PARALINGVISTIKI ZNAKOVI GLASA U SAPUNICAMA Andrea Vozila Valentina

PARALINGVISTIČKI ZNAKOVI GLASA U SAPUNICAMA Andrea Vozila Valentina Vočanec KOLEGIJ NEVERBALNA KOMUNIKACIJA ZAGREB 2009

SADRŽAJ � � � � � DEFINICIJA PARAVOKALNA KOMUNIKACIJA EMOCIJA GLAS I SOCIJALNI STATUS STEREOTIPI PREPOZNAVANJE SPOLA VOKALIZACIJA POVEZANA S GOVOROM EKSPERIMENT ZAKLJUČAK

DEFINICIJA vokalne geste=zvukovi koji nisu jezik kako izgovaramo riječi uključuje: akcent, naglasak, glasovu kvalitetu, raspon, napetost(visina), pauzu(i tišinu) ili sve što pridodaje značenju verbalne komunikacije � eng. vocalics(paralanguage): vrisak, smijeh, uzdah. . . � vocalics često daju verbalnoj poruci njezino puno značenje, ali one nisu riječi q emocionalni krikovi, glasanje životinja, plač djeteta � � �

PARAVOKALNA KOMUNIKACIJA � “govor bez sadržaja” – što bi se proučavalo? � vokalizacija zajedno sa glasovom kvalitetom se naziva parajezik � Postava glasa – stvara pozadinu za slušanje glasa � i sam kontekst može stvoriti različiti glas(npr. glas na nogometnoj utakmici i tijekom normalnog razgovora) � tako prepoznajemo osobe, glas nas identificira(eng. voiceprint)

Glasove kvalitete – modifikacije glasa, idu uz određenu osobu � Trager(1958) – Vokalne kvalitete: 1. Frekvencija – visina glasa 2. Vokalna kontrola – razina promuklosti ili oštrine 3. Kontrola glotisa – količina zraka u vokalnom traktu 4. Kontrola frekvencije(raspona) 5. Kontrola artikulacije 6. Kontrola tempa 7. Rezonancija – pomoć pri određivanju timbra 8. Kontrola ritma q služe za određivanje govornika �

Vokalizacije – određen glas u određeno vrijeme 1. Određivači vokalne karakteristike – nejezični zvukovi koji se određuju od pozitivnog prema negativnom ( kontinuum ): smijanje, plakanje, vikanje, kihanje, jecanje, pucanje glasa 2. Određivači glsove kvalitete – 3 kategorije: intenzitet(glasnoća), frekvencija i trajanje - okruženje se mora uzeti u obzir(prostor, jeka, temperatura) 3. Vokalni odjeljivači - popunjuju pauze(ah, ovaj) �

KOMUNIKACIJA EMOCIJA � glas bolje ilustrira emocije nego riječi � neke se emocije lakše prepoznaju(Scherer 1981): negativne bolje od pozitivnih – ljutnja, tuga, ravnodušnost, loše raspoloženje � radost i mržnja se lakše prepoznaju od srama ili ljubavi

KOMUNIKACIJA EMOCIJA � neke se emocije često zamjenjuju zbog svojih sličnih akustičkih svojstava, npr. tuga i ravnodušnost(niska razina) � lakše su prepoznatljive ako su pretjerane � važne dimenzije: glasnoća, visina, tempo, kontinuiranost govora, ton glasa

� � • • • Glasnoća – govorna pozicija ili namjera Visok ton-sreća, radost, povjerenje, ljutnja, strah(široki rasponi) Nizak ton-ravnodušnost, prezir, dosada, tuga(uski rasponi) Obilježja karaktera govornika: šumna kvaliteta glasa-ljutnja, povučenost metalan/hrapav glas-dominantnost, nestabilnost cvileći glas-nisko samopoštovanje, podređenost šaptav-znak povjerljivosti nazalnost-poniznost, plačljiv glas

GLAS I SOCIJALNI STATUS � jedan od osnovnih pokazatelja socijalne klase je glas � može se prepoznati i prema samom akcentu(akcent i odjeća su najvjerniji znakovi) � ublažava se sporijim i pažljivijim čitanjem teksta(Labov, 1966) � tako se prepoznavaju i regionalne značajke, te ih se najčešće uvrštava u stereotipe – idealiziran govor(u kulturama različiti)

STEREOTIPI � � � � podjela na “dobre” i “loše” glasove: muški glas – dominantan, snažan, nametljiv ženski glas – topao, iskren, nježan, melodiozan atraktivni glasovi – kompetentan, topao, iskren loši glasovi – nazaliziran, djetinjast samouvjereni govornici govore glasnije i brže idealan govornik – srednje glasan i srednje brz govornik, koji zvuči odraslo, ne muca i ima širok raspon glasa za privlačnost je važna promjena frekvencije, brži govor, niska glasnoća, brza reakcija, više interakcije

