Poglavlje 8 Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Univerzitet u Zenici Ekonomski fakultet Prirodna stopa nezaposlenosti i Philipsova kriva v. prof. dr. Jasmin Halebić Makroekonomija

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Grafik 8 - 1 Inflacija naspram nezaposlenosti u SAD-a 1900 -1960. god. Tokom perioda 19001960. god. u SAD-a niska stopa nezaposlenosti je bila povezana sa visokom stopom inflacije, a visoka stopa nezaposlenosti je bila povezana sa negativnom stopom inflacije. Phillipsova kriva bazirana na prikazanim podacima pokazuje negativnu relaciju između nivoa inflacije i nivoa nezaposlenosti. Ono što je Phillips, zapravo, otkrio bila je relacija agregatne ponude. Cilj poglavlja je istražiti mutacije Phillipsove krivulje koje potiču od promjena u načinu na koji ekonomski subjekti formiraju očekivanja. Makroekonomija 2 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -1 Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost Jednačina agregatne ponude koja je obrađena u poglavlju 7 se može iskoristiti da bi se uspostavila relacija između inflacije, očekivane inflacije i stope nezaposlenosti. Pretpostavimo funkciju F kao: Gornji izraz pokazuje što je viša stopa nezaposlenosti niže će biti nadnice a usljed toga i nivo cijena P. Nadalje, sa porastom z doći će do rasta nadnica i nivoa cijena P. Parametar α pokazuje jačinu učinka nezaposlenosti na nadnice. Zatim, zamijenimo funkciju F specifičnim oblikom početne relacije agregatne ponude (8. 1): Makroekonomija 3 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -1 Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost Dodatak u ovom poglavlju pokazuje kako putem jednačine koja je prikazana iznad, doći do relacije između inflacije, očekivane inflacije i stope nezaposlenosti (8. 2): (Matematičko izvođenje, dato u knjizi na kraju poglavlja, nije potrebno. ) Makroekonomija 4 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -1 Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost Prema jednačini (8. 2): § Povećanje očekivane inflacije e , dovodi do povećanja inflacije, . Razlog: Povećanje očekivanog nivoa cijena dovodi do povećanja stvarnog nivoa cijena. Stoga će subjekti koji utvrđuju nadnice, u situaciji višeg očekivanog nivoa cijena, odrediti više nominalne nadnice što dovodi do povećanja nivoa stvarnih cijena. § Uz datu očekivanu inflaciju, e, povećanje marže, , ili povećanje faktora koji utiču na odluke o nadnicama, z, vodi ka povećanju inflacije . § Uz datu očekivanu inflaciju , e, povećanje stope nezaposlenosti, u, vodi ka smanjenju inflacije, . Iz jednačine 8. 1 slijedi da uz dati očekivani nivo cijena povećanje stope nezaposlenosti vodi nižim nominalnim nadnicama, što uzrokuje niži nivo cijena, P. Makroekonomija 5 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -1 Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost Da bi posmatrali kretanje inflacije, očekivne inflacije ili nezaposlenosti u određenoj godini moramo se pozvati na određene varijable: Varijable , et, i ut odnose se na inflaciju, očekivanu inflaciju i nezaposlenost u godini t. Pri tome su i z, prema pretpostavci, konstantni. Makroekonomija 6 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Rano uobličavanje Ako je et = 0, onda je: Ovo je negativna relacija između nezaposlenosti i inflacije koju su otkrili: u Velikoj Britaniji Phillips, a u SAD-a Solow i Samuelson. Uz dani očekivani nivo cijena, koji radnici uzimaju za prošlogodišnji nivo cijena, niža nezaposlenost vodi ka većim nominalniim nadnicama a one vode višem nivou cijena. Dakle, niža nezaposlenost vodi ka višem nivou cijena (višoj inflaciji) Pet =Pt-1: Makroekonomija 7 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Rano uobličavanje Spirala nadnica i cijena: § Niska nezaposlenost vodi ka većim nominalnim nadnicama. § Kao odgovor na veće nadnice, preduzeće povećava svoje cijene te stoga razina cijena raste. § Kao odgovor na prehodno, radnici traže veće nadnice. § Veće nominalne nadnice dovode do toga da preduzeće i dalje povećava svoje cijene. Razina cijena i dalje raste. § Ovo dalje vodi ka traženju većih nadnica radnika. I na kraju sve onda rezultira stalnim