Odnos sile i potencijalne energije Fja Ur ima

  • Slides: 11
Download presentation
Odnos sile i potencijalne energije Fja U(r) ima dimenzije rada i predstavlja energiju –

Odnos sile i potencijalne energije Fja U(r) ima dimenzije rada i predstavlja energiju – potencijalna energija. Za konzervativne sile, rad na odredjenom pomeranju čestice ne zavisi od oblika puta i vrši se na račun smanjenja potencijalne energije čestice. Fizički smisao vektora grad U

a)Pomeranje duž ekvipotencijalne površi d. U=0 1. Vektor grad U je normalan na tangentu

a)Pomeranje duž ekvipotencijalne površi d. U=0 1. Vektor grad U je normalan na tangentu na ekvip. površinu

Neka cestica izvrsi pomeranje duž normale 2. Vektor gradijenta uvek ima onaj smer u

Neka cestica izvrsi pomeranje duž normale 2. Vektor gradijenta uvek ima onaj smer u kom skalar U raste d. U 0, vektor gradijenta ima smer u kome skalar U(r) raste 3. Intenzitet gradijenta je jednak izvodu skalara U(r) u pravcu normale PRIMERI POTENCIJALNIH ENERGIJA čestica vezana za elast. oprugu potencijalna energija je prop. kvadratu rastojanja

UKUPNA MEHANIČKA ENERGIJA ČESTICE Primer: čestica poseduje istovremeno i potencijalnu i kinetičku energiju

UKUPNA MEHANIČKA ENERGIJA ČESTICE Primer: čestica poseduje istovremeno i potencijalnu i kinetičku energiju

Pitanje br. 27 Zakon održanja i transformacije mehaničke energije sistema Razmotrimo zakon održanja mehaničke

Pitanje br. 27 Zakon održanja i transformacije mehaničke energije sistema Razmotrimo zakon održanja mehaničke energije sistema od n-ćestica, čije su mase: m 1, m 2, . . . , mn Jednačina kretanja svake čestice prema drugom Njutnovom zakonu: . . . .

Ako sa oznaćimo elementarno pomeranje svake čestice, sile izvrše sledeći rad: . . .

Ako sa oznaćimo elementarno pomeranje svake čestice, sile izvrše sledeći rad: . . . . . Sabiranjem gornjih jna dobija se: Koristi se da je Leva strana je elementarna promena kinetičke energije:

Desna strana: elementarni rad unutrašnjih sila uzajamnog dejstva sistema: Drugi član predstavlja rad spoljašnjih

Desna strana: elementarni rad unutrašnjih sila uzajamnog dejstva sistema: Drugi član predstavlja rad spoljašnjih sila koje dejstvuju na mehanički sistem: Promena kinetičke energije sistema pri prelasku iz stanja A u stanje B: Da bi našli integrale treba znati sile

a)Konzervativna sila koja zavisi samo od položaja česticae (a ne od brzine) Gde je

a)Konzervativna sila koja zavisi samo od položaja česticae (a ne od brzine) Gde je U(x, z, y) skalarna fja koordinata b) Potencijalna sila smer ove sile je suprotan vektoru brzine. Zakon sile:

c) Žiroskopska sila je linearna fja brzine i normalna je na brzinu Ako se

c) Žiroskopska sila je linearna fja brzine i normalna je na brzinu Ako se primeni Primer žiroskopske sile je Lorenzova sila d) Disipativna sila čiji je smer suprotan vektoru brzine

Primer: Sile otpora sredine: Sile trenja:

Primer: Sile otpora sredine: Sile trenja: