Kaznena djela protiv pravosua Uvod n Pravosue u

Kaznena djela protiv pravosuđa

Uvod n Pravosuđe u užem smislu - obuhvaća sudove i državno odvjetništvo („samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona”) n Pravosuđe u širem smislu – podrazumijeva i odvjetništvo („samostalna i neovisna služba koja pruža pravnu pomoć građanima i pravnim osobama”) i javno bilježništvo- služba („sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava n o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava; u službenom ovjeravanju privatnih isprava; u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima; te u obavljanju po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom”) Štiti se pravosuđe kao ukupnost odnosa u okvirima sudbene vlasti, te državnih tijela i ustanova koji sudjeluju u postupcima pred sudbenom vlasti

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela (čl. 301. KZ) n n n Tko zna da se priprema počinjenje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora 5 godina ili teža kazna i to ne prijavi u vrijeme kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje, a djelo bude pokušano ili počinjeno, kaznit će se kaznom zatvora do 1 godine. (čl. 301. KZ) Pravo kazneno djelo nečinjenja Kaznena odgovornost postoji samo ako počinitelj ne prijavi djelo u vrijeme kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje pripremano kazneno djelo mora biti pokušano ili počinjeno (objektivni uvjet kažnjivosti) Kvalificirani oblik: neprijavljivanje pripremanja djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela (čl. 301. KZ) n n Djelo se može počiniti s izravnom i s neizravnom namjerom Nema kaznenog djela (za st. 1. - temeljni oblik)– za osobu koja je u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili žvotnoj zajednici ili neformalnoj životnoj zajednici s osobom koja priprema neprijavljeno kazneno djelo ii je toj osobi srodnik po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posjvoniik, osim ako se priprama kd. na štetu djece- (srodnički privilegij); n ako je riječ o kvalificiranom obliku (st. 2. )osobe se mogu blaže kazniti

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela (čl. 302. KZ) n n n Tko zna da je počinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora 10 godina ili teža kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine. Građani, tijela državne vlasti i pravne osobe dužne su prijaviti kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti (čl. 204. ZKP). Pravo kazneno djelo nečinjenja

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela (čl. 302. KZ) n Nema kaznenog djela (iz st. 1. ) za osobu u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili životnoj zajednici ili neformalnoj životnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi srodnik po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, osim ako je djelo počinjeno prema djetetu (srodnički privilegij)- razlog isključenja protupravnosti n Nema kd (za st. 1. i 2. )- za vjerskog ispovjednika i osobe koje su prema zakonu dužne čuvati tajnu- još veći privilegij- jer nema ograničenja da se mora prijaviti kada su kd. počinjena prema djeci

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela (čl. 302. KZ) n n Službene i odgovorne osobe odgovaraju za neprijavljivanje bilo kojeg počinjenog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnostišto ako su one u srodničkom odnosu pa ne prijave kazneno djelo?

Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (čl. 303. KZ) n n Tko krije ili zbrinjava počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili uhićen, kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Temeljni oblik ima 5 modaliteta+2(poseban oblik: pružanje pomoći osuđenoj osobi): n a) prikrivanje ili zbrinjavanje počinitelja kaznenog djela; b) prikrivanje sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno; c) prikrivanje tragova kaznenog djela; d) prikrivanje predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenih djelom; e) drugi oblici pomaganja počinitelju da ne bude otkriven/uhićen; n f) skrivanje osobe koja je osuđena na kaznu zatvora ili (st. 2. ) n n

Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (čl. 303. KZ) n n Akcesorno kazneno djelo – pretpostavka kaznene odgovornosti počinitelja je prethodno počinjeno kazneno djelo Supsidijarno kazneno djelo u odnosu na druge oblike postdeliktnog pomaganja Kvalificirani oblik (st. 3. )- ako čini radnje opisane u st. 1. i 2. u korist počinitelja kd iz čl. 88 -91. ili 97. KZ Nema kaznenog djela -za osobe u braku ili koja živi u izvanbračnoj ili životnoj ili neformalnoj životnoj zajednici s sobom kojoj je pružila pomoć ili je toj osobi srodnik po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestru, posvojitelja ili posvojenika (srodnički privilegij)- nema ograničenja.

