KRETANJE NEKVALITETNIH KREDITA U BANKARSKOM SEKTORU ZEMALJA JUGOISTONE

KRETANJE NEKVALITETNIH KREDITA U BANKARSKOM SEKTORU ZEMALJA JUGOISTOČNE EVROPE I EU U KONTEKSTU GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE I MJERE VLADA ODABRANIH ZEMALJA, SA OSVRTOM NA BIH Mr. sc. Irma Ljubijankić Halapić Fojnica, 25. i 26. april 2014.

UVOD • Nakon finansijske krize, u većini bankarskih sistema u fokusu su problemi nekvalitetnih kredita. Rast nekvalitenih kredita u banci može dovesti do njenog stečaja, vodi smanjenju efikasnosti bankarskog sistema i jedan je od simptoma bankarskih kriza. • Predmet ovog izlaganja su nekvalitetni krediti u kontekstu finansijske krize u regionu Jugoistočne Evrope sa osvrtom na odabrane zemlje tog regiona uključujući i Bi. H. Cilj je ukazati na značaj rasta nekvalitetnih kredita u zemaljama Jugoistočne Evrope i EU, posebno Bi. H, u svrhu poticanja rješavanja tog problema od strane samih banaka kao i vlada tih zemalja. • Nastojat ću dati odgovore na pitanja: Kakvo je stanje u regionu Jugoistočne Evrope i EU sa aspekta nekvalitetnih kredita prije i poslije finansijske krize i da li su banke adekvatno kapitalizovane? Prema dosadašnjim međunarodnim iskustvima koje su prepreke i strategije u rješavanju problema nekvalitetnih kredita? Koje je stanje nekvalitetnih kredita u odabranim zemlje Regiona, odnosno u Bi. H, Srbiji, Hrvatskoj i Albaniji i šta poduzimaju vlade tih zemalja u rješavanju tog problema?

1. UTICAJ FINANSIJSKE KRIZE NA FINANSIJSKI SEKTOR I FENOMEN NEKVALITETNIH KREDITA • Većina ekonomskih teoretičara ustanovila je da je neadekvatno upravljanje rizicima dovelo do ekonomske krize na globalnom nivou. Krajem 2008. godine finansijska kriza poprimila je globalne razmjere te se proširila i na finansijski i realni sektor svih zemalja u svijetu a započela je „pucanjem“ tržišta nekretnina koje je bilo finansirano drugorazrednim kreditima (subprime loans) u SAD u. • Nakon izbijanja finansijske krize u većini zemalja u razvoju dolazi do rasta učešća nekvalitetnih kredita. U praksi, većina zemalja pri definisanju nekvalitetnih kredita primjenjuje klasifikaciju potraživanja u skladu sa MRS, čija primjena podrazumijeva procjenu ostvarenih kreditnih gubitaka na osnovu historijskih dana (90 dana) u kašnjenju u izmirivanju obaveza bez uzimanja u obzir analize finansijskog stanja klijenta. Dok neke zemlje uzimaju u obzir i finansijsko stanje klijenta. • Problemi koje se mogu javiti u privredama sa visokim učešćem nekvalitetnih kredita zahtjevaju bolje razumijevanje ovog problema kako bi se jasno definisale mjere za njihovo smanjenje u što kraćem periodu.

• U dosadašnjim analizama, istraživači su kao faktore učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima najčešće vezivali za dvije grupe faktora: makroekonomske determinante i specifične determinante vezane za poslovanje banaka. • U makroekonomske determinante spadaju: privredni rast, kamatne stope, stopa nezaposlenosti, inflacija, cijena nekretnina (kao najčešći kolateral), devezni kurs, učešće javnog duga u odnosu na nivo bruto društvenog proizvoda, stepen učešća kredita indeksiranih u stranoj valuti i drugi. • Na rast nekvalitetnih kredita u bankama može da utiče finansiranje visokog fiskalnog deficita od strane banaka, kao i mjere koje se uvode u cilju smanjena fiskalnog defi cita. • U specifične determinante vezane za poslovanje banaka, odnosno mikrodeterminante, spadaju: adekvatnost kapitala, rast plasmana, veličina bilansne sume i drugi.

Grafikon 1. 1. : Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima zemalja SEE 25 20 15 10 5 0 2007. 2008. 2009. Hrvatska 4, 8 4, 9 7, 8 Rumunija 1, 7 2, 8 7, 9 Bugarska 2 2, 4 6, 1 Srbija 11, 3 15, 7 Bi. H 3 3, 1 5, 9 Albanija 3, 4 6, 6 10, 5 2010. 11, 2 11, 9 16, 9 11, 4 14 2011. 14, 4 14, 3 14, 9 19 11, 8 18, 8 2012. 13, 9 18, 2 16, 6 18, 6 13, 5 22, 5 2013. 15, 7 21, 9 16, 9 21, 4 15, 1 23, 5 2014. 17, 1 20, 7 16, 8 21, 5 14, 2 22, 8 2015. 16, 6 13, 1 20, 4 22 13, 7 18, 2 Izvor: www. rbinternational. com (Izvještaj: cee banking sector report 2012 2015)

Grafikon 1. 2. : Kretanje udjela nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima za regione CE, SEE i EE u odnosu na BIH u periodu od 2007 - 2015. godine 25 20 15 10 5 0 2007. 2008. 2009. 2010. CE 2011. SEE EE 2012. 2013. 2014. 2015. Bi. H Izvor: www. rbinternational. com (Izvještaj: cee banking sector report 2012 2015)

Grafikon 1. 3. : Stepen adekvatnosti kapitala za posmatrane zemlje u periodu od 2007 – 2015. godine 30 25 20 15 10 5 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ia U kr aj in Bj a el or us ija R us ni ja Al ba Bi H M Po l js ka ađ ar sk Č eš a ka R Sl ov. ač Sl ka ov en ij H rv a at R ska um u Bu nija ga rs ka Sr bi ja 0 2013. 2014. 2015. Izvor: www. rbinternational. com (Izvještaj: cee banking sector report 2012 2015)

2. KRETANJE NEKVALITETNIH KREDITA U EU U KONTEKSTU GLOBALNE FINANSIJSKE KRIZE • Globalna finansijska kriza i naknadno recesija ostavili su mnoge banke s povišenim nivoima nekvalitetnih kredita. Nekvalitetni krediti u zemljama eurozone su iznosili oko bilion € 1 (ili više od 9% BDP a u regiji) na kraju 2014. godine, više nego dvostruko od nivoa u 2009. godini. Nekvalitetni krediti su posebno visoki u južnom dijelu eurozone, kao i u nekoliko zemalja istočne i jugoistočne Evrope. • Zemlje koje nisu u eurozoni, zemlje srednje, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) bilježe značajne poraste nekvalitetnih kredita, a njihove ekonomije ušle su u recesiju nakon globalne finansijske krize. Vrhunac NPL omjera bili su najveći (iznad 20%) u Albaniji, Crnoj Gori, Rumuniji i Srbiji. U nekim slučajevima, strmi porast nekvalitetnih kredita je potaknut deprecijacijom valute, kao što su mnogi potrošački krediti stanovništva i korporativnih kredita denominiranih u stranim valutama (EUR ili CHF), dok su njihovi prihodi u lokalnim valutama.

Slika 2. 1. : Indikatori NPL-a zemalja Evrope poslije globalne finansijske krize Indikator NPL a od 2008 2014. godine: zelena=manji od 5%, žuta = između 5 i 10%, 2008. crvena= iznad 10% Postkrizni period Izvor: MMF FSI baza podataka (Financial Soundness Indicators) 2014.

Osoblje MMF a izvršilo je analizu i istraživanje nekvalitetnih kredita u zemljama Evrope i došli su do zaključka da su visoki nivoi nekvalitetnih kredita djelimično posljedica slabog privrednog rasta te djelimično i određenih strukturnih promijena koje su međusobno povezane: (1) nadzorni okvir – supervizija (2) pravni sistem, (3) nestabilnost dužničkih tržišta, (4) informacijske prepreke, i (5) porezni režim. Međunarodno iskustvo prije globalne financijske krize, kao i novije evropsko iskustvo sugerira da je najučinkovitija sveobuhvatna strategija u rješavanju nekvalitetnih kredita, koja obuhvata tri ključna elementa: (1) strožija nadzorna politika, (2) reforme nelikvidnosti, i (3) razvoj dužničkih tržišta.