rastom nadnica i cijena. Makroekonomija 8 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Grafik 8 - 2 Inflacija nasuprot nezaposlenosti u SAD-a 1948 -1969. god. Stalno smanjenje stope nezaposlenosti U SAD-a tokom 60 -tih bilo je povezano sa stalnim povećanjem stope inflacije. Makroekonomija 9 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Grafik 8 - 3 Inflacija nasuprot nezaposlenosti u SAD-a od 1970 -te Početkom 70 -tih nestala je povezanost između stope nezaposlenosti i stope inflacije. Makroekonomija 10 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Negativna relacija između nezaposlenosti i inflacije tokom 60 -tih nestala je tokom 70 -ih zbog dva razloga: § Povećanja cijena nafte su prinudila preduzeća da povećaju μ u odnosu na nadnice, što uz danu stopu nezasposlenosti dovodi do povećanja inflacije. Dakle, inflacija je rasla bez povećanja nadnica. § Subjekti koji određuju nadnice promjenili su način oblikovanja svojih očekivanja. • Stopa inflacije je postala stalno pozitivna (bez mijenjanja trenda pozitivno/negativno), i • Inflacija je postala stabilnija, ljudi su pri oblikovanju očekivanja počeli uzimati u obzir i postojanost i prisutnost inflacije. Postalo je sistemski netačno da će stopa inflacije biti kao prošlogodišnja. Rezultat toga je promjena prirode relacije između nezaposlenosti i inflacije. Makroekonomija 11 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Grafik 8 - 4 Inflacija u SAD-a od 1900 -te Od 60 -tih stopa inflacije u SAD-a je bila konstantno pozitivna. Inflacija je takođe postala stabilnija i postojanija. Visoka stopa inflacije ove godine slijedi visoku stopu inflacije od prošle godine. Makroekonomija 12 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Pretpostavimo da se očekivanja o inflaciji oblikuju prema: Vrijednost parametra prikazuje učinak prošlogodišnje stope inflacije t-1, na ovogodišnju, et. Što je viša vrijenost , prošlogodišnja inflacija u većoj mjeri utječe na radnike i preduzeća da promijene svoja očekivanja u pogledu ovogodišnje inflacije, zbog čega dolazi do porasta očekivane stope inflacije. Vrijednost parametra povećao se 70 -tih sa vrijednosti 0 (koliko je iznosila u vrijeme ranih ispitivanja) na vrijednost 1. Ljudi su svoja očekivanja ovogodišnje stope inflacije oblikovali prema prošlogodišnjoj stopi inflacije. Makroekonomija 13 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Mutacije Šta se dešava? § Sve dok je inflacija bila niska i ne baš dugotrajna bilo je logično da radnici i preduzeća zanemaruju dotadašnju inflaciju i pretpostave da će ovogodišnja razina cijena biti otprilike jednaka prošlogodišnjoj, odnosno da će stopa inflacije biti 0. § Ali, inflacija je postajala sve stabilnija te su radnici i preduzeća počeli mijenjati načine oblikovanja svojih očekivanja. Makroekonomija 14 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Implikacije § Kada je =0, dobije se izvorna Phillipsova kriva, relacija između stope inflacije i stope nezaposlenosti: § Kada je >0 (pozitivno), stopa inflacije zavisi ne samo od stope nezaposlenosti već i od prošlogodišnje stope inflacije: Makroekonomija 15 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Implikacije § Kada je θ=1, relacija je sljedeća (premještanjem prošlogodišnje stope inflacije na lijevu stranu jednačine) : Dakle, kada je =1 stopa nezaposlenosti ne utiče na stopu inflacije nego na promjenu stope inflacije. Visoka stopa nezaposlenosti dovodi do smanjenja stope inflacije a ne do niskog nivoa inflacije, niska stopa nezaposlenosti dovodi do povećanja stope inflacije, a ne do visoke inflacije. Od 1970 -te pa na ovamo prisutna je negativna povezanost između stope nezaposlenosti i promjene stope inflacije. Makroekonomija 16 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Grafik 8 - 5 Promjena u inflaciji nasuprot nezaposlenosti u SAD-a od 1970 -te Od 1970 -te prisutna je negativna povezanost između stope nezaposlenosti i promjene stope inflacije u SAD-a Linija koja spaja tačke raspršenja od 1970 -2000. god. je pravac regresije: Makroekonomija 17 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Implikacije Phillipsova kriva: Izmijenjena (modificirana) Phillipsova