PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG IVOTA Problemima sociologije moralnog ivota

PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG ŽIVOTA

=>Problemima sociologije moralnog života bavili su se sociolozi, ali i filozofi-moralisti =>filozofi-moralisti= moralni život isključivo vezan uz individualnu svijest, uz unutrašnji čovjekov život, tj. savjest =>BERGSON –suprotstavlja STATIČKU (odgovara zatvorenom društvu, a zasniva se na instinktu) i DINAMIČKU MORALNOST (odgovara otvorenom društvu, a zasniva se na mističnoj intuiciji) =>SCHELER- izradio nepromjenljivu ljestvicu vrijednosti (soc. moralnog života ograničio na proučavanje različitih putova kojima se moralni život ostvaruje) Þ RAUH- gotovo sve vrste moralnog života izjednačavao je s moralom djelovanja

=>sociolozi – nisu nikada sumnjali u povezanost između moralnog života i društvenog života najveći problem= pretpostavljali su da postoji samo jedna stvarna vrsta morala, a svaki drugi moral su odbacivali Þ Smith, Comte, Sutherland i Sorokin došli su do ALTRUISTIČKOG MORALA Þ Bentham i Mill do UTILITARISTIČKOG MORALA Þ Westermark do MORALA OSJEĆANJA

=> Gurvitch = postoje različite vrste morala = unutar svake vrste dolazi do sukoba između različitih oblika morala = razlikuje 8 vrsta stvarnog moralnog života : 1. TRADICIONALNI MORAL 2. FINALISTIČKI 3. MORAL VRLINA 4. MORAL NAKNADNO DONIJETIH SUDOVA 5. IMPERATIVNI MORAL 6. MORAL IDEALNIH SIMBOLIČKIH PREDODŽBI 7. MORAL ASPIRACIJE 8. MORAL DJELOVANJA I STVARALAŠTVA

6 PAROVA OBLIKA STVARNOG MORALNOG ŽIVOTA: Þ 1. MISTIČNI MORAL I RACIONALNI MORAL Þ 2. INTUITIVNI I REFLEKSIVNI MORAL Þ 3. STROGO NORMIRANI MORAL PRIRODNIH OBDARENOSTI Þ 4. MORAL KOJI PROŠIRUJE SVOJE PODRUČJE I MORAL KOJI GA SUŽAVA Þ 5. MORAL KOJI SE STROGO POŠTUJE I LABAVI MORAL Þ 6. KOLEKTIVNI MORAL

TRADICIONALNI MORAL Þ moralni stav koji se zasniva na autoritetu običaja, tradicije =>među društvenim klasama najskloniji su tradicionalnom moralu: plemići, zamljoposjednici, a naročito seljaci => Autoritet tradicije nije bio jedini faktor, već i napori koji su bili priznati kao pozitivni

FINALISTIČKI MORAL Þ Podrazumijeva sve moralne stavove zasnovane na autoritetu dobara uzetih kao cilj i na autoritetu najpogodnijih sredstava tih ciljeva Þ Ta dobra mogu biti: užitak, sreća, sigurnost, zdravlje dug život, moć društva itd. Þ Najskloniji finalističkom moralu bila je buržoazijska klasa Þ Najznačajnije žarište tog morala predstavlja SREDNJA BURŽOAZIJA I TZV. POSLOVNI KRUGOVI

MORAL VRLINA Þ Podrazumijeva sve moralne stavove koji se oslanjaju na autoritet trajnih savršenstava individualnog ili kolektivnog karaktera Moralna savršenstva mogu biti različita: => hrabrost => vjernost => iskrenost => umjerenost => skromnost => neustrašivost => poniznost => nježnost…itd. => Prednost moralu vrline posebno su davali plemići te feudalci i vitezovi Þ

MORAL NAKNADNO DONIJETIH SUDOVA Þ Podrazumijevamo sve moralne stavove zasnovane na autoritativnom uplivu neodobravanja ili odobravanja koje se odnosi na već izvršeno ili tek namjeravano ponašanje ovaj moral javlja se u društvima koja su u prijelaznoj fazi, u destrukturaciji ili u onima gdje dolazi do spajanja više civilizacija Þ Npr. Situacija u SAD-U u doba njihova rasta Þ => Najskloniji ovom moralu je srednja klasa

IMPERATIVNI MORAL Þ Podrazumijevamo sve one moralne stavove koji se zasnivaju na autoritetu propisa i dužnosti Þ Imperativni moral je vrlo strog i ima izrazito negativno i represivno obilježje Þ Negativno= suprotstavlja se otporima Þ represivno= nastoji odstraniti negativne vrijednosti = vežemo uz moral sankcija Þ Najsklonija je buržoazija s ograničenim sredstvima, sitna buržoazija te niže činovništvo Þ Posebne grupacije koje daju prednost ovom moralu su: => grupacije po lokalitetu => dobrovolje grupacije (sindikati, zadruge, itd. )

MORAL IDEALNIH SIMBOLIČKIH PREDODŽBI Þ Podrazumijeva sve moralne stavove temeljene na autoritetu uzvišenih, ali konkretnih uzora Þ Primjeri idealnih simboličkih predodžbi: => vrač, starješina, prorok, jogi, tiranin, mudrac, svetac => mučenik, genije, feudalac…itd. Þ Ovaj moral se najviše javlja u uzburkanim epohama: =>reforme, građanski ili međunarodni ratovi, štrajkovi i sl. => Najskolnija tome je proleterska klasa

MORAL ASPIRACIJE =>podrazumijevamo skup moralnih stavova temeljenih na autoritetu poželjnoga ÞU stvarno postojećem moralu pojavljuje se često Þ Najviše se pojavljuje u zapadnjačkom društvu u doba renesanse te u današnjem zapadnjačkom društvu Þ Najskloniji moralu aspiracije su: seljačka klasa, buržoazijska te proletarijat

MORAL DJELOVANJA I STVARALAŠTVA Þ Podrazumijevamo skup moralnih stavova temeljenih na autoritetu stvaranja novih sadržaja i situacija Þ ovaj moral može biti interpretiran na različite načine: => može biti sadržan u magijskom moralu => u prometejskom moralu => te u faustovskom moralu Þ Najskoliniji je proletarijat i to kada dođe na vlast i kada je vlast stvarno u njegovim rukama

Gurvitch razlikuje i tipove društva s obzirom na moralni život : => HARIZMATIČKE TEOKRACIJE => PATRIJARHALNA DRUŠTVA => FEUDALNA DRUŠTVA => MORALNI ŽIVOT ANTIČKIH GRADOVA-DRŽAVA => MORALNI ŽIVOT S POČETNOM FAZOM KAPITALIZMA => DEMOKRATSKO-LIBERALNA DRUŠTVA