3. KRETANJE NEKVALITETNIH KREDITA ODABRANIH ZEMALJA SEE I MJERE VLADA TIH ZEMALJA • Banke u zemljama SEE imaju visok nivo nekvalitetnih kredita sa prosječnim omjerom od oko 17%, te je bitno njihovo efektivno rješavanje kako ne bi uticali na cjelokupan ekonomski rast. Visok nivo nekvalitetnih kredita opterećuje bilans banaka, smanjuju profite i kapital i odvraćaju banke od razmatranja novih kredita te smanjuju generalnu sposobnost banaka da potiču ekonomsku aktivnost. • Postoje značajne prepreke za smanjenje nivoa NPL a u zemljama posmatrane regije između kojih možemo izdvojiti: neadekvatni zakonski okviri, nedovoljan nadzor od strane regulatornih tijela, nepriznavanje gubitka po osnovu nekvalitetnih kredita na vrijeme kako ne bi umanjile kapital, neefikasno provođenje restukturiranja kredita i slično. • Uloga supervizora banaka je jako bitna i kontinuiranim i pojačanim nadzorom i provođenjem svojih zahtjeva mogli bi značajno uticati na smanjenje nekvalitetnih kredita. • Najčešće zakonske prepreke su slabosti u procesu naplate kolaterala putem suda i zakonski nedostaci za dobrovoljno i vansudsko restrukturiranje i njihov poreski tretman.

Grafikon 3. 1. : Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima odabranih zemalja 25 20 15 10 5 0 2007. 2008. 2009. 2010. Hrvatska 2011. Srbija 2012. Bi. H 2013. 2014. 2015. Albanija Izvor: www. rbinternational. com (Izvještaj: cee banking sector report 2012 2015)

Grafikon 3. 2. : Kretanje rasta realnog BDP-a odabranih zemalja 10 5 0 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Bi. H Albanija 2014. 2015. 5 10 Hrvatska Srbija Izvor: www. rbinternational. com (Izvještaj: cee banking sector report 2012 2015)

3. 1. Bosna i Hercegovina Nadzor rada banaka u Bosni i Hercegovini vrše entitetske agencije Agencija za nadzor RS a i FBi. H. NPL je u 2007. godini iznosio 3, 0% i rastao je do 2015. godine u iznosu 13, 7%. Agencije za bankarstvo su donošenjem brojnih odluka pokušale ublažiti negativne efekte rasta nekvalitetnih kredita. • U 2009. godini donešena je Odluka o privremenom reprogramu kreditnih obaveza građana • U 2010. godini donešena je Odluka o reprogramiranju kreditnih obaveza građana i pravnih lica, pod uslovom da dužnik nema kašnjenje duže od 90 dana u otplati kredita koji se restrukturira. • MMF je u aprilu 2013. godine proveo dijagnostičku studiju u svrhu definiranja različitih kratkoročnih i dugoročnih mjera za pomoć na rješavanju NPL a. • U 2015. godini potpisan je Memorandum o saradnji između Evropskog bankarskog autoriteta (EBA) i Agencije za bankarstvo Federacije Bi. H i RS a. • U 2016. godini entitetske Agencije za bankarstvo potpisale su Memorandum o razumijevanju sa Saveznim finansijskim nadzornim organom („Ba. Fin“) Njemačke.

3. 2. Srbija Nadzor nad bankarskim sistemom Srbije vrši Narodna banka Srbije (NBS). NPL je od 2007. do 2015. godine porastao sa 11, 3% na 22%. NBS poduzela je brojne mjere za smanjenje NPL a. • U 2012. godini izvršena je izmjena Odluke o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banaka te uveden je blaži regulatorni tretman kredita čija otplata kasni, a koji su potpuno pokriveni hipotekom. Smanjene su regulatorne zapreke za prodaju nekvalitetne aktive njihovim korporativnim klijentima i uvedeno je vansudsko restrukturiranje NPL a. • MMF je u aprilu 2013. godine proveo dijagnostičku studiju u svrhu definiranja različitih kratkoročnih i dugoročnih mjera za pomoć na rješavanju NPL a. • U 2015. godini izvršena je izmjena Zakona o bankama koju je usvojila Skupština Srbije kojom su uspostavile efikasan i fleksibilan mehanizam za rješavanje slučajeva nekvalitetnih kredita banaka. Zakon uvodi niz preventivnih mehanizama.

3. 3. Hrvatska Centralna banka Hrvatske je Hrvatska narodna banka (HNB). Stopa NPL a u Hrvatskoj prije finansijske krize bila je znatno niža i u 2007. godini iznosila je 4, 8% i rasla je do 2015. godine kada je iznosila 16, 6%. Prema HNB u, rast nekvalitetnih kredita može se primarno pripisati kreditima u korporativnom sektoru, a s druge strane, devizni rizik predstavlja značajan problem za hrvatske banke, obzirom da je velik udio kredita sa valutnom klauzulom te kredita u drugoj valuti. Hrvatski bankarski sektor pad potražnje za finansiranjem privrede pod povoljnijim uslovima. kreditima pokušava riješiti Mjere koje je HNB poduzela za smanjenje NPL a: dodatno postrožavanje definicije nekvalitetnih kredita, preispitivanje reprograma, skraćivanje roka procjene vrijednosti nekretnine kolaterala, upitne kredite automatski kasificirati u nižu kategoriju, postepeno povećavanje rezervisanja u kraćem vremenu. U 2016. godini predložena je poreska reforma kroz poticaj bankama za otpis nekvalitetnih kredita. Iste godine zbog visokog nivoa nekvalitetnih kredita hrvatske banke prodaju nekvalitetne kredite, uglavnom investicijskim fondovima.