Lažno prijavljivanje kaznenog djela (čl. 304. KZ) n n n n Kazneno djelo lažnog prijavljivanja ima tri(četri) oblika: a) lažno prijavljivanje druge osobe da je počinila kazneno djelo (podmetanje tragova) b) lažnom prijavom se izazove pokretanje kaznenog postupka (podmetanje tragova ili na drugi način)- za kd. koje se ne progoni po privatnoj tužbi c)lažno prijavljivanje kaznenog djela za kd. koje se ne progoni po privatnoj tužbi d) lažno samoprijavljivanje. Delictum communium Radnja počinjenja se najčešće sastoji u podnošenju kaznene prijave neistinitog sadržaja nadležnim državnim tijelima. Lažno prijavljivanje se mora odnositi na kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili povodom prijedloga.

Davanje lažnog iskaza (čl. 305. KZ) n Delictum proprium: n n n svjedok - osoba koja ima određena saznanja o činjenicama koje su relevantne za donošenje odluke u postupku. vještak - osoba koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom pozvana da da nalaz i mišljenje radi utvrđivanja ili ocjena neke važne činjenice prevoditelj tumač GDJE: n n n n u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost RH prihvaća, arbitražom, u prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku; dade lažni iskaz, nalaz ili mišljenje ili nešto lažno prevede

Davanje lažnog iskaza (čl. 305. KZ) n n n Okrivljenik nikad ne odgovara Stranke odgovaraju samo ako se na njihovom iskazu temelji konačna odluka Djelo se može počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom Kvalificirani oblici: 1. ako se na lažnom iskazu temelji konačna odluka u tom postupku 2. ako je davanjem lažnog iskaza prouzročena osuda nedužnog(nevinog) okrivljenika ili druge osobito teške posljedice za okrivljenika Dobrovoljni opoziv iskaza (djelotvorno kajanje) – fakultativno oslobođenje od kazne

Kaznena djela protiv sluzbene duznosti

Uvod n n n Zaštitni objekt: javne ovlasti (čl. 87. 3. KZ) službena osoba je „državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća, arbitar i javni bilježnik. Službenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, međunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, obavlja dužnosti povjerene osobama iz prethodne rečenice” (čl. 87. 6. KZ) odgovorna osoba je „fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe ili državnih tijela ili tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave”

Zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291. KZ) n n n Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina Supsidijarno kazneno djelo Počinitelj je službena ili odgovorna osoba (delictum proprium(

Zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291. KZ) n Radnja počinjenja kaznenog djela određena je alternativno kao: a) iskorištavanje svog položaja ili ovlasti; b) prekoračenje granica svoje ovlasti, ili c) neobavljanje dužnosti

Primanje mita (čl. 293. KZ) n n Kazneno djelo primanja mita ima tri oblika: a) pravo pasivno podmićivanje : Službena ili odgovorna osoba zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, b) nepravo pasivno podmićivanje : Službena ili odgovorna osoba zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, c) naknadno pasivno podmićivanje : Službena ili odgovorna osoba nakon obavljanja, odnosno neobavljanja radnje , a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito.

Primanje mita (čl. 293. KZ) n n Koruptivno kazneno djelo Ne mora doći do primanja mita – dovoljan je prihvat ponude ili obećanja mito „ -svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost“ (čl. 87. st. 23. KZ). Formalno kazneno djelo

Davanje mita (čl. 294. KZ) n n n Koruptivno kazneno djelo Djelo može počiniti svatko (delictum communium), ali u odnosu na službenu ili odgovornu osobu Kazneno djelo davanja mita ima dva oblika: a) pravo aktivno podmićivanje; b) nepravo aktivno podmićivanje;

Davanje mita (čl. 294. KZ) n Osnovni oblik davanja mita (pravo aktivno podmićivanje) sastoji se u: (1) nuđenju, davanju ili obećanju mita službenoj ili odgovornoj osobi da ova unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti (2) posredovanju pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe

Davanje mita (čl. 294. KZ) n n Nepravo aktivno podmićivanje: Tko službenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obeća mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe. Neskrivljeno davanje mita (djelotvorno kajanje) – fakultativno oslobođenje od kazne