IME I PREZIME NASTAVNIKA Sanja Lubina PREDMET AGROBOTANIKA

IME I PREZIME NASTAVNIKA: Sanja Lubina PREDMET: AGROBOTANIKA 1 RAZRED SŠ, Strukovna kvalifikacija : AGROTEHNIČAR Nastavna cjelina: Sistematika biljaka Nastavna jedinica: BAKTERIJE

*Prokarioti BILJKE (niže) ( nema razvijen korijen, stabljiku, list) II odjeljak: PHYCOPHYTA – alge Eukariot III odjeljak: MYCOPHYTA – gljive Eukariot IV odjeljak: LICHENES – lišajevi BILJKE (više) CORMOPHYTA - STABLAŠICE (korijen, stabljika, list) Eukariot V odjeljak: BRYOPHYTA – mahovine VI odjeljak: PTERIDOPHYTA – papratnjače VII odjeljak: SPERMATOPHYTA - sjemejnače *Prokariotska stanica je jednostavne građe te ima staničnu stijenku i membranu, ali nema staničnu jezgru *Eukariotska stanica je stanica kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom I *Eukariot AJ IT I OČ UČ PR O PR I odjeljak: SCHIZOPHYTA – bakterije i modrozelene alge

Razlikujemo jednostanične organizme poput bakterija i praživotinja Kod jednostaničnih organizama stanica obavlja sve životne funkcije višestanične organizme poput biljaka i životinja Kod višestaničnih organizama stanice specijalizirane za različite uloge

Uvod „Mikrobi su svugdje, mikrobi su svemoćni, mikrobi će imati posljednju riječ“ Razmislite što znači ta rečenica? Imaju li bakterije izravan utjecaj i na vaš svakodnevni život? Ovo su riječi francuskog mikrobiologa kemičar i biologa - Louisa Pasteura (1822. – 1895. ) koja je važnost bakterija u prirodi ?

Štapičaste i kuglaste bakterije na vršku prsta (4000 x) Štapičaste i kuglaste bakterije na mobitelu (4000 x) Napravi pokus – s mobitela uzeti bris i stavi na hranjivu podlogu PR RA OČ ZM IT IS AJ LI I

1. ODJELJAK PROTISTI -SCHIZOPHYTA 1. razred –SCHIZOMYCETES - BAKTERIJE -Jednostanični organizmi na najnižem stupnju razvoja -nemaju posebno oblikovanu jezgru - bez jezgre -označavaju se kao *PROKARYOTA (PROTISTI) *Prokariotska stanica je jednostavne građe te ima staničnu stijenku i membranu, ali nema staničnu jezgru

1. razred –SCHIZOMYCETES - BAKTERIJE jednostanični organizmi - bakterije Ø Najstariji stanični organizmi DVIJE SKUPINE BAKTERIJA Ø Prilagodba bakterijama omogućuje naseljavanje cijele biosfere PRABAKTERIJE Arhebakterije Ø Pojavile su se prije 3, 5 milijardi godina Razvile su se prije pravih bakterija. kasnije tijekom evolucije. Ø Prilagođene su gotovo svim životnim uvjetima Ø Prilagodba bakterijama omogućuje brojnost Ø Najstariji su fotosintetski organizmi Prabakterije su bile među prvim organizmima koji su se pojavili na Zemlji. PRAVE BAKTERIJE Eubakterije Većina su današnjih bakterija.

1. razred –SCHIZOMYCETES - BAKTERIJE Građa bakterija (otkrivena elektronskim mikroskopom) STANIČNA MEMBRANA- omogućuje prijenos tvari iz okoline u stanicu STANIČNA STIJENKA – daje oblik i čvrstoću stanici RIBOSOMI – omogućuje odvijanje sinteze bjelančevina KAPSULA- ima zaštitnu ulogu i omogućuje pričvršćivanje za podlogu NUKLEOID – određuje plan građe, funkcije razvoja i razmnožavanja

1. razred –SCHIZOMYCETES - BAKTERIJE Razmnožavanje i preživljavanje bakterija Bakterije se razmnožavaju diobom. Kako bi se dobile dvije iste jedinke, određeni dio stanice se mora udvostručiti, a ostatak stanice se jednostavno podijeli. JESTE LI ZNALI? U povoljnim uvjetima okoliša moguće je razmnožavanje svakih 10 do 30 minuta, što bakterijama osigurava eksponencijalni rast, odnosno brzi rast i veliku brojnost populacija. Prvo se udvostruči nasljedna tvar, a nakon toga se podijele ribosomi i citoplazma kako bi se dobile dvije nove jedinke.

