom je otkriću 1676. obavijestio Kraljevsko društvo u Londonu.
Otkriće bakterija
Bakterije i modrozelene alge
Bakterije (Bacteria) • Bakterije su organizmi mikroskopske i submikroskopske veličine. • Na površini su izrasline bičevi i fimbrije. • Genetski materijal je slobodno raspršen u citoplazmi (nukleoid). • Molekula DNK je sklupčana u prsten i duža je za 1000 puta od same bakterije. • U citoplazmi su tvorevine slične mitohondrijama, ribozomima i dr. organelama.
Građa bakterijske stanice
Građa bakterijske stanice
Razmnožavanje bakterija
Različiti oblici bakterija
Bacili – štapićaste bakterije (Escherichia coli)
Okrugle – koki (Enterococcus faecium)
Spiralne bakterije - spirili Borrelia burgdorferi Treponema pallidum
Anabaena sp. - Streptokoke
Leptospirilla ichterohemorrhagiae
• • U nepovoljnim uvjetima bakterije stvaraju spore. Neke bakterije imaju pigmente i same stvaraju hranu – fototrofne bakterije. • Neke baktetije su hemotrofne. Ø Prema ishrani bakterije dijelimo na: • Saprofitske • Parazitske • Simbiotske Ø Prema potrebama za kisikom bakterije se dijele na: • Aerobne i • Anaerobne
Rasprostranjenost bakterija: • Žive u vodi, u zraku, u tlu, u hrani. • Temperature veće od 100¸ 0 c uništavaju i njihove spore (sterilizacija) • Na atemperaturama od 00 c zaustavlja se dioba i rast bakterija. (čuvanje hrane u frižiderima). • Čovjek ih koristi u izradi mlijeka, sireva, alkohola, antibiotika. • Bakterije omogućavaju kruženje tvari u prirodi. • Neke bakterije omogućavaju vezivanje atmosferskog azota (azotofiksatori) – Rhizobium radicola.
• U crijevu čovjeka žive simbiotske bakterije. • Ulazak bakterija u tijelo – infekcija. • Period od infekcije do pojave bolesti – inkubacija. (difterija 2 -7 dana; tetanus 3 -12) • Poznate bolesti uzrokovane bakterijama su: – – • • • tuberkuloza sifilis reumatska groznica crijevna oboljenja itd. Liječenje: antibioticima, deterdžentima i dr. Prevencija – obavezna vakcinacija. Kod životinja poznata oboljenja su: antraks, koji napada domaće životinje. • Kod biljaka oboljenja su: pjegavost lišća, izumiranje tkiva, uvehlost, tumori itd.
Bolesti uzrokovane bakterijama
Simbiotske bakterije
Mikoplazme (Mycoplasma) – bakterije bez ćelijskog zida • Mali prokariotski organizmi prečnika od 0, 3 do 0, 8 µm. • Prvo su otkrivene kod životia a kasnije kod čovjeka i biljaka. • Stanice im sadrže DNK I RNK po čemu se razlikuju od virusa. • izazivaju bolesti disajnih organa goveda, peradi, izstanak lučenja mlijeka kod koza. • Kod čovjeka od mikoplazmi oboljijevaju organi za disanje, izlučivanje i spolni organi. • Kod biljaka često oboljijevaju paradajz, kruška i krompir.
Mikoplazma koja napad disajne puteve
Modrozelene alge Cyanobacteria • Prisutne na zemlji od prije 3 milijarde godina (najstariji fototrofni organizmi). • Periferni sloj citoplazmi obojen zbog hlorofila a. Ovaj sloj je u tilakoidima. • Ostli pigmenti su fikocijan i fikoeritrin od kojih potiče boja ovih algi. • Procesom fotosinteze nastaju rezervne supstance – cijanoficejska zrnca. • Razmnožavaju se diobom stanica. • Hrane se: autotrofno, heterotrofno i miksotrofno.
Građa stanice modrozelenih alga
Struktura hemidiskoidalnih fikobilizoma.
• Žive u slatkim i slanim vodama i hladna staništa. • Žive na temperaturama od – 830 C i u termalnimizvorima na temp. od + 700 C. • Na 30 stepeni izazivaju cvjetanje vode jer se masovno množe. • Među njima azotofiksatora (U Japanu ih uzgajaju radi obogaćivanja tla N. ) • Podjela: – Jednoćelijske: Chroococus – Kolonijalne: Mycrocystis (uzrokuje cvjetanje vode) Nostoc commune. – Nitaste: Oscillatoria i Spirulina.
Mycrocystis sp
Cvjetanje mora (a) koje uzrokuju modrozelene alge iz roda Trichodesmium (b).
Problemi zbog cvjetanja vode: C C C neugodan miris veliko kolebanje ph vode osiromašenje kisikom iritacije kože ljudi trovanje ljudi i životinja
- Slides: 38