3. 4. Albanija Banka Albanije je centralna banka Albanije koja vrši nadzor bankarskog sistema. NPL je od 2007. do 2015. godine porastao sa 3, 4% na 18, 2%. Banka Albanije (Bo. A) je zadnjih godina s Vladom pokrenula širok niz reformi na pružanju podrške za rješavanje NPL a koje obuhvataju zakonska, proceduralna i poreska pitanja. Bo. A je u oktobru 2012. godine sklopila Mo. U (Memorandum o razumijevanju) sa Savjetodavnim centrom Svjetske banke za finansijski sektor (Fin. SAC), sa sjedištem u Beču. Nedavne izmjene Zakona o građanskom parničnom postupku, urađene uz pomoć Fin. SAC a, u cilju skraćivanja i pojednostavljivanja procedura naplate kolaterala i značajnog smanjenja prava suda da interveniše u slučaju zaplijene ili gubitka prava na nekretninama. Međutim, banke se i dalje suočavaju sa značajnim poreskim nejasnoćama prilikom nastojanja da otpišu NPL za čiju naplatu nema nade. Da bi razjasnilo to pitanje, Ministarstvo financija je, u ime Poreske uprave u novembru 2013. godine s Bo. A uspostavilo Radnu grupu. Banka Albanije je u oktobru 2013. godine, uz podršku Fin. SAC a, pokrenula Platformu za rješenje NPL a, uključujući pojačanu superviziju u vezi sa strategijom naplate i rješavanja NPL a.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Globalna finansijska kriza i naknadno recesija uzrokovala je pogoršanje kvaliteta bankarskog sektora u zemljama EU i zemljama regiona Jugoistočne Evrope. Visok nivo nekvalitetnih kredita predstavlja ozbiljan problem čijem rješavanju treba hitno pristupiti jer usporava rast kredita i ekonomsku aktivnost, zadržava kapital banke koji bi mogao biti koristan za podizanje kredita, smanjuje profitabilnost banaka i povećava troškove finansiranja, a time smanjuju ponudu kredita. • Problemi koji se mogu javiti u privredama sa visokim učešćem nekvalitetnih kredita zahtjevaju bolje razumjevanje ovog problema kako bi se jasno definisale mjere za njihovo smanjenje u što kraćem periodu. • Rezultati novog istraživanja evropskih državnih vlasti i banaka pokazuju da postoje ozbiljne i međusobno povezane prepreke za rješavanje problema nekvalitetnih kredita u području nadzora, pravnog sistema, složenih informativnih i drugih institucionalnih nedostataka. • Dosadašnja međunarodna iskustva ukazuju na potrebu sveobuhvatne strategije za rješavanje problema nekvalitetnih kredita u Evropi.

• Na osnovu iznijetih poduzetih mjera u rješavanju nekvalitetnih kredita posmatranih zemalja CEE (Bi. H, Srb, Hr, Alb) od strane vlada tih zemalja odnosno njihovih centralnih banaka, možemo zaključiti da je nivo nekvalitetnih kredita i dalje visok, posebno u Srbiji, i navedene zemlje trebaju vanjsku pomoć za njihovo rješavanje. • Proces rješavanja nekvalitetnih kredita zahtijeva značajne napore poput finansijskih i regulatornih poticaja, rješavanje zakonskih i regulatornih prepreka, rješavanje nedostatka u organizacionim i tehničkim mogućnostima banaka, postavljanje zakonskog okvira za dobrovoljno restrukturiranje te saradnju svih učesnika kako bi se usvojile potrebne mjere. • Napore u rješavanju ovog problema trebaju uložiti i same banke kroz adekvatno upravljanje kreditnim rizikom. • Pozitivno je da su banke u posmatranim zemljama adekvatno kapitalizovane što pozitivno utiče na ocjenu stabilnosti bankarskog sektora, tako da jedini strah u ovom periodu koji se može desiti jeste povlačenje kapitala stranih vlasnika, smanjena ponuda kredita od strane banaka, strožiji kriteriji prilikom odobravanja kredita, nepovjerenje depozitara u banke i slično.

Hvala na pažnji!