ALBERT EINSTEIN UVOD ALBERT EINSTEIN roen je 14
ALBERT EINSTEIN
UVOD ALBERT EINSTEIN rođen je 14. ožujka 1879. godine u židovskoj obitelji, nastanjenoj u gradu Ulm, u pokrajini Wurttemberg, u Njemačkoj. Njegov otac bio je Hermann Einstein, po zanimanju trgovac koji se kasnije bavio elektrokemijskim poslovima, a majka mu je bila Paulina Einstein (r. Koch). Po Albertovom rođenju njegova je majka bila veoma preplašena i iznenađena jer je glava njenog novorođenčeta bila prevelika i čudnog (proporcionalnog) oblika, no to njemu nije predstavljalo nikakve opasnosti ni prepreke u njegovu kognitivnu radu i razvoju.
HERMANN EINSTEIN
PAULINA EINSTEIN
ALBERT EINSTEIN
DJETINJSTVO Još jedan poznatiji aspekt Einsteinovoga djetinjstva predstavlja činjenica da je on progovorio kasnije nego većina prosječne djece. Einstein je sam tvrdio da nije progovorio prije svoje treće godine i da je i tada kada je progovorio to činio nevoljko sve do svoje devete godine. Zbog ovog Einsteinovog zakasnjelog razvoja govornih sposobnosti i njegove kasnije dječake sklonosti da izbjegava svaku temu u školi koja mu je dosadna, a da se intenzivno koncentrira samo na ono što ga interesira neke od njegovih poznanika kao na primjer njihova kućna pomoćnica, sugerirali sa da je on možda retardiran, no to nije bilo tako.
SLIKA ALBERTOVOG DJETINJSTVA
ŠKOLSKO DOBA Einstein je pohađao Gimnaziju Luitpold gdje je stekao relativno napredno i za to vrijeme moderno obrazovanje. S učenjem matematike započeo je negdje oko svoje dvanaeste godine učeći samostalno iz svojih školskih udžbenika Euklidovu geometriju u ravnini, a infinitezimalni račun počeo je proučavati četiri godine kasnije. Često se svadio sa profesorima i vrijeđao upravu jer je smatrao da je škola zapostavila potrebe učenika već je samo poticala memorizaciju školskog gradiva.
ALBERT EINSTEIN SA SVOJIH 14 GODINA
SREDNJOŠKOLSKO DOBA Godine 1894. , nakon propasti elektrokemijskih poslova njegovog oca Hermanna, Albert se seli iz Münchena u Paviju, talijanski grad blizu Milana. Einsteinov prvi znanstveni rad, pod nazivom "Istraživanje stanja etera u magnetskom polju", bio je ujedno tada napisan i za jednog od njegovih ujaka. Albert je ostao u Münchenu želeći završiti školu, ali je završio samo jedan semestar, prije nego što je napustio gimnaziju u proljeće 1895. , da bi se pridružio svojoj obitelji u Paviji. U uzrastu od 16 godina, on stvara misaoni eksperiment poznat kao Einsteinovo ogledalo. Zureći u ogledalo, on je pokušavao dokučiti što bi se dogodilo sa njegovom slikom u zrcalu ako bi se on počeo kretati brzinom svjetlosti. Njegov zaključak, da je brzina svjetlosti neovisna o brzini promatrača (brzine njenog izvora), koji je, između ostalog, bio potaknut i ovim razmišljanjem, kasnije će postati jedan od dva postulata specijalne relativnosti.
ZAPOSLENJE I DOKTORAT Einstein poslije diplomiranja nije mogao odmah naći nastavničko zaposlenje, ponajviše zato što je kao mladić svojom drskošću očigledno iritirao većinu svojih profesora. Otac prijatelja iz razreda mu je pomogao da se domogne zaposlenja kao pomoćni tehnički ispitivač u Švicarskom patentnom birou 1902. godine. Tu je Einstein procjenjivao vrijednost patenata raznih pronalazača, koji su se prijavljivali u ovaj biro, kao i mogućnosti primjene tih patenata u tehničkim uređajima, radio je dakle posao koji je ipak zahtijevao poznavanje njegove struke - fizike. Posebno je bio zadužen za ocjenjivanje patenata koji su u nekoj vezi sa elektromagnetnim uređajima. On je ovdje morao naučiti kako raspoznati suštinu primjene patenta usprkos, ponekad, veoma šturom opisu, a i njegov direktor poučio ga je kako da „samog sebe izrazi korektno“. Dok je ocjenjivao praktičnost njihovog rada on je povremeno i ispravljao greške u njihovim dizajnima.
SLIKA EINSTEINA TIJEKOM PREDAVANJA U BEČU 1921.
