Ljudsko tijelo Zanimljivosti o ljudskom tijelu svaki dan

Ljudsko tijelo

Zanimljivosti o ljudskom tijelu svaki dan čovjek gubi 8 O vlasi kose čovjek ima oko 5 milijuna dlaka na tijelu ako se nokti ne skraćuju redovito, mogu 30 cm narasti do koža je najteži organ: kod odrasle osobe teška je od 4 do 9 kg crijeva su duga 7 metara i imaju oko 5 milijuna crijevnih stijenki odrasli čovjek pojede 500 kg hrane na godinu

srce ima više od 100. 000 otkucaja na dan krvotočni sustav sadrži 4, 5 litara krvi srce novorođenčeta kuca 130 -140 puta u minuti, odrasla čovjeka 60 -80 puta a kubni milimetar krvi sadrži oko 5 milijuna crvenih krvnih zrnaca bubrezi pročišćavaju gotovo 500 litara krvi svaki dan čovjek proizvede oko 1, 5 litara mokraće svaki dan

mjehur može sadržati do 300 ml mokraće kostur odrasle osobe ima oko 200 kostiju kost je 6 puta jača od čelične šipke iste težine čovjek ima 27 kostiju u svakoj ruci i 26 u svakoj nozi kada plačemo, stežemo dvadesetak mišića kada se smijemo, stežemo više od šezdeset mišića slina koju izbacujemo kihanjem kreće se brzinom manjom od 150 km/h

kašalj kreće brzinom manjom od 50 km/h moguće imati otvorene oči dok kišemo najbrži pokret je treptaj: treptaj traje 3 desetinke sekunde kod odraslih osoba nos raste 3 milimetara svakih 10 godina u istom razdoblju uši se jedanput izduže 5 mm

Čovjekovi rekordi: Najteži muškarac na svijetu: Jon Brower Minnoch iz Bainbridge Islanda, Seattle(SAD) u ožujku 1978. imao je oko 635 kg bilo je potrebno 12 vatrogasaca i prilagođen ležaj da bi ga odveli u bolnicu, gdje je bio smješten na dva spojena kreveta s 12 godina imao je 178 kg i bio visok 1, 85 m umro je u 42. godini s 362 kg

Najviši muškarac: Robert Pershing Wadlow iz Altona, Illions(SAD) s 22 godine imao je 2, 72 metra visine i imao je 200 kg umro je 1940. zbog infekcije na desnom gležnju, izazvane ortopedskim pomagalom, koje mu je ugrađeno da mu olakša hodanje izrađen je lijes dug 3, 28 metara i nosilo ga je 12 ljudi danas je rekorder Leonid Stadnik, Ukrajinac visok 2, 54 m

Najlakša žena: Lucia Xante, živjela u Meksiku između 1836. i 1890. , sa 17 godina imala je samo 2, 13 kg, ali na svoj 20. rođendan dostigla je 5, 9 kg umrla je od hladnoće 1890. kada se vlak kojim je putovala zaustavio zbog snježne oluje Najniži čovjek: Gul Mohammed iz Delhija, u Indiji: 57 cm visine, prema mjerenju obavljenom 19. srpnja 1990. u bolnici Ram Manohar u New Delhiju

Najstarija žena: Jeanne Louise Calment(Francuska) rođena je 21. veljače 1875. , a umrla je 4. kolovoza 1997. , sa 122 godine i 164 dana vozila je bicikl do 100. godine, voljela je portugalsko vino, maslinovo ulje i čokoladu umrla je prirodnom smrću u domu za starije osobe premda je bila slijepa, gotovo gluha i u invalidskim kolicima, bila je lucidna do kraja izrekla je čuvenu rečenicu: ”Dobri Bog zaboravio je na mene”

Najduži napadaj štucanja: Charles Osborne, ratar iz Antona, Iowa(SAD), štucao je neprekidno 68 godina od 1922. do 1990. tijekom tih 68 godina imao je oko 430 milijuna grčeva jedan od glavnih uzročnika štucanja bilo je stalno gubljenje zubala umro je godinu dana nakon prestanka štucanja, u 97. godini života Najbrojniji porod: Geraldine Brodrick(Australija), 13. lipnja 1971. , rodila je 9 djece (5 dječaka i 4 djevojčice) nijedno nije preživjelo više od šest dana

Najduža kosa: Ihoo Sateow, iscjelitelj s Tajlanda, stigao je do dužine od 5, 15 m i brat Yee pustio je kosu do 4, 92 metara dužine obojica su je prali sapunom jednom na godinu Najduži nokti: Shridar Chilla(Indija), fotograf u mirovini iz Poonae blizu Bombaya, imao je nokte lijeve ruke duge zajedno 7, 05 metara(odnosno 1, 58; 1, 31; 1, 38; 1, 40 i 1, 38 metara za palac, kažiprst, srednji, prstenjak i mali prst. ) nije skraćivao nokte 52 godine

