Osnovni pojmovi sociologije politike Politika sociologija znanost o

Osnovni pojmovi sociologije politike

Politička sociologija znanost o vlasti vs znanost o državi Znanost o državi znanost o vladanju državama Država država-nacija, država-vlada Znanost o vlasti znanost o upravljanju, autoritetu Oni koji upravljaju/oni kojima se upravlja

Osnovni predmeti analize Elementarne skupine (socijalna psihologija) vs složene cjeline (politička sociologija) veličina i složenost Posebna društva (npr. sindikati, vjerska udruženja, . . ) vs globalna društva (generalna pripadnost u koju se ulazi kao ljudsko biće) priroda solidarnosti Institucionalna vlast vs odnosi moći (svaki neravnopravan odnos u kojemu jedna ili više osoba vladaju drugima te ih više ili manje podvrgavaju svojoj volji)

Vlast sve institucije koje se odnose na dominaciju nekih ljudi nad drugima Politička znanost o institucijama vlasti Vlast legitimna (stabilnost, trajanje i privrženost strukturalnom modelu stvaraju osjećaj legitimnosti) Dominacija rezultat nemoći otpora

Politika – slika Janusa 1. Borba, dominacija jedne klase nad drugom, antagonizmi 2. Uspostava solidarnosti, reda i stabilnosti, integracija Politički okvir razne društvene skupine (nacija, pokrajina, gradovi, međunarodna društva, udruge, sindikati, itd. )

Politički okvir Prirodni okviri 1. Terirorij 2. Stanovništvo Zemljopisni okviri 1. Klima (klimatsko-botanička područja i podrčja razvoja) 2. Prirodni resursi – bogatstvo ili siromaštvo (bitka za sirovine) 3. Prostor – političke granice i zemljopis, selo/grad, komunikacijski putovi, položaj

Demografski okvi 1. 2. 3. Veličina stanovništva makro i mikropolitika, veličina zajednice (birokracija i decentralizacija), narav društvenih odnosa Demografski pritisak odnos između veličine stanovništva i veličine teritorija, politički antagonizmi, Malthus, dvije prirodne demografske ravnoteže (u razvijenim i nerazvijenim zemljama) Sastav stanovništva dob, spol, socio-kulturni nivo, etničke kategorije i geografska raspoređenost

Društveni okvir Tehnologije Institucije Kulture

Tehnologije sve ljudske materijalne izume, oruđa, strojeve, itd. koji mu pomažu da ovlada prirodom ili drugim ljudima Tehnološki napredak ekonomski i kulturni okviri političkog života politički život Tehnološki napredak ekonomski rast

Tehnološki napredak kulturni razvoj (oslobađanje od fizičkog rada i razvoj materijalnih sredstava kulture) Tehnološki napredak političke posljedice (smanjenje antagonizama, smanjenje nejednakosti, razvoj razumijevanja, jačanje vlasti, birokratizacija vlasti? )

Institucije cjelokupnosti formi ili temeljnih struktura društvene organizacije, kakve su zakonom ili običajem uspostavljene u nekoj ljudskoj skupini Strukturalni element stabilnost, trajnost i kohezija (tehnička i materijalna organizacija) Element kolektivne predodžbe vjerovanja i vrijednosti

Institucije Položaj i uloge pojedinaca Kategorije institucija stvarne institucije i institucije svijesti, pravne institucije Institucije i tehnologija Političke institucije (one institucije koje se tiču vlasti): 1. Arhaične klasifikacije – Herodot, Montesquieu 2. Suvremene pravne klasifikacije – stapanje vlasti, dioba vlasti, parlamentarni režim 3. Klasifikacija suvremene sociologije – unitarni i pluralistički režimi, izravne i posredne demokracije

Institucije Političke institucije i tehnološko-ekonomske strukture Politički režimi i sustavi vlasništva: 1. Marksistička teorija 2. Pluralistički režimi i kapitalizam 3. Unitarni režim i socijalizam

Kulture vjerovanja, ideologije i mitovi, tj. kolektivne predodžbe neke zajednice koje su njezini duhovni i psihološki elementi, dok su tehnologije i institucije više materijalni elementi Vjerovanja ideologije (skupovi razrađenih i sistematiziranih vjerovanja) i mitovi (neodređenija i manje racionalna vjerovanja nego što su to ideologije)

Kulture Vrijednosni sustavi Legitimitet Konsenzus Politička svijest Kulturne cjeline