kriva, ili Phillipsova kriva uvećana za očekivanja, ili Phillipsova kriva ubrzanja: Makroekonomija 18 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Povratak prirodne stope nezaposlenosti Originalna Phillipsova kriva je ukazivala na to da ne postoji prirodna stopa nezaposlenosti: kada bi donositelji odluka bili voljni tolerisati visoku stopu inflacije, stopa nezaposlenosti bi mogla biti oborena na nulu. Friedman i Phelps su sumnjali u postojanje trade-off-a između nezaposlenosti i inflacije. Sumnje su temeljili na tome da se stopa nezaposlenosti ne može održavati ispod određene razine nazvane “prirodna stopa nezaposlenosti”. Prirodna stopa nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti pri kojoj je stvarni nivo cijena jednak očekivanom nivou cijena, ili, prirodna stopa nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti pri kojoj je stvarna stopa inflacije jednaka očekivanoj stopi inflacije. Što su više vrijednosti μ i z biće viša i prirodna stopa nezaposlenosti. Onda je: Makroekonomija 19 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Povratak prirodne stope nezaposlenosti Onda je: Pretpostavka da je et očekivan stopa inflacije procijenjena prošlogodišnjom stopom inflacije t-1, onda je: Ovo je veoma bitna relacija jer daje drugo mišljenje o Phillipsovoj krivoj kao relaciji između stvarne i prirodne stope nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije. Promjena stope inflacije zavisi od razlike između stvarne i prirodne stope nezaposlenosti. Kada je stvarna stopa nezaspol. viša od prirodne stopa inflacije opada; kada je stvarna stopa nezaspol. niža od prirodne stopa inflacije raste. Makroekonomija 20 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -2 Phillipsova kriva Povratak prirodne stope nezaposlenosti Relacija prikazana iznad važna je zbog dva razloga: 1. Daje drugačije mišljenje o Phillipsovoj krivoj kao relaciji između stvarne stope nezaposlenosti, ut , i prirodne stope nezaposlenosti, un , i promjene u stopi inflacije. Ako je ut veće od un stopa inflacije opada, obrnuto stopa inflacije raste. 2. Pruža drugačiji pogled na prirodnu stopu nezaposlenosti: prirodna stopa nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti potrebna za održavanje konstantnom stope inflacije (ne nivoa inflacije). Zato se i naziva stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU). Ako je ut = un slijedi t = t-1 stopa inflacije je konstantna, ne povećava se. Makroekonomija 21 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja § Relacija agregatne ponude SAD-a danas je dobro prikazana relacijom između promjene stope inflacije i odstupanja stope nezaposlenosti od prirodne stope nezaposlenosti. § Kada stvarna stopa nezaposlenosti pređe prirodnu stopu nezaposlenosti stopa inflacije opada. Kada je stopa nezaposlenosti ispod prirodne stope nezaposlenosti stopa inflacije raste. Makroekonomija 22 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Teorija ispred činjenica: Milton Friedman i Edmund Phelps Ekonomisti obično nisu dobri u predviđanju velikih promjena prije nego li se one i dogode. Ali ima i izuzetaka: Kasnih 60 -tih dok je orginalna Phillipsova kriva savršeno funkcionisala dvojica ekonomista Milton Friedman i Edmund Phelps su tvrdili da je pojava trade-off-a između inflacije i nezaposlenosti samo iluzija. Friedman nije mogao biti više u pravu. Nekoliko godina poslije orginalna Phillipsova kriva počela je nestajati baš kao što je i Friedman pretpostavio. Makroekonomija 23 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Varijacije prirodne stope nezaposlenosti u različitim zemljama Faktori koji utiču na prirodnu stopu nezaposlenosti su različiti od zemlje do zemlje. Zbog toga, nema razloga očekivati da sve države imaju istu prirodnu stopu nezaposlenosti. Prirodna stopa nezaposlenosti zavisi od svih faktora koji utječu na određivanje nadnica (z, μ, α). Ako su ovi faktori različiti od zemlje do zemlje nema razloga očekivati da će prirodna stopa nezaposlenosti biti jednaka u različitim zemljama. Makroekonomija 24 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Varijacije prirodne stope nezaposlenosti tokom vremena U jednačini iznad i