RAZMNOŽAVANJE BAKTERIJA Ø nespolno - diobom stanice

BAKTERIJE ZA DUG ŽIVOT I ZDRAVO ZDRAVLJE svi mi nosimo u našim crijevima oko 1014 živih bakterija, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje obitavaju u našim mogu biti “dobre” i „loše”. KORISNE BAKTERIJE Zaustavljaju umnožavanje ''loših'', bakterija i sprječavaju njihovo djelovanje. Kad se naruši ravnoteža u crijevima pa nadvladaju ''loše'', bakterije može vas mučiti proljevi samo napuhnutost i bol u trbuhu, može stradati vaš imunološki sustav JESTE LI ZNALI?

1. razred –SCHIZOMYCETES - BAKTERIJE Značaj – važnost bakterija • stvaranje kisika • vezivanje dušika • prirodno gnojivo • ishrana (sadrže bjelančevine) KORISTI OD BAKTERIJA • Pomažu u razgradnji i preradi uginulih organizama • Razgrađuju celulozu u želucu krava, ovaca i koza • Upotrebljavaju se i u pročišćavanju kanalizacijskih voda, gdje razgrađuju organski otpad • Pomažu u proizvodnji vrtnog humusa, a upotrebljavaju se i u proizvodnji sireva, maslaca, octa i jogurta.

Kako se bakterije hrane? Prema načinu prehrane bakterije su: 1) AUTOTROFNE Fotoautotrofne - za stvaranje vlastitih organskih tvari koriste svjetlosnu energiju. 2)HETEROTROFNE Većina bakterija na Zemlji Kemoautotrofne - razgrađuju anorganske spojeve iz okoline

2) HETEROTROFNA bakterije MOŽEMO IH PODIJELITI U TRI SKUPINE 1. Saprofitske- za kruženju tvari u prirodi – razlagači - hrane se mrtvom organskom tvari - posebnu vrijednost za čovjeka imaju bakterije vrenja 2. patogene bakterije Jedan mali broj bakterija su nametnici i uzročnici bolesti - uzima organske spojeve iz živih stanica domaćina u kojem parazitiraju i iscrpljuju domadara ( paraziti ) - lijek – ANTIBIOTIK - lijekovi koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija - neke od bakterija se mogu i spriječiti cijepljenjem 3. simbiotske - u simbiozi s drugim organizmima

2. PATOGENE BAKTERIJE - glavni putovi širenja zaraze: Ø zrakom - uzročnici upale dišnih putova i pluća, tuberkuloze, difterije Ø hranom i vodom - bakterije probavnog sustava (uzročnici tifusa, kolere, botulizma) Ø posredstvom životinja - uzročnika pjegavog tifusa prenose uši Ø neposrednim dodirom - uzročnici spolnih bolesti (sifilisa, gonoreje), infekcije kože, prištići… BAKTERIOZA – zarazna bolest izazvana bakterijama

Promislite na tren!!! Gdje i kako ste sve danas bili u bliskom kontaktu s bakterijama? Je li postojala mogućnost zaraze i na koji način? Postoje razne mjere pomoću kojih možemo spriječiti zarazu i njeno širenje poput: - redovitog pranja ruku, - održavanja osobne higijene, - mikrobiološkog nadzora hrane i vode za piće, pranja i kuhanja prehrambenih namirnica i brojnih drugih. Razvoj bakterija u pasteriziranom mlijeku

3. SIMBIOTSKE BAKTERIJE mnoge bakterije su i vrlo korisne u poljoprivredi su važne bakterije: a) octenog vrenja(prevode alkohol u octenu kiselinu uz prisustvo kisika b) dušikove bakterije -bakterije roda Rhizobium - žive u simbiozi s mahunarkama

b) DUŠIKOVE BAKTERIJE - žive u tlu, - vežu atmosferski dušik - omogućuju biljci da ga koristi - žive na korijenju leguminoza PR RA OČ ZM IT IS AJ LI I SIMBIOZA - Bakterije od domaćina dobivaju ugljikohidrate, - a domaćinu omogućavaju korištenje dušika iz zraka Kvržišne bakterije na korijenu lucerne (por. mahunarke)

Za one koji žele znati više Louis Pasteur (1822. - 1895. ) - francuski znanstvenik - otkrio cjepivo protiv bjesnoće - uveo postupak čuvanja hrane - pasterizaciju Robert Koch (1843. - 1910. ) - njemački liječnik - otkrio bacile tuberkuloze, bedrenice, kolere - uveo laboratorijski uzgoj bakterija

ZADATAK NAPRAVI ISTRAŽIVANJA i napravi prezentaciju o epidemijama koje su promijenile svijet – istraži na internetu Ppt mora sadržavati Općenito o izabranoj bolesti Početak epidemije Otkriće cjepiva –cijepljenje (ako je otkriveno) Današnja pojavnost bolesti

DOMAĆA ZADAĆA Odgovori na postavljena pitanja 1. Koje su bakterije važne u poljoprivredi? 2. Kako nazivamo bolesti koje prouzrokuju bakterije? 3. Jesu li sve bakterije loše? 4. Objasni važnost dušićnih bakterija? 5. Zašto su važne saprofitske bakterije? 6. Kako se razmnožavaju bakterije?