ZRELE GODINE Einstein se 6. siječnja 1903. g. oženio sa Milevom Marić. Njegova supruga bila je poznata srpska matematičarka koja je u svoje vrijeme predstavljala osobno ali i intelektualno partnerstvo i vezu. Einstein je za nju govorio sljedeće: „Ona je stvorenje jednako meni samom i koje je jednako neovisno i jako kao što sam i ja. “
MILEVA MARIĆ
NEKA EINSTEINOVA NAJPOZANTIJA OTKRIĆA Opća teorija relativnosti Specijalna teorija relativnosti Brownovo gibanje Fotoelektrični efekt Ekvivalencija mase i energije Einsteinove jednadžbe polja Teorija ujedinjenog polja Bose - Einsteinova statistika Bose - Einsteinov kondenzat
EINSTEINOVA OTKRIĆA - OPĆA TEORIJA RELATIVNOSTI Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti, 20. ožujka 1916. godine u magazinu Annalen der Physik. Ova teorija predstavlja relativističko poopćenje Newtonove teorije gravitacije.
SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI Specijalna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama. Teorija je nazvana "specijalna" jer predstavlja poseban slučaj Einsteinove teorije relativnosti kojem se efekti ubrzanja i gravitacije mogu ignorirati. Deset godina kasnije, Einstein je objavio teoriju opće relativnost koja obuhvaća i gravitaciju.
BROWNOVO GIBANJE Brownovo gibanje može biti kaotično gibanje čestice malih dimenzija uronjene u neki fluid ili matematički model koji opisuje takvo gibanje (često zvan Wienerov proces). Dobilo je ime po britanskom botaničaru Robertu Brownu.
FOTOELEKTRIČNI EFEKT Fotoelektrični učinak ili fotoefekt je fizikalna pojava kod koje djelovanje melektro magnetnog zračenja dovoljno kratke valne duljine dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala (obično kovine). Zračenje s valnom duljinom većom od granične ne izbija elektrone, jer elektroni ne mogu dobiti dovoljno energije za raskidanje veze s atomom.
EKVIVALENCIJA MASE I ENERGIJE U fizici, ekvivalentnost mase i energije je koncept da sva masa ima energetski ekvivalent, te da sva energija ima maseni ekvivalent. Specijalna teorija relativnosti izražava ovaj odnos rabeći formulu ekvivalentnosti mase i energije E = mc² (energija ekvivalentne mase je jednaka masi i brzini svjetlosti u vakuumu u metrima po sekundi. )
ZANIMLJIVOSTI Albert Einstein prebivao je u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, SAD - u. Imao je Njemačko, Američko i Švicarsko državljanstvo, a po vjeri je bio židov. Polje njegova zanimanja bila je fizika (kasnije i matematika) radio je na sveučilištima i akademijama kao profesor, znanstvenik, ravnatelj, ali i kao radnik.
PORTRET ALBERTA EINSTEINA IZ 1921. ZA ČASOPIS LIFE
ISTAKNUTE NAGRADE ZA ŽIVOTNA DJELA Einstein je skromno primio mnogo nagrada, a samo neke od njih su: Godine 1999. proglašen je za osobu stoljeća u anketi magazina TIME, UNESCO je 2005. proglasio “Svjetskom godinom fizike” u čast stogodišnjice objavljivanja Einsteinovih radova iz “Anni Mirabilis”. Po narudžbi Nacionalne akademije znanosti SAD-a, u njenom kampusu u Washingtonu podignuta je monumentalna brončana skulptura Alberta Einsteina… Među mnogim stvarima koje su nazvane po Einsteinu, neke su: Jedinica koja se koristi u fotokemiji, “ajnštajn” Kemijski element čiji je redni broj 99 pod nazivom einsteinij Asteroid 2001 Einstein, Nagrada Albert Einstein, Nagrada za mir Albert Einstein, Medicinski fakultet Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva tvoren 1955. Medicinski centar Albert Einstein u Philadalphiji, Pennsylvania…
SLUŽBENI PORTRET ALBERTA EINSTEINA IZ 1921. POVODOM DODJELE NOBELOVE NAGRADE.
ZADNJA STANICA ŽIVOTA Albert Einstein je u svoje “stare dane”osjećao jaku bol i nemir. Njegova je obitelj shvaćala da se bliži dan kada će se morati oprostiti sa njime. Albert Einstein preminuo je 18. travnja 1955. g. (u svojoj 76. godini života) u Princetonu u New Jerseyju, u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijeli svijet još ga se i dan – danas rado sjeća i njegovih djela i nagrada koje je najiskrenije zaslužio.
EINSTEIN U SVOJIM KASNIJIM GODINAMA. OVO JE JEDAN OD POSLJEDNJIH EINSTEINOVIH PORTRETA
KRAJ!!! Izradila: Irena Zebec 7. a Izvori: Wikipedija, Enciklopedija znanstvenika 20. stoljeća
- Slides: 27