z ne moraju biti konstantni, u stvari oni variraju tokom vremena. Stepen monopolske moći preduzeća, struktura pregovaranja oko nadnica, sistem doprinosa za nezaposlene su u zemljama različiti. Prirodna stopa nezaposlenosti u SAD-a opala je na nivo između 4% i 5%, u Japanu je 2%. Makroekonomija 25 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Šta objašnjava nezaposlenost u Evropi? Grafik 1 Stope nezaposlenosti 15 evropskih zemalja, 2006 Makroekonomija 26 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Da li je prirodna stopa nezaposlenosti u SAD-a pala od ranih 90 -tih i, ako jeste, zašto je? Grafik 2 Promjena u inflaciji nasuprot nezaposlenosti u SAD-a od 1997. god. Makroekonomija 27 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Da li je prirodna stopa nezaposlenosti u SAD-a pala od ranih 90 -tih i, ako jeste, zašto ? Dio opadanja stope čini se da je rezultat različitih faktora. Među njima su: § Starenje stanovništva u SAD-u. § Porast zatvorske populacije. § Porast broja radnika na bolovanju. § Povećanje privremenog zapošljavanja. § Neočekivano visoka stopa rasta produktivnosti krajem 90 -tih. Makroekonomija 28 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Visoka inflacija i relacija Phillipsove krive Relacija između nezaposlenosti i inflacije se očekivano mijenja s razinom i trajanjem inflacije. Kada stopa inflacije postane visoka, inflacija postaje nestalnija. Kao posljedica toga, zaposlenici i preduzeća izbjegavaju sklapanje ugovora o radu koji unaprijed određuju nominalne nadnice. Razlog tome je što i jedna i druga strana u tom slučaju mogu biti oštećene zbog promjenljivosti inflacije. Oblik ugovora o nadnicama mijenja se s razinom inflacije. Indeksiranje nadnica (wage indexation), je pravilo kojim se automatski povećavaju nadnice kako se mijenja inflacija. To dovodi do jačeg reagovanja inflacije na nezaposlenost. Makroekonomija 29 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Visoka inflacija i relacija Phillipsove krive Dio ugovora o radu ( ) je indeksiran, a dio (1 ) nije. Onda, postaje: Dio ugovora o nadnicama t, je indeksiran i odgovara stvarnoj inflaciji, dok dio ugovora (1 ) nije indeksiran i odgovara očekivanoj inflaciji et. Kada je =0, sve se nadnice određuju na temelju očekivane inflacije koja je jednaka prošlogodišnjoj inflaciji i gornja jednačina svodi se na slijedeću: Makroekonomija 30 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Visoka inflacija i relacija Phillipsove krive Kada je pozitivno, Što je viši omjer indeksiranih ugovora o nadnicama - što je viši - veći je odgovor stope nezaposlenosti na inflaciju. Kada se približi vrijednosti 1, male promjene nezaposlenosti mogu dovesti do velikih promjena inflacije. Makroekonomija 31 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva 8 -3 Sažetak i mnoga upozorenja Deflacija i relacija Phillipsove krive Šta se događa kada je inflacija niska, ili kada postoji deflacija? Nezaposlenost je bila neobično visoka tokom Velike krize te uz datu visoku stopu nezaposlenosti također je i stopa inflacije bila iznenađujuće visoka. Zbog toga ne možemo očekivati samo visoku deflaciju već i vrlo visoku stopu deflacije uz datu visoku stopu nezaposlenosti. Međutim, to se nije dogodilo, deflacija, kada je postojala, je bila ograničena, a stopa inflacije, kada je postojala, je bila pozitivna. Zašto? Dva su objašnjenja: a) u Velikoj krizi nije došlo do porasta prirodne stope nezaposlenosti nego do porasta tekuće stope nezaposlenosti. b) Kada se u privredi pojavi deflacija relacije Phillipsove krivulje biva narušena. Pri deflaciji zaposlenici bi trebali prihvatiti smanjenje nominalnih nadnica (što je vrlo malo vjerovatno) Ponašanje Phillipsove krive u stanju niske inflacije ili deflacije još uvijek zaokuplja pažnju makroekonomista. Makroekonomija 32 of 33

Poglavlje 8: Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova kriva Ključni pojmovi § Phillipsova kriva § Spirala nadnica i cijena § Izmjenjena Phillipsova kriva, ili Phillipsova kriva uvećana za očekivanja, ili Phillipsova kriva ubrzanja § Stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju (NAIRU) § Indeksiranje nadnica Makroekonomija 33 of 33