Krimski rat 1853 1856 Uzroci tenja Rusije za

Krimski rat 1853. - 1856.

Uzroci: težnja Rusije za dominacijom na područjima koja su u sastavu Osmanskog Carstva u Rusija – “čuvar” konzervativnog poretka (1849. ) u revolucionari-emigranti(iz Ugarske) u aktiviranje Francuske u Istočnom pitanju, težnja Napoleona III. da se pokaže važnim faktorom u europskoj politici u

Povod: u spor oko nadležnosti nad svetim mjestima u Palestini / 1850. Louis Bonaparte zatražio da se nadležnost vrati u ruke katoličkog svećenstva u Abdul Medžid se suglasio 1852. – radikalna reakcija Rusije; prijedlog podjele Osmanskog Carstva / Velika Britanija stoji na načelu očuvanja cjelovitosti

Misija kneza Menjšikova, II-V. 1853. u u u Knez Aleksander Menjšikov; vojnik, grub, nediplomatičan Miješa se u unutrašnje stvari Jedan od ruskih zahtjeva: da se ubuduće ne narušavaju privilegije pravoslavne crkve / sultan odbio Ultimatum – svibanj 1853. / bez uspjeha; Menjšikov odlazi Novi ultimatum Sankt Petersburga – ako ne bude prihvaćen, ruska će vojska ući u podunavske kneževine

Podunavski pohod i Bečka nota Turci odbili ultimatum; brit. i franc. ratni brodovi plove prema Dardanelima u 2. srpnja 1853. ruska vojska ušla u Moldavsku i Vlašku / Nikola I. tvrdi da se ne radi o ratnim djelovanjima; Austrija neutralna u Srpanj 1853. Bečka nota – 4 velesile (bez Rusije); daje zadovoljštinu Rusima, koji je prihvaćaju, ali ne i Turci u Još nekoliko diplomatskih pokušaja – neuspješno u

Rat u u 16. X. 1853. (4. X. po starom kalendaru) – Osmansko Carstvo proglasilo rat Rusiji / Nikola I; proglas / ističe da je prisiljen na ratna djelovanja Ratni cilj Rusije: prisiliti Tursku da se drži ranijih mirovnih sporazuma i dobije zadovoljštinu za brojne turske uvrede zbog brige oko pravoslavnih Početak rata: manji turski uspjesi; 30 (18) X. – katastrofalan poraz turske flote kod Sinopa Podunavsko bojište: ožujak 1854. Rusi prešli Dunav, operacije u sj. Bugarskoj, opsada Silistrije u Ožujak 1854. – u rat ulaze Velika Britanija i Francuska u Nazivi: Krimski rat; Istočni rat

Obilježja: u 1. prva velika konfrontacija dviju koncepcija rješenja Istočnog pitanja u 2. nije samo borba za Bliski istok, nego i europski rat; tko sudjeluje u 3. prvi sukob između modernog kapitalističkog i zaostalog feudalnog sustava; sukob između demokratskog i reakcionarnog poretka

Vojna obilježja u u u Prvi rat širih razmjera nakon 1815. Rusi se povukli iz podunavskih kneževina u lipnju 1854. – saveznici nemaju pristup Rusiji, osim preko mora – Baltičkog ili Crnog U prvom slučaju morali bi imati suglasnost i suradnju Švedske; morao bi se izvršiti desant na obale Litve – odustalo se Ekspedicija na Krim; rujan 1854. ; britanskofrancuski korpus i turska vojska; u siječnju 1855. pridružio se neveliki odred pijemonteške vojske Vojna taktika i oružje – slični kao u napoleonskim ratovima

Opsada Sevastopolja u Rat traje ukupno dvije godine; intenzivne borbe nekoliko mjeseci – uglavnom vezane uz opsadu Sevastopolja (godinu dana) i bitke u okolici u Žrtve – oko pola milijuna mrtvih / od toga 2/3 zbog bolesti i nedostatka liječničke njege; izuzetno teški uvjeti

Diplomatske aktivnosti Cilj Velike Britanije: oslabiti Rusiju, osobito na Crnom moru i u Istanbulu u Lord Palmerston, planovi: uništenje Sevastopolja i ruske flote; preuređenje Europe – Finska vraćena Švedskoj, baltičke pokrajine predane u Pruskoj, nezavisno Poljsko Kraljevstvo kao tampon država između Pruske i Rusije. Podunavske kneževine predane Austriji (koja bi odustala od Lombardije i Venecije), Krim i Gruzija predane Turskoj u u Cilj Rusije: osigurati neutralnost Austrije i podršku Pruske Cilj Francuske: preko poraza Rusije ukinuti ravnotežu snaga i stvoriti uvjete za aktivnu franc. politiku u Italiji i Njemačkoj

u Srpanj 1854. – velike sile (bez Rusije) donijele Četiri točke: 1. Kolektivno jamstvo velesila umjesto ruskog protektorata u Srbiji i podunavskim kneževinama 2. Slobodna i sigurna plovidba Dunavom i deltom 3. Da se u interesu ravnoteže snaga revidiraju odluke sporazuma o tjesnacima (iz 1841. ) 4. Zamjena ruske zaštite nad kršćanima na Balkanu sustavom jamstava velesila, koji će Turci prihvatiti

u Rusi prihvatili Četiri točke, uz neke zahtjeve oko promjena u trećoj točki (tjesnaci) u Oko čega se onda vodi rat? u Oko interpretacije 3. točke / pitanja u vezi s tjesnacima, tj. neutralizacijom Crnog mora – u praksi zapravo oko realizacije općih ciljeva britanske i francuske politike

Kraj rata u. U rujnu 1855. pao Sevastopolj; francuska javnost protiv rata; Napoleon III. traži mir u Prosinac 1855. Austrija predlaže Rusiji popravljene i upotpunjene Četiri točke u Veljača 1856. primirje u Konferencija/kongres u Parizu

Pariški mir 1856. 30. III. 1856; pet velesila, Pijemont/Sardinija, Osmansko Carstvo (prvi put u eur. koncertu) u Osmanskom Carstvu jamči se nezavisnost i teritorijalna cjelovitost u Crno more proglašeno neutralnim; otvoreno jedino trgovačkim brodovima u zajamčena sloboda plovidbe Dunavom / Rusija se morala odreći južne Besarabije u korist Moldavske u priznat sultanov suverenitet nad Vlaškom, Moldavskom i Srbijom / imaju unutarnju autonomiju koju jamče velesile

Pariški kongres – simbol kraja poretka ustanovljenog na Bečkom kongresu 1815. / završila era englesko-ruske dominacije u Ipak nije došlo do velikih promjena; talijansko, poljsko, grčko i druga pitanja nisu ni razmatrana; “Ono što je trebalo biti velika politička revolucija, ograničeno je na običan turnir”, Napoleon III. u

Medicinska skrb www. florence-nightingale. co. uk u Florence Nightingale (1820 -1910)

Ratna fotoreportaža