Najduži jezik: Stephen Taylor, engleski vozač, ima jezik dug 9, 4 cm službeno mjerenje obavljeno je 29. svibnja 2002. na Westwood Medical Centre u Coventryju, u Engleskoj Taylor može dotaknuti nos jezikom i može ga, čak, uvući u nosnice Najduža brada: Hans Langseth(Norveška), umro u Iowi(SAD) 1927. njegova je brada dostigla dužinu od 5, 35 metra, a nakon njegove smrti donirana je Smithsonian Instituteu u Washingtonu D. C. (SAD)

Dvojica muškaraca s najvećim brojem tetovaža: Tom Leppard, umirovljeni vojnik, koji živi na otoku Skye u Škotskoj, i Luky Rich, australski ulični umjetnik obojica su tetovirani na 99, 9 % svojih tijela jedini dijelovi koji nisu tetovirani kod Lepparda jesu unutrašnjost ušiju i koža koja razdvaja nožne prste

Srce tvoje je srce veličinom gotovo jednako tvojoj šaci ta se mišićna vrećica puna krvi neumorno steže i opušta svaku sekundu tvog života i tjera krv u tvoje tijelo čine ga dvije crpke koje se nalaze jedna do druge desna crpka tjera krv u pluća u kojima se nalazi kisik potreban svakoj stanici tijela

lijeva crpka tjera krv u tijela prenoseći stanicama kisik iz pluća zatim se krv vraća u desnu crpku i ciklus ponovno počinje krvožilni sustav čine dva toka srce tjera krv u žile koje se nazivaju arterije i nose krv prema tijelu kada se srce opusti, puni se krvlju koju mu dovede drukčije žile-vene svaki put kad se srce stegne i opusti, čujemo otkucaj

gornja šuplja vena ao aorta pp plućna arterija desna pretklijetka desna klijetka llijeva pretklijetka Lije lijeva klijetka

Krvotok srce pumpa krv u arterije, žile debljih i čvrstih, ali elastičnih stijenki koje mogu podnijeti povećanje tlaka pri svakom otkucaju arterije se višestruko granaju i čine mrežu milijuna sićušnih krvnih cjevčica zvanih kapilare imaju tanke stijenke kroz koje vitalne tvari iz krvi poput kisika, hranjivih tvari, šećera i hormona prolaze u okolne stanice

ugljični dioksid i druge otpadne tvari prelaze iz stanica u krv koja ih nosi do pluća, bubrega i jetra gdje se razgrađuju kapilare se opet združuju i tvore veće cjevčice tanjih stijenki, vene, koje vode krv natrag do srca krv prenosi i bijele krvne stanice koje se bore protiv mikroorganizama i bolesti također nosi krvne pločice koje zgrušavaju krv u ranama i prenosi tijelu toplinu

Krvne grupe grupa A grupa B grupa AB grupa o

Disanje u stanju mirovanja svakih nekoliko sekundi udahnemo pola litre zraka koji ulazi kroz nos i usta, putuje kroz grlo do cijevi zvane dušnik i stiže u dva spužvasta organa zvana pluća apsorbiraju kisik koji čini petinu sastava zraka i nužan nam je za život on igra važnu ulogu u kemijskim reakcijama kojima u stanici nastaje energija iz pluća kisik prelazi u krv koja ga nosi ostatku tijela

glavna otpadna tvar, ugljični dioksid, prolazi obrnuti put od krvi prema plućima zrak iz pluća prolazi dušnikom i izlazi iz organizma tada ponovno udišemo tijelo ne može pohraniti velike količine kisika i zato nam je disanje nužno za život

Disanje plućima:

Usta hrana koju pojedemo putuje kroz unutrašnjost našeg tijela 24 sata prolazi kroz probavnu cijev koja ide od usta do analnog otvora i dugačka je otprilike devet metara hrana nam je potrebna iz dva razloga prvo, tijelu je za sve što radi potrebna energija hranjive namirnice osiguravaju energiju potrebnu za milijune kemijskih reakcija koje se odvijaju u stanicama

hrana sadrži tvari potrebne za gradnju novog tkiva i održavanje na životu ili zamjenu starih stanica i tkiva drugo, probavni sustav razgrađuje hranu na dovoljno male dijelove da ju možemo apsorbirati, a to mehaničkim i kemijskim putem usta imaju zadatak prožvakati komade hrane, pomiješati ih sa slinom, omekšati u kašu i poslati u jednjak i želudac

Kosti najveći je dio tijela, mekan poput krvnih žila, živaca i crijeva, tijelo može stajati uspravno i kretati se zato što ga drži kostur, struktura sačinjena od 206 čvrstih i snažnih kostiju no, kostur se dijeli na dva dijela: potporni stup, središnji dio kostura čine lubanja, kralježnica, rebra i prsna kost te kosti udova koje čine kosti ruku i nogu

polovica svih kostiju u tijelu nalazi se u zapešćima, šakama, gležnjevima i stopalima svaka kost funkcionira po principu poluge i formirana je tako da podržava, štiti i podnosi napore i pritiske većina kostiju povezana je s pomičnim zglobovima i prugastim mišićima koji ih pomiču i omogućuju nam hodanje, trčanje, skakanje i druge preciznije pokrete

