Uzroci kriarskih ratova n n Solidarnost zapada sa

Uzroci križarskih ratova: n n Solidarnost zapada sa kršćanima(Palestine) Demografska –eksplozija europskog stanovništva n Težnja italijanskih gradova(Venecija, Đenova. Pize) – za proširenje trgovačke moći. Dominacija oklopnih vitezova Europe n Sedžlučko osvajanje prostora Prednje Azije n n Bizantski car Aleksije I. Komnen traži od pape Urbana II pomoć u borbi protiv Turaka Sedžluka

Povod križarskih ratova: Ekspanzija Turaka (Sedžluka)- zauzimanje Jerusalema 1076. n Al-Hakim ludi sultan-uništava crkvu Svetog groba u Jerusalimu n Poziv pape Urbana II , Clermont 1095. na oslobođenje Hristovog groba u Jerusalimu “svakom ko bude išao u Jerusalim, zbog pobožnosti i radi oslobađanja Crkve Božije, da će mu se taj put uračunati kao pokora za grijehe i propuste” n

Motivi krstaških ratova n Zajednički motivi: n n n Želja da se oslobodi Sveta Zemlja(Palestina) Bolja bezbijednost i veća sigurnost hodočašća u Jerusalem Lični motivi: n n Vitezovi(feudalci)-osvajanje novih imanja Crkva -obnova ugleda Crkve u društvu-želja za duhovnom i svjetovnm vladavinom Gradska sirotinja – bolja uslove za života Kmetovi - prigoda da postanu slobodni ljudi

Prvi krstaški rat (1096. -1099. ) n n n n Križarska vojska sirotinje: vojska (sirotinje, prosijaka, beskućnika, trgovaca– kretala se dolinom rijeka Rajne i Dunava do Carigrada Vođe – Petar Pustinjak i Gotje Golja Vojska križara pljačka prostore Balkana Ukupan broj vojnika 32000 Poraz vojske prosijaka u Maloj Aziji-1096. Turci Sedžluci Petar Amijenski Pustinjak- propovijeda Prvi križarski rat sa riječima “Bog to želi”

Krstaška vojska plemića(1096. -1099. ) n Rat predvode grofovi i vojvode iz Francuske n n n vojvoda Gotfrid Bujonski-proglašen za glavnog vođu I križarskog rata grof Bojemund od Taranta grof Rejmond od Tuluza Vojska križara broji 100000 ratnika Bojemund – predlaže Gotfridu zauzimanje Carigrada-iznenađen bogastvom i ljepotom Carigrada sklopljed dogovor križara i cara Vizanta za osvojene zemlje od Turaka

Države križara 1099. godina n n 15. juna 1099. križari osvajaju Jerusalem Krstaši osnivaju sljedeće države: grofovije Edesa i Tripolis, Keževina Antiohija i Jeruzalemsko Kraljevstvo. Kralj Jerusalema postaje Godefroy Bouillon - dobija i naziv branilac Svetog groba Krstaši grade najljepše zamkove Krah de Ševalje

Turci 1144. zauzimaju Grofoviju Edesu n Organizatori Drugog križarskog rata n n su: francuski kralj Luj VII njemački car Konrad III poražen i osramoćen vraća u Njemačku Drugi križarski rat (1144. -1149. ) rezultat rata poraz i poniženje križarskih vojski od Turaka - Sedžluka

n n Povod Trećeg križarskog rata - poraz križara kod Hatina 1187. godine. Sudionici Trećeg križarskog rata su: Fidrih I Barbarosa-1190. – utapanje u rijeci na prostoru Turske Ričard Lavljeg Srca 1190. -zauzima Siciliju n n Brodolom kod Kipra-zauzima Kipar i baca kralja Isaka u tamnicu 1191. –zauzima sa križarima grad Akkru Vrši pokolj nad zarobljenicima Akkra- 2700 ljudi Vojnički se bori u sukobima sa egipatskim sultanom Salahudinom

• n Filip II August ima politički interes u ratu -slablenje Engleske u Bretanji i Normandiji Rezultat rata: n osvajanje grada Akkra od križara n utapanje Fidriha II Barbarose n bolest i bjekstvo Filipa II n sjajan Ričardov neuspjeh sa Saladinon n intrige hrišćanskih vitezova

Viteški redovi: n Templari n n n n n – “Red siromašnih vitezova Hrista i Salamonovog hrama Latinski: Frates militiae Templi Red osnovan 1118. , osnivač Hugo de Payens 1120. postaju vojnički red namjena – pomoć K. Jerusalema, hodočasnicima, bolesnim Sinboli su: Žig templara –simbol podvojenosti između vojnih i duhovnih obaveza, crveni križ Ivanovci “Red milosrdne braće sv. Ivana” gostinjac (Dom)-uz crkvu sv. Ivana Krstitelja u Jerusalemu, za bolesne i nemoćne hodočasnike idejni osnivač Reda Gerard iz Amalfija -1099.

Četvrti križarski rat (1202. -1204. ) n n rat poziva papa Inoćentije III(1198. 1216. )-predlaže zautimanje Egipta Venecija -85 000 sreb. maraka – cijena prevoza križara Dužd Enriko Dandelo –daje politički prijedlog , o zauzimanju Zadra(1202. ) Aleksej sin cara Isaka II, sklapa dogovor sa križarima: n n n plan o zauzimanju – Konstantinopola, povratak Isaka II na vlast u Vizantiji cijena dogovora je 200 000 sreb. maraka

n Vaskrs 1203. – križari zauzimaju Konstantinopol plemić Baldvin od Flandrije - na čelu Latinskog Carstva n posljedice IV križarskog rata: n n n ubijeno oko 2000 Grka pljačka grada, crkva, palata- veća i od Vandala ili Gota (Rim -410. i 455. ) uništeni dragocjeni rukopisi, umjetnička djela Venecija kontroliše najveći dio Vizantije francuski jezik službeni

n n n n Prednosti: Križarski ratovi ujedinjuju Europu Ekonomski i kulturni napredak Razne mirodije, bojenje tkanina, luksuzni predmeti Upoznavanje zanata, obrada čelika Vitezovi-uglađeniji i pristojniji, upoznaju nova jela, začine Voćekaisije, breskve, lubenice, limun, šećer i špinat Plemići koriste grb kao obilježje n n n Negativnosti: veliki broj stradalih veće nepovjerenje između hrišćanai muslimana pad moći Vizantije nasilje i pljačka Istoka

Pitanja i praznovjerja: n n n Zašto su pokrenuti križarski ratovi? Zašto je Venecija bila zainteresirana za osvajanje Carigrada? Što misliš, zašto je u početku bilo mnogo ljudi raznih društvenih položaja zainteresirano za odlazak u Svetu zemlju? Koji križarski rat najbolje razotkriva motive ovih ratova? Zašto kažemo da su križarski ratovi razvili osjećaj pripadnosti Europi zajednici svih kršćana? Kako su ljudi srednjeg vijeka gledali na Križarske ratove vidi se najbolje iz tzv. Dječjega križarskog rata Godine 1215. skupljene su hiljade djece, najviše u Francuskoj jer se vjerovalo da će bezgrešna djeca i bez oružja moći osloboditi Svetu zemlju. Pohod je završio smrću ili zarobljavanjem većine nesretnih dječaka idjevojčica. O čemu taj događaj svjedoči?