OSJETILO VIDA By Elvedina Aliti 8 d Oko

OSJETILO VIDA By: Elvedina Aliti 8. d

Oko – osjetilo vida • Osjetilo vida čine oko, vidni živac, i središte za vid u mozgu. Upoznajmo njihovu građu i funkciju.

Građa oka… • Oko je organ osjetila vida kojim primamo više od 90% informacija iz vanjskog svijeta. Razlikujemo glavni dio i pomoćne dijelove oka. • GLAVNI DIO OKA – OČNA JABUČICA • Tri su ovojnice očne jabučice: bjeloočnica, žilnica i mrežnica.

Građa oka. . . Slika…

Bjeloočnica je? • Bjeloočnica je tvrda i neprozirna, obavija očnu jabučicu izvana. S prednje strane oka prelazi u prozirnu rožnicu. Ispod bjeloočnice nalazi se žilnica koja hrani oko i doprema mu kisik. S prednje strane oka ona prelazi u šarenicu koja sadrži pigment i daje oku boju. Već ste naučili da boju očiju određuju geni. U sredini šarenice je otvor, zjenica, kroz koji ulazi svjetlost u oko.

zanimljivost… • Uzorak šarenice karakterističan je svaku osobu. Drugim riječima, svatko od nas ima različito prošaranu šarenicu. Postoje osobe kod kojih se šarenica desnog oka razlikuje od šarenice lijevog oka. Šarenica se može koristiti u identifikaciji jednako kao i otisak prsta. Šarenica se skenira kamerom te se u računalu pohranjuju podaci u bazu podataka. • Čovjekoliki majmuni i orangutani vide u boji. Razlikuju plavu, zelenu i, što je neobično u svijetu životinja, crvenu boju. Predpostavlja se da se tijekom evolucije razlikovanje crvene boje pojavilo kao prilagodba lakšem pronalaženju hrane, npr. Voća crvene boje u zelenu lišću.

Mrežnica je ? • Mrežnica je treća ovojnica, na kojoj su smještene vidne stanice (receptori vida). • Mjesto na mrežnici s najvećom koncentracijom vidnih stanica je žuta pjega. Ispod nje je slijepa pjega, na kojoj nema vidnih stanica, a od koje polazi vidni živac prema mozgu.

Pomoćni dijelovi oka. • U pomoćne dijelove oka ubrajamo tri para mišića očne jabučice koji pokreću očnu jabučicu u svim smjerovima. Očni kapci imaju zaštitnu ulogu. Na rubovima kapaka su trepavice koje sprečavaju da prašina uđe u oko. Suzne žlijezde nalaze se na gornjem dijelu kapaka. Suze vlaže oko i sprečavaju razvoj bakterija u oku. Obrve sprečavaju da znoj s čela uđe u oko.

Nastajanje slike u oku. • Predmet koji gledamo mora biti osvijetljen. Zrake svjetla padaju na rožnicu i prolaze kroz zjenicu te ulaze u leću koja ih lomi. potom prolaze kroz staklovinu i padaju na mrežnicu. Vidne stanice mrežnice primaju svjetlosne podražaje i pretvaraju ih u električne impulse. Na žutoj je pjegi slika najjasnija. Slika nastala na mrežnici je obrnuta i umanjena. Za to što svijet ne vidimo naopačke, zaslužan je mozak. Naime vidni živac prenosi podražaje u središte vida kore velikog mozga. Stoga možemo reći da okom gledamo, a mozgom vidimo. Mi gledamo s dva oka, a vidimo samo jednu sliku. Ljudsko oko ne raspoznaje sve zrake svjetlosti, primjerice, ne raspoznaje ultraljubičastu svijetlost.

Zašto nosimo naočale? • Ako je očna jabučica prekratka, svjetlosne se zrake lome iza mrežnice pa slika na mrežnici nije potpuno oštra. Ta se mana zove dalekovidnost. Ona se može ispraviti nošenjem naočala s ispupčenim lećama. • Kada je očna jabučica preduga, svjetlosne se zrake lome ispred mrežnice pa slika na mrežnici nije potpuno oštra. Ta se mana oka naziva kratkovidnost, a može se ispraviti nošenjem naočala s udubljenim lećama.

Kratkovidnost…

Dalekovidnost…

Daltonizam… • Neki ljudi ne raspoznaju boje. Najčešće su to crvena, zelena ili plava boja. Tu pojavu zovemo daltonizam, prema engleskom fizičaru Daltonu koji je na sebi otkrio tu manu. Često se pojam daltonizam miješa s pojmom slijep za boje. Bitna je, međutim, razlika u tome što kod osoba s daltonizmom svi receptori funkcioniraju, a kod slijepih za boje zeleni i crveni receptori uopće ne funkcioniraju. Sigurno je najteža mana oka sljepoća, koja može biti urođena ili nastati oštećenjem oka, vidnog živca ili središta vida.

Čime se koriste slijepe osobe? • Slijepe osobe se koriste BRAILLOVIM PISMOM s puno ispupčenim slovima, dodirajući papir vršcima prstiju. • Slijepim su ljudima od pomoći posebno školovani psi i bijeli štap. Slabovidnost je • Nepotpun gubitak vida kod ljudi koji teško razaznaju predmete oko sebe.

Što na može ugroziti vid? • Očna mrena je bolest koja nastaje uslijed zamućenja leće, obično kod starijih ljudi. Osobe s mrenom imaju problema s uočavanjem boja. Motivi i tonovi boja koje je slikao Claudea Moneta postajali su mutniji, a bijela i zelena boja postale su žuta boja.

Pitanja? • • • Što čine osijetila vida nabroji? Što je bjeloočnica? Što je mrežnica? Zašto nosimo naočale? objasni. Što je daltonizam? Čime se koriste slijepe osobe? obrazloži svoj odgovor. • Što nam može ugroziti vid? odgovori.

Ukratko o svemu! • • • Osjetila vida čine oko, vidni živac, i središte za vid u mozgu. Bjeloočnica je tvrda i neprozirna, obavija jabučicu izvana. S prednje strane oka prelazi u prozirnu rožnicu. Mrežnica je treća ovojnica, na kojoj su smještene vidne stanice (receptori vida). Mjesto na mrežnici s najvećom koncentracijom vidnih stanica je žuta pjega. Neki ljudi ne raspoznaju boje. Najčešće su to crvena, zelena ili plava boja. Tu pojavu zovemo daltonizam, prema engleskom fizičaru Daltonu koji je na sebi otkrio tu manu. Slijepe osobe se koriste Braillovim pismom s ispupčenim slovima. Slijepim su ljudima od pomoći posebno školovani psi i bijeli štap. Slabovidnost je nepotpun gubitak vida kod ljudi koji teško razaznaju predmete oko sebe.

KRAJ