Kostur:

Mišići svaki pokret podrazumijeva rad mišića oni su ti koji ti pomažu da trepćeš, trčiš i pjevaš skačeš, jedeš, U ljudskome tijelu nalazimo tri vrste mišića: 1. srčani mišić tjera krv u tijelo 2. stjenke drugih cijevi i “vreća” u tijelu, poput arterija i pluća, sadrže glatke mišiće 3. glatki mišići stijenke crijeva potiskuju hranu kroz probavilo

najpoznatiji mišići su oni skeletni ili prugasti njih imamo otprilike 640 i čine dvije petine tjelesne težine neki su dugački i tanki poput pojasa, drugi su širi u sredini ili kostima kada se stežu, pomiče kosti i druga tkiva i pomažu ti da podigneš veliki teret ili zavežeš vezice na cipelama

Mišići tijela:

Koža koža je najveći i najteži organ tijela kod odraslih osoba može doseći površinu od dva kvadratna metra i težinu od četiri kilograma debljina joj varira od pola milimetra na očnim kapcima do pet milimetara na petama koža sprječava izlazak tekućine, soli i mekog tkiva iz tijela i ulazak nečistoće, mikroorganizama, vode i štetnih sunčevih zraka u tijelo

štiti najosjetljivije unutarnje dijelove tijela od propadanja, udaraca, tjelesnih ozljeda i ekstremnih temperatura te pomaže tijelu da održi stalnu tjelesnu temperaturu na 37°C znoji se i postaje crvena kada otpušta višak topline, a blijedi da bi ju sačuvala ona je ujedno i osjetilo opipa koje nam omogućuje da osjetimo opasnost i ostanemo podalje od nevolja

Vid pet je osjetila koja daju tijelu informacije o onome što se događa u svijetu: vid, sluh, njuh, okus i opip vid je najvažniji dvije trećine informacija koje mozak prima dolaze od očiju svjetlost ulazi kroz rožnicu, prozirnu zaobljenu membranu i prolazi kroz otvor promjenjiva promjera, zjenicu koja je okružena prstenastim mišićem, šarenicom

pritom očna leća fokusira zrake svjetlosti koje stvaraju jasnu sliku očne jabučice, na mrežnici se nalazi 130 milijuna fotoosjetljivih stanica koje, potaknute svjetlosnom energijom, odašilju živčane signale ti signali vidnim živcem putuju sve do mozga slike koje nastaju na mrežnici okrenute su naopako, ali mozak ih ispravlja

Vidni sustav:

Sluh oči vide svjetlost, ali ne čuju zvukove putuje u obliku zračnih valova visoke i niske frekvencije koje lovi uho zvuk vanjsko uho usmjerava valove prema vanjskom zvukovodu valovi udaraju o bubnjić, stvaraju titraje tanku vezivnu opnu i bubnjić je povezan s koščicom koja se zove čekić

§ titraji putuju čekićem i još dvjema malim koščicama, nakovnjem i stremenom § nakon što prođu elastičnu opnu, prozor predvorja, prelaze u područje ispunjeno tekućinom u obliku školjke, pužnicu § u tekućini nastaju valovi koji pomiču dlačice osjetnih stanica § svijanje tih mikroskopskih dlačica proizvodi živčane signale koji slušnim živcem putuju do mozga

Uho:

Okus i njuh okus i njuh funkcioniraju na sličan način oba osjetila čine kemoreceptori koji reagiraju na kemijske podražaje osjetilo okusa osjeća okus hrane i pića kada žvačemo, slina odvaja hranu i okus koji hvata osam tisuća okusnih bradavica na jeziku u svakoj bradavici nalazi se do 50 kemoreceptornih stanica koje su skupljene poput kriški naranče

osjetilo njuha hvata mirise iz zraka različite mirise koji nas okružuju hvataju dva područja veličine nokta na kažiprstu u gornjem dijelu nosa, njušni epitel okus i njuh pomažu nam otkriti jesu li hrana ili piće pokvareni također razlikuju arome i fine mirise osjetilo njuha može nas upozoriti i na opasnost, primjer ako osjeti miris dima u požaru na

Mozak središte koje kontrolira tijelo živčani poticaji koji dolaze iz očiju, ušiju i ostalih osjetilnih organa u mozgu se razvrstaju i analiziraju ti signali donose mozgu obavijesti o tome što se događa izvan tijela odlučuje što učiniti i šalje signale mišićima koji upravljaju kretanjem unutar tijela također postoje senzori koji središtu šalju signale s informacijama o stanju tijela kao što su tjelesna temperatura, krvni tlak, zasićenost kisikom, ugljičnim dioksidom, hranjivim tvarima i tekućinama

mozak automatski upravlja disanjem, otkucajima srca, probavom i drugim unutarnjim procesima kada se spusti razina hranjivih tvari ili tekućina, izaziva glad ili žeđ mozgom mislimo, prisjećamo se, rješavamo zadatke, osjećamo, zamišljamo i maštamo on

Kraj!! Izradila: Dora Dolski, 6. b Literatura: Enciklopedija: Čovjek