MEUODNOSI U EKOSUSTAVU ODNOS PREDATORA I PLIJENA U

MEĐUODNOSI U EKOSUSTAVU

ODNOS PREDATORA I PLIJENA U PRIRODI

Zadatak 1. Predator i plijen (PREDACIJA) životinja

Krokodil i gnu (jedinke različitih vrsta) Prilagodbe krokodila( predatora) Krokodili su majstori predatorstva; vrlo su strpljivi lovci i obično čekaju najbolju priliku za napad. Snažno tijelo, ogromne čeljusti, dobra kamuflaža. Plijen love iz zasjede. Njihovo je tijelo sakriveno pod vodom, te samo oči i nosnice vire izvan vode. Tako kamufliran, krokodil promatra kretanje plijena, strpljivo čekajući da plijen dođe dovoljno blizu za napad. Prilagodbe gnua (plijena): Gnuovi tijekom velikih vrućina dolaze na rijeke kako bi se osvježili i kako bi se napojili. Moraju biti jako: oprezni, vješti i brzi kako bi izbjegli napad krokodila.

Gepard i gazela (jedinke različitih vrsta) Prilagodba geparda (predator): Glavna prednost geparda u lovu na plijen je njegova brzina i kamuflaža. Lovi prvenstveno pomoću vida, a manje pomoću sluha. Pošto se brzo umara i iscrpi, temeljno je da se što više približi plijenu. Tako se gepard prikrada na nekih 30 -100 m do lovine kada kreće u trk. Kada sustigne žrtvu sruši ju utrčavši joj između nogu ili ju udara po stražnjim nogama. Ubija žrtvu tako da ju uguši snažnim stiskom grla. Prilagodba gazele (plijena): Gazela se, za razliku od geparda, služi svojim oštrim sluhom i vidom. Sluh, vid i brzina, glavne u vještine gazele.

Zadatak 2. predator i plijen (PREDACIJA) biljkaživotinja

Muholovka i kukac (jedinke različitih vrsta) Prilagodbe venerine muholovke (predator): Ova biljka koristi se: brzinom (kako bi ščepala plijen) privlačnošću (svojim prekrasnom uočljivim cvijetom) strpljivošću vještinom lova. U većini slučajeva, kukac biva privučen atraktivnom bojom cvijeta nakon čega za vrlo kratko vrijeme bude uhvaćen u klopku. Prilagodbe kukca (plijena): Kukac se koristi brzinom kako ga biljka mesožderka ne bi uhvatila, ali u većini slučajeva kukac nema šanse za preživljavanjem.

Zadatak 3. obilježavanje teritorija

Obilježavanje teritorija jako je bitno za jedinke iste i različite vrste. Najčešće, teritorij se obilježava urinom ili izmetom (psi, lavovi, tigrovi, gepardi…) Obilježavanje teritorija služi kako bi životinje znale da na tom prostoru već netko vlada ili da je taj prostor zauzet. Životinje se bore za teritoriji kako bi one vladale nad tim područjem uključujući i stanovnike toga područja. Kada životinje brane svoj teritoriji ponašaju se zaštitnički jer onaj koji izgubi više nije u čoporu.

SUŽIVOT U PRIRODI

1. Suživot raka samca i vlasulje (primjer koji je koristan za obje jedinke) Rak samac je rak koji, želeći zaštititi svoj mekani trbuh od napadača, ulazi u napuštenu puževu kućicu. Na nju se uskoro uhvati vlasulja koja se tako može kretati i lakše nalaziti hranu. Zauzvrat vlasulja brani račića svojim žarnicima.

2. Suživot ptice i krokodila (primjer suživota koji je koristan za obje jedinke) postoji ptica, poznata kao "krokodilov čuvar", koja ulazi u krokodilove ralje i hrani se ostacima hrane u njegovim ustima. U zamjenu, ptica ga oslobađa parazita, ponajviše pijavica koje mu napadaju desni

1. Suživot ptice i drveta (primjer suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni koristan ni štetan) Ptica ima koristi od gradnje gnijezda na drvetu, a samo gnijezdo ne koristi drvetu niti mu šteti .

2. Suživot žaba i lopoč (primjer suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni koristan ni štetan Žaba koristi lopoč kao zaštitu. Sakrije se ispod njega kako ju ptice ne bi vidjele. Također koristi ga i kao mali otočić kako bi lakše lovila plijen.

1. Suživot lješnjaka i ljeskotoča (primjer suživota koji je za jednu jedinku koristan, a za drugu štetan) Ljeskotoč probuši rupicu u lješnjaku i pojede plod koji se nalazi u unutrašnjosti. Zato poljoprivrednici koji uzgajaju lješnjake koriste razne otrove protiv nametnika, a za štetu koji su napravili nametnici koriste umjetna gnojiva kako bi biljka dala što više ploda.

2. Suživot mrmka(rovca) i krumpira (primjer suživota koji je za jednu jedinku koristan, a za drugu štetan) Rovac koji živi u tlu hrani se krumpirima. Jednostavno samo pojede krumpir. To poljoprivrednicima jako šteti. Zato poljoprivrednici voće i povrće špricaju raznim otrovima, ali i umjetnim gnojivima kako bi biljka bila što zdravija i kako bi mogla brzo rasti.

Izradila: Ana Marija Ralašić Korišteni izvori: https: //bs. eferrit. com/komenzalizam-definicija-primjeri-i-odnosi/ https: //enciklopedija. hr/natuknica. aspx? ID=55995 http: //www. skole. hr/veliki-odmor? news_id=7084

HVALA NA PAŽNJI!