PREPOZNAVANJE SPOLA � � 1. 2. 3. 4. dovoljan je samo glas da bi se prepoznao glavna razlika između muškaraca i žena: žene imaju viši glas i više varijacija u frekvenciji muškarci pričaju glasnije, pokušavaju kontrolirati razgovor i više prekidaju i muškarci i žene koriste prodorniji glas kad se obraćaju muškom spolu žene više koriste izraze lica

VOKALIZACIJA POVEZANA S GOVOROM � prozodijom saznajemo o emocijama i ostalim aspektima govornika, te njome možemo promijeniti značenje � visinom, naglaskom i pauzama � Visina – viša frekvencija znači naglašavanje, zanimanje i uzbuđenje(popraćeno kinezikom) – različito za svaki jezik � npr. Where are you going? – silaznoneprijateljski

� Naglasak – naglašavanje riječi promjenom glasnoće(može doći do promjene značenja), npr. They are hunting dogs. � Pauze – izgovor varira u brzini, npr. naglašavanje određene riječi je sporije od ostatka rečenice � zauzimaju gotovo pola govora; duže su ako je govor zahtjevniji � potpomažu planiranju, ali mogu nastati i zbog treme

2. na istinu, 1. pozitivna, negativna, upozorava ljuta, nepovjerljiva visok nizak socijalni status (bogato udata) - Glas modalan - topao, nježan -Povisuje glasnoću i ton –uznemirenost • Rezultat: negativna(75%), ljutnja(35%) • Rezultat: prijeti(10%), negativna(65%), ljutnja(89%) pokvarena (40%), nepovjerenje(4%), bogata ( 100%), bogata(50%), zavodnica (66%) domaćica(55%) • pozitivan, nervozan, ljut, nizak socijalni status -Glas modalan - povišena glasnoća (tremor)– strah, užurbanost • Rezultat: pozitivan(55%), ljut(73%), upozorava(9%). bogat (63%), policajac

1. negativna, samozadovoljna, visok socijalni status -Glas modalan - topao -Niži ton – ravnodušnost • Rezultat: pozitivna (67%), zadovoljstvo (89%) pokvarena (4%), bogata (84%), zavodnica (78%) 1. pozitivan, detektiv, nizak socijalni status -Glas modalan - hrapav • Rezultat: negativan (67%), ljut (89%) pokvarena (11%), bogat (92%), služba (78%)

1. pozitivan, 2. 3. pozitivna, tužna, sretna, zabrinuta sretan, brižljiva niži socijalni visok socijalni status -Glas modalan – autoritativan nježan - tremor • Rezultat: pozitivan pozitivna ( 92% 98% ) • Rezultat: zadovoljstvo pozitivna ( 94% (44%) (68%) ) zadovoljstvo sretna (15%), sretan (52%), (89%) siromašna bogat tuga (7%), (69%) (78%) siromašna (84%) buisnessman 1. pozitivan, zabrinut, tužan niži socijalni status -Glas modalan – grub, dubok • Rezultat: pozitivan ( 52% ) tužan (64%) zabrinut (12%), bogat (65%) glava kuće (21%)

negativan, tužan, prestrašen visok socijalni status -Glas modalan – cvileći pozitivan, zabrinut, nepovjerljiv visok socijalni status -Glas modalan • Rezultat: pozitivan ( 98% ) tužan (100%) bogat (54%) zavodnik ( 2%) • Rezultat: negativan( 61% ) pokvaren (44%) ljut (52%), bogat (78%) glava kuće ( 10%) kriminalac

negativan, poslovan visok socijalni status - dubok, autoritativan, hrapav pozitivna, brižljiva, glava kuće visok socijalni status - Glas modalan • Rezultat: pozitivan ( 75% ) zadovoljstvo (44%) ljut (52%), bogat (78%) glava kuće • Rezultat: negativna( 54% ) pokvarena (63%) zabrinuta (24%), bogata (68%) vještica?

negativna, bahata visok socijalni status -Glas modalan - oštar pozitivna, tužna, brižljiva niži socijalni status -Glas modalan – nježan, topao • Rezultat: negativna( 98% ) pokvarena (62%) ljuta (20%), bogata (98%) drznica? • Rezultat: pozitivna ( 77% ) ljuta (44%) tužna (40%), prestrašena/zabrinuta siromašna (78%)

Pozitivna, brižljiva niži socijalni status - sluškinja -Glas dublji, hrapav - starački 1. Pozitivna, neiskvarena, Negativna, nezadovoljna, pokvarena 2. sramežljiva visok socijalni status viši socijalni status profinjen, ugodan, topao - glas modalan, nježan, šuman • Rezultat: negativna (54%) pokvarena( 66% ) ljuta (12%), sumnjičava siromašna ( 52%) sluškinja ( 72% ) • Rezultat: negativna (100%) pozitivna(100%) pokvarena( ) sretna( 28%78% ) bogata (80%) zadovoljna(32%) zavodnica (40%) (22%) nesigurna glava kuće(88%) (44%) siromašna studentica

HVALA NA